PRESUDA OPĆEG SUDA (drugo vijeće)
od 5. veljače 2018.(*)
„Istraživanje i tehnološki razvoj – Pozivi na podnošenje prijedloga i povezane aktivnosti obuhvaćene radnim programom ERC‑a za 2015. – Okvirni program za istraživanja i inovacije (2014. – 2020.) – Obzor 2020. – Odluka ERCEA‑e kojom se prijedlog koji je tužitelj podnio proglašava neprihvatljivim – Projekt o određivanju matematičkih algoritama koji olakšavaju čitanje i analizu određenih starih rukopisa – Zlouporaba ovlasti – Pogreška koja se tiče činjenica – Pogreška koja se tiče prava – Očita pogreška u ocjeni”
U predmetu T‑208/16,
Graziano Ranocchia, sa stalnom adresom u Rimu (Italija), kojeg zastupa C. Intino, odvjetnik,
tužitelj,
protiv
Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća (ERCEA), koju su zastupale M. E. Chacon Mohedano, R. Maggio Panizza i L. Moreau, a zatim M. E. Chacon Mohedano, R. Maggio Panizza i F. Sgritta, u svojstvu agenata,
tuženika,
povodom zahtjeva na temelju članka 263. UFEU‑a za poništenje, kao prvo, Odluke ERCEA‑e Ares(2016) 1020667 od 26. veljače 2016. kojom je odbijen tužiteljev zahtjev za preispitivanje odluke o odbijanju dodjele bespovratnih sredstava za prijedlog za istraživanja br. 682937, naslovljen „PHercSchools2 – The Hellenistic Philosophical Schools in the Herculaneum Papyri”, kao drugo, Odluke ERCEA‑e Ares(2015) 5922529 od 17. prosinca 2015. kojom je odbijena dodjela bespovratnih sredstava za taj prijedlog za istraživanja i, kao treće, svakog akta koji je prethodio tim aktima, uslijedio nakon njih ili je s njima povezan, osobito popis odobrenih projekata za program dodjele bespovratnih sredstava „ERC‑Consolidator Grant”, koji je objavljen ERCEA‑inim priopćenjem za medije od 12. veljače 2016.,
OPĆI SUD (drugo vijeće),
u sastavu: M. Prek, predsjednik, E. Buttigieg i B. Berke (izvjestitelj), suci,
tajnik: E. Coulon,
donosi sljedeću
Presudu
Okolnosti spora
Okvirni program za istraživanje i inovacije Obzor 2020.
1 Okvirni program za istraživanja i inovacije Obzor 2020. osnovan je na temelju članaka 173. i 182. UFEU‑a Uredbom (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (SL 2013., L 347, str. 104.) i Uredbom (EU) br. 1290/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za sudjelovanje u Okvirnom programu za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i širenje njegovih rezultata te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1906/2006. (SL 2013., L 347, str. 81.).
2 Tim programom predviđa se osobito to da Europsko vijeće za istraživanje (ERC) koordinira i financira projekte istraživanja posredstvom poziva na podnošenje prijedloga.
3 Članak 11. Uredbe br. 1290/2013, naslovljen „Pozivi na podnošenje prijedloga”, u svojem stavku 1. propisuje sljedeće:
„Pozivi na podnošenje prijedloga objavljuju se […], posebno uzimajući u obzir potrebu za transparentnošću i nediskriminacijom te za fleksibilnošću koja odgovara raznolikoj prirodi sektora za istraživanje i inovacije.”
4 Članak 15. Uredbe br. 1290/2013, naslovljen „Kriteriji odabira i dodjele”, glasi:
„1. Podneseni prijedlozi ocjenjuju se na temelju sljedećih kriterija za dodjelu sredstava:
(a) izvrsnosti;
(b) utjecaja;
(c) kvalitete i učinkovitosti provedbe.
2. Na prijedloge za pionirske istraživačke mjere ERC‑a primjenjuje se samo kriterij iz stavka 1. [točke] (a).
[…]
6. Prijedlozi se raspoređuju u skladu s rezultatima evaluacije. Odabir se vrši na temelju tog poretka.
7. Evaluaciju provode neovisni stručnjaci.
[…]”
5 Članak 16. Uredbe br. 1290/2013 odnosi se na postupak preispitivanja evaluacije. On glasi:
„1. Komisija ili relevantno tijelo za financiranje osiguravaju transparentan postupak preispitivanja evaluacije za podnositelje prijedloga koji smatraju da evaluacija njihovog prijedloga nije izvršena u skladu s postupcima navedenima u ovoj Uredbi, mjerodavnom programu rada, planu rada ili pozivu na podnošenje prijedloga.
2. Zahtjev za preispitivanje odnosi se na određeni prijedlog, a podnosi ga koordinator prijedloga u roku od 30 dana od dana kada Komisija ili relevantno tijelo za financiranje obavijeste koordinatora o rezultatima evaluacije.
3. Komisija ili relevantno tijelo za financiranje odgovorni su za ispitivanje zahtjeva iz stavka 2. Ispitivanje obuhvaća samo proceduralne aspekte evaluacije, a ne osnovanost prijedloga.
4. Odbor za preispitivanje evaluacije koji se sastoji od osoblja Komisije ili osoblja relevantnog tijela za financiranje donosi mišljenje o proceduralnim aspektima postupka evaluacije. Predsjeda mu službenik Komisije ili relevantnog tijela za financiranje iz odjela koji nije odjel odgovoran za poziv na podnošenje prijedloga. Odbor može preporučiti jedno od sljedećeg:
(a) ponovnu evaluaciju prijedloga, ponajprije od strane evaluatora koji nisu sudjelovali u prethodnoj evaluaciji;
(b) potvrdu početne evaluacije.
5. Komisija ili relevantno tijelo za financiranje na temelju preporuke iz stavka 4. donose odluku i priopćuju je koordinatoru prijedloga. Komisija ili relevantno tijelo za financiranje takvu odluku donose bez neopravdanog odgađanja.
6. Postupak preispitivanja ne zadržava postupak odabira prijedloga koji nisu predmet zahtjeva za preispitivanjem.
7. Postupak preispitivanja ne isključuje bilo koje druge mjere koje sudionik može poduzimati u skladu s pravom Unije.”
6 Članak 17. Uredbe br. 1290/2013, naslovljen „Upiti i pritužbe”, glasi:
„1. Komisija osigurava postojanje postupka kojim sudionici mogu podnositi upite ili pritužbe o svojem sudjelovanju u programu Obzor 2020.
2. Komisija osigurava da su informacije o tome kako iznijeti primjedbe te podnijeti upite ili pritužbe stavljene na raspolaganje svim sudionicima i objavljene na internetu.”
7 Članak 20. Uredbe br. 1290/2013, naslovljen „Vrijeme dodjele bespovratnih sredstava”, u svojem stavku 2. točki (a) propisuje da se podnositelji prijedloga moraju obavijestiti o ishodu znanstvene evaluacije njihova prijedloga najviše pet mjeseci od završnog datuma za podnošenje cjelovitih prijedloga.
8 Europska komisija je povjerila zadaće upravljanja okvirnim programom Obzor 2020. Izvršnoj agenciji ERC‑a (ERCEA).
9 Pravni okvir kojim se izvršnim agencijama povjerava upravljanje utvrđen je Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice (SL 2003., L 11, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 1., svezak 16., str. 83.).
10 Članak 22. Uredbe br. 58/2003 predviđa mogućnost podnošenja upravnog pravnog lijeka kako bi Komisija izvršila nadzor zakonitosti.
Kriteriji odabira i postupak evaluacije za pozive na podnošenje prijedloga iz 2015.
11 Kriteriji odabira i postupci evaluacije za pozive na podnošenje prijedloga iz 2015. definirani su u programu rada ERC‑a za 2015. i u pravilima za podnošenje prijedloga i povezane postupke evaluacije, odabira i dodjele koja se primjenjuju na poseban program Obzor 2020. (u daljnjem tekstu: pravila ERC‑a), koja su potvrđena Odlukom Komisije C(2014) 2454 final od 15. travnja 2014. o pravilima ERC‑a.
12 Usto, uz pozive na podnošenje prijedloga dostavljaju se informacije namijenjene podnositeljima prijedloga koji se odazivaju na pozive na podnošenje prijedloga za dobivanje bespovratnih sredstava (u daljnjem tekstu: informacije za podnositelje prijedloga).
13 U programu rada ERC‑a navedeno je da je za sva bespovratna sredstva namijenjena pionirskom istraživanju ERC‑a izvrsnost jedini kriterij koji će se primijeniti za evaluaciju inovativnosti, ambicije i izvedivosti projekta istraživanja, ali i za vještine, kreativnost i angažman glavnog istraživača.
14 Postupak evaluacije detaljno je opisan u točkama 3.6. do 3.8. pravila ERC‑a i sastoji se od dvije faze. Samo prijedlozi koji uspješno prođu prvu fazu mogu sudjelovati u drugoj fazi. Tijekom prve faze ocjenjuje se sažeta verzija projekta, koja obuhvaća opis projekta (extended synopsis) kao i stručno znanje i životopis glavnog istraživača. Tek se u drugoj fazi ispituje i ocjenjuje cjelovit prijedlog, to jest detaljan projekt istraživanja (scientific proposal). Te se informacije nadalje sažimaju u informacijama za podnositelje prijedloga te se također prilažu pozivu na podnošenje prijedloga.
15 Usto, na temelju dvanaestog stavka točke 3.6.1. pravila ERC‑a:
„Ocjena panela stručnjaka glede prijedloga i njegova rangiranja u poretku temelji se na pojedinačnim evaluacijama i raspravi unutar panela stručnjaka i donosi se većinom glasova. Poredak je rezultat faze evaluacije panela. Tijekom posljednje faze stručnog ocjenjivanja panel određuje za koje će prijedloge preporučiti financiranje ako su na raspolaganju dovoljna sredstva.” [neslužbeni prijevod]
16 Također iz točke 3.6.2. pravila ERC‑a proizlazi da, ako je programom rada ERC‑a to predviđeno, evaluacija panela može uključivati intervjue s glavnim istraživačem.
17 Nadalje, u točki 1.2.5. informacijâ za podnositelje prijedloga pobliže je navedeno slijedeće:
„[…] Napominjemo da je moguće da komentari pojedinačnih evaluatora nisu nužno usklađeni – rasprave i različita mišljenja o vrijednosti prijedloga sastavni su dio ‚znanstvene metode’ te su legitimni.
Usto, panel stručnjaka ERC‑a može zauzeti stajalište koje se razlikuje od onoga o kojem se može izvesti zaključak iz očitovanja svakog pojedinačnog evaluatora. Tomu je na primjer tako kada se na temelju rasprave panela otkrije značajna slabost u prijedlogu koju pojedinačni evaluatori nisu utvrdili. Očitovanja panela odražavaju odluku koju je panel kao cjelina donio konsenzusom na temelju prethodnih pojedinačnih evaluacija koje su neovisni evaluatori, koji mogu biti neplaćeni stručnjaci ili članovi panela, proveli na daljinu, te na temelju iscrpne rasprave i poretka koji je sastavljen s obzirom na druge prijedloge tijekom sastanka panela.” [neslužbeni prijevod]
18 Nakon stručnog ocjenjivanja ERCEA dostavlja podnositeljima prijedloga, u skladu s točkom 3.8 pravila ERC‑a, rezultat evaluacije u „informativnom dopisu” upućenom glavnom istraživaču i pravnom subjektu koji je podnio prijedlog.
Postupak preispitivanja evaluacije
19 Na temelju točke 3.9. pravila ERC‑a, internom odboru za preispitivanje može se podnijeti zahtjev za preispitivanje evaluacije.
20 U skladu s petim stavkom točke 3.9. pravila ERC‑a:
„[…] Uloga odbora za preispitivanje je jamčenje usklađenog pravnog tumačenja te vrste zahtjeva i jednako postupanje s podnositeljima prijedloga. On daje stručno mišljenje o provedbi postupka evaluacije na temelju svih raspoloživih informacija vezanih uz prijedlog i njegovu evaluaciju. On je u svojem radu neovisan. Međutim, sam odbor ne provodi evaluaciju prijedloga. Ako smatra da je došlo do propusta u postupku evaluacije koji je mogao utjecati na odluku da se prijedlog ne financira, može predložiti da neovisni stručnjaci provedu dodatnu evaluaciju čitavog prijedloga ili njegova dijela. Ovisno o naravi zahtjeva za preispitivanje, odbor može ispitati životopise neovisnih stručnjaka, njihova pojedinačna očitovanja i izvješće o evaluaciji. Odbor ne dovodi u pitanje znanstvenu ocjenu odgovarajuće kvalificiranih panela stručnjaka.
S obzirom na to preispitivanje, odbor upućuje dužnosnika za ovjeravanje koji je odgovoran za poziv na podnošenje prijedloga na način djelovanja. Ako odbor za preispitivanje smatra da postoje dokazi u potporu zahtjevu, on može predložiti da prijedlog u cijelosti ili djelomično ponovno ocijene neovisni stručnjaci ili potvrditi početni rezultat. Odbor za preispitivanje može iznijeti druge komentare ili preporuke […]” [neslužbeni prijevod]
21 U tom pogledu u drugom stavku točke 1.2.5.1. informacijâ za podnositelje prijedloga navedeno je da se postupak preispitivanja evaluacije odnosi na nedostatke u postupku evaluacije, a u rijetkim slučajevima na činjenične pogreške.
22 Naposljetku, u osmom stavku točke 3.9. pravila ERC‑a pobliže je navedeno da postupak preispitivanja evaluacije ne sprečava podnositelje prijedloga da podnesu bilo koje drugo pravno sredstvo, među kojima je podnošenje tužbe Sudu Europske unije.
Upravni postupak
23 Komisija je 30. srpnja 2014., nakon što je donijela Odluku C(2014) 5008 od 22. srpnja 2014., u Službenom listu Europske unije objavila poziv na podnošenje prijedloga i povezane aktivnosti obuhvaćene radnim programom ERC‑a za 2015. u okviru programa Obzor 2020. – Okvirni program za istraživanje i inovacije (2014. – 2020.) (SL 2014., C 248, str. 6.).
24 Tužitelj, Graziano Ranocchia, je 12. ožujka 2015. ERCEA‑i podnio zahtjev za dodjelu bespovratnih sredstava vrste „ERC Consolidator Grants” u okviru poziva na podnošenje prijedloga za program dodjele bespovratnih sredstava ERC Consolidator Grant 2015 pred panelom SH5 ‐ Kultura i kulturna proizvodnja (u daljnjem tekstu: panel SH5) za projekt koji se odnosi na primjenu rendgenske tomografije s faznim kontrastom na papirusne svitke iz Herkulaneja. Zatražena bespovratna sredstva dosezala su iznos od 2 milijuna eura, koji odgovara najvišem iznosu koji se može dodijeliti, uvećanom za dodatni iznos od 749 226 eura za kupnju osnovne opreme.
25 Tužiteljevu prijedlogu za istraživanja panel SH5 je u prvoj fazi evaluacije dao pozitivnu ocjenu. O tom je mišljenju tužitelj obaviješten dopisima od 3. i 22. srpnja 2015. te je pozvan na intervju.
26 ERCEA je 5. listopada 2015. zaprimila pritužbu u kojoj su izneseni navodi o mogućem nepravilnom znanstvenom postupanju u vezi s prijedlogom za istraživanja koji je podnio tužitelj, u skladu s kojom se potonji u svojem prijedlogu navodno koristio istraživanjem koje nije objavljeno i koje je druga istraživačka skupina provela u drugom institutu, osobito uz pomoć jednog od njegovih suradnika koji je radio za predmetni istraživački institut.
27 Nakon analize pritužbe koju je proveo nadležni interni odbor ERCEA‑e, tužitelj je putem elektroničke pošte od 30. listopada 2015. pozvan očitovati se na te optužbe.
28 Tužitelj je 5. studenoga 2015. dao zatražena pojašnjenja te je precizirao da konkurentska skupina nikada nije obavijestila njegova suradnika o navodnom neobjavljenom istraživanju.
29 U pogledu ispitivanja vezanog uz navod o nepravilnom znanstvenom postupanju, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje ERCEA‑e je u skladu s preporukom odbora Znanstvenog vijeća zaduženog za sukobe interesa, profesionalne povrede i etička pitanja odlučio ne prihvatiti evaluaciju koju je podnio jedan od stručnjaka evaluatora na daljinu s obzirom na to da je on potencijalno bio u sukobu interesa zbog svoje tijesne suradnje s autorom pritužbe za nepravilno znanstveno postupanje.
30 Nakon završetka prve faze evaluacije tužitelj je u svojstvu glavnog istraživača 12. studenoga 2015. bio na konačnom intervjuu s panelom SH5.
31 Dopisom od 17. prosinca 2015. ERCEA je tužitelja obavijestila o svojoj odluci Ares(2015) 5922529 da njegov prijedlog za istraživanja ne uvrsti na popis odobrenih prijedloga (u daljnjem tekstu: odluka o odbijanju dodjele bespovratnih sredstava) jer je panel SH5 na temelju evaluacija pojedinačnih evaluatora priloženih dopisu odlučio da on ne ispunjava sve kriterije evaluacije ERC‑a, nego samo neke od njih. U tom dopisu ERCEA je pojasnila da je panel SH5 temeljio svoju ocjenu na evaluacijama na daljinu kao i na raspravi među svojim članovima.
32 Stoga je na temelju pojedinačnih evaluacija šestero vanjskih ispitivača i konačnog intervjua s tužiteljem te usporedbe s ostalim prijedlozima za istraživanja panel SH5 odlučio ne preporučiti tužiteljev prijedlog za istraživanja.
33 Primjedbe koje je panel SH5 iznio protiv tužitelja i njegova prijedloga za istraživanja odnosile su se u bitnome na njegovu sposobnost da prati tehnološke i financijske aspekte projekta te na relativno minornu ulogu dodijeljenu postdoktorskim istraživačima.
34 Tužitelj je 21. prosinca 2015. obaviješten da je nadležni interni odbor, uz savjetovanje s odborom Znanstvenog vijeća zaduženog za sukobe interesa, profesionalne povrede i etička pitanja, odbio pritužbu vezanu uz njegovo navodno nepravilno znanstveno postupanje.
35 Tužitelj je 22. prosinca 2015. putem elektroničkog portala stavljenog na raspolaganje sudionicima u okviru programa Obzor 2020. podnio zahtjev za preispitivanje evaluacije na temelju točke 3.9. pravila ERC‑a.
36 U svojem zahtjevu za preispitivanje on je, kao prvo, naveo da su preporuke koje mu je ERCEA dala za prijašnji prijedlog iz 2014. prihvaćene u prijedlogu iz 2015.
37 Kao drugo, on je osporio primjedbu koja se odnosila na njegovu sposobnost praćenja tehnoloških aspekata projekta tvrdeći da se ona nije temeljila na pisanom prijedlogu, nego na pitanjima koja su postavljena na intervjuu, među kojima je bilo jedno na koje je odbio odgovoriti. Budući da se to pitanje odnosilo na fiziku, a on je po struci povjesničar i filozof, smatrao je da mu nije trebalo biti postavljeno. Nadalje, tražiti od glavnog istraživača da poznaje sve tehničke aspekte projekta, među kojima su i oni koji nisu sastavni dio njegove struke, bilo bi protivno politici ERC‑a koja se sastoji od poticanja transdisciplinarnih projekata. On je također istaknuo da je na preostala dva pitanja odgovorio besprijekorno.
38 Kao treće, osporio je kritiku koja se odnosila na minornu ulogu postdoktorskih istraživača, ističući da je uloga dodijeljena tim mladim istraživačima predstavljala srž projekta.
39 Kao četvrto, tvrdio je da je ocjena panela SH5 bila neproporcionalna i da se njome pridavao prevelik značaj najnegativnijoj pojedinačnoj evaluaciji, koju je on osporavao, premda je preostalih pet bilo pozitivno. U tom je pogledu navodio da je negativna evaluacija nesumnjivo potjecala od konkurentskog istraživača koji je bio u sukobu interesa i da se zbog toga nije smjela uzeti u obzir.
40 Kao peto, on je u bitnome istaknuo da je na odluku panela SH5 nesumnjivo utjecao postupak zbog nepravilnog znanstvenog postupanja koji se protiv njega vodio i u kojem nije utvrđena njegova odgovornost te da on smatra da su članovi panela SH5 s time bili upoznati.
41 ERCEA je 12. veljače 2016. objavila priopćenje za medije u kojem je bio naveden popis projekata koje je panel SH5 odobrio za 2015. (u daljnjem tekstu: popis odobrenih projekata).
42 Dopisom od 26. veljače 2016. ERCEA je tužitelja obavijestila o tome da je donesena odluka Ares(2016) 1020667, vezana uz ishod preispitivanja evaluacije (u daljnjem tekstu: odluka od 26. veljače 2016.).
43 Tim je dopisom tužitelj obaviješten da je odbor za preispitivanje ispitao njegov zahtjev i provjerio je li postupak evaluacije ERC‑a bio poštovan u cijelosti, u skladu s pravilima ERC‑a i njegovim programom rada.
44 ERCEA je u navedenom dopisu iznijela konačne zaključke odbora za preispitivanje. Iz njega proizlazi da je odbor za preispitivanje smatrao da su njegov prijedlog ocijenili neovisni stručnjaci koji su redom bili stručnjaci u području predmetnog stručnog znanja.
45 On je također pojasnio da je odluka o odbijanju dodjele bespovratnih sredstava donesena ne samo na temelju očitovanja pojedinačnih evaluatora, nego i na temelju rasprave koja je vođena unutar panela SH5 kao i na temelju poretka njegova prijedloga u odnosu na druge.
46 Usto, istaknuo je da su rezultati konačne evaluacije njegova prijedloga za istraživanja odražavali odluku panela SH5 koja je donesena konsenzusom a da nije nužno obuhvatila svako mišljenje pojedinačnih evaluatora.
47 Nadalje, odbor za preispitivanje smatrao je da je svrha tužiteljevih očitovanja bila dovesti u pitanje znanstvenu evaluaciju evaluatorâ ili panela SH5, iako taj odbor nije bio nadležan za tu evaluaciju.
48 Naposljetku, odbor za preispitivanje je utvrdio da su pravila ERC‑a koja se odnose na sukobe interesa bila poštovana i da nije bilo nikakvih pokazatelja da u pogledu evaluatora postoji slučaj sukoba interesa.
49 Iz toga je zaključio da u postupku evaluacije nije počinjena nikakva postupovna pogreška.
50 Na temelju tih zaključaka odbora za preispitivanje ERCEA je obavijestila tužitelja da je odluka o odbijanju dodjele bespovratnih sredstava potvrđena.
Postupak i zahtjevi stranaka
51 Tužbom podnesenom tajništvu Općeg suda 29. travnja 2016. tužitelj je pokrenuo ovaj postupak.
52 ERCEA je 19. srpnja 2016. podnijela odgovor na tužbu.
53 Tužitelj je podnio repliku 6. rujna 2016. ERCEA je podnijela odgovor na repliku 28. listopada 2016.
54 Kad je riječ o određenim aktima koji su predmet spora, Opći sud je 13. srpnja 2017. strankama postavio pitanja vezano uz dopuštenost tužbe ratione temporis. ERCEA je na pitanje Općeg suda odgovorila 19., a tužitelj 28. srpnja 2017.
55 Tužitelj od Općeg suda zahtijeva da:
– poništi odluku od 26. veljače 2016.;
– poništi odluku o odbijanju dodjele bespovratnih sredstava;
– poništi svaki akt koji je prethodio tim aktima, uslijedio nakon njih ili je s njima povezan, osobito popis odobrenih projekata;
– naloži prihvaćanje njegova prijedloga za istraživanja u poredak odobrenih projekata koji se financiraju u okviru poziva na podnošenje prijedloga iz 2015.;
– naloži podnošenje određenih dokumenata;
– naloži ERCEA‑i snošenje troškova.
56 ERCEA od Općeg suda zahtijeva da:
– odbije tužbu kao neosnovanu;
– odbije zahtjev za podnošenje dokumenata kao irelevantan;
– naloži tužitelju snošenje troškova.
Pravo
57 Vodeći računa o postupovnoj ekonomiji i uz poštovanje načela dobrog sudovanja, sud Unije može odlučiti o tužbi a da se pritom ne mora nužno izjasniti o svim razlozima i argumentima koje su podnijele stranke (vidjeti analogijom presudu od 26. veljače 2002., Vijeće/Boehringer, C‑23/00 P, EU:C:2002:118, t. 52.). U ovom slučaju Opći sud je smatrao da se tužba može meritorno ispitati a da se pritom ne mora nužno izjasniti o njezinoj dopuštenosti.
Zahtjevi za poništenje odluke o odbijanju dodjele bespovratnih sredstava i odluke od 26. veljače 2016.
58 U prilog svojoj tužbi tužitelj ističe tri tužbena razloga, od kojih se prvi temelji na zlouporabi ovlasti vezanoj uz očito iracionalnu narav ocjene njegova prijedloga za istraživanja, drugi na zlouporabi ovlasti vezanoj uz iskrivljavanje činjenica i treći na zlouporabi ovlasti vezanoj uz povredu pravila ERCEA‑e koja se odnose na evaluaciju prijedloga za istraživanja.
Prvi tužbeni razlog, koji se temelji na zlouporabi ovlasti vezanoj uz očito iracionalnu narav ocjene njegova prijedloga za istraživanja
59 Kao prvo, tužitelj u bitnome smatra da je odluka o odbijanju dodjele bespovratnih sredstava donesena zlouporabom ovlasti. Tvrdi da razloge koji su panel SH5 naveli na to da odbije njegov prijedlog za istraživanja opovrgava dostavljena dokumentacija i da oni ne potpadaju pod postupak znanstvene evaluacije. Dodaje da je dobro poznavao prijedlog i predmetna područja te da je odgovorio na sva pitanja, osim na jedno.
60 Kao drugo, ističe da zlouporaba ovlasti nije bila ograničena samo na predmet evaluacije, nego da se odnosila i na pravilno prenošenje pojedinačnih ocjena ispitivača na daljinu u okviru konačne sveobuhvatne evaluacije panela SH5.
61 Smatra da je ta konačna evaluacija iracionalna i neproporcionalna zato što je sažetak pet izuzetno pozitivnih evaluacija i jedne djelomično negativne evaluacije trebao dovesti do optimalne sveobuhvatne ocjene i odobravanja njegova prijedloga za istraživanja.
62 Navodi da su bila povrijeđena pravila ERC‑a s obzirom na to da se ocjena panela SH5 sastojala samo od iznošenja najnegativnije pojedinačne evaluacije, o čemu on zaključuje iz odlučujuće podudarnosti između glavnog razloga odluke panela SH5 o odbijanju i argumentacije petog ispitivača.
63 Kao treće, tužitelj odboru za preispitivanje prigovara da je „ignorirao očito iskrivljavanje kriterija znanstvene izvrsnosti” i da je zanijekao postojanje sukoba interesa kad je riječ o petom ispitivaču, koji nije bio isključen.
64 Smatra da se prigovori koje je istaknuo, suprotno onome što je zaključio odbor za preispitivanje, odnose na postupovna i metodološka pitanja u nadležnosti tog odbora, a ne na znanstvenu ocjenu projekta.
65 ERCEA osporava tu argumentaciju.
66 U okviru tog tužbenog razloga tužitelj ERCEA‑i u biti prigovara da je zlouporabila ovlast zbog očito iracionalne naravi ocjene njegova prijedloga i da nije poštovala pravila ERC‑a o načinima evaluacije.
67 U potporu tom argumentu tužitelj u bitnome ističe da je panel SH5 počinio pogrešku s obzirom na to da razloge odluke o odbijanju dodjele bespovratnih sredstava opovrgava dostavljena dokumentacija i da on nije pravilno prenio ocjene pojedinačnih evaluatora, kao što to dokazuje razlika između tih ocjena i konačne evaluacije panela. Iz toga proizlazi da je panel SH5 težio ostvarenju cilja koji se razlikuje od onog kojem teži znanstvena evaluacija.
68 Usto, tužitelj tvrdi da je odbor za preispitivanje pogrešno ignorirao „očito iskrivljavanje kriterija znanstvene izvrsnosti”, koje se temelji na tome da je panel SH5 isključivo uzeo u obzir samo pojedinačnu negativnu evaluaciju i zanijekao postojanje sukoba interesa.
69 Sukladno sudskoj praksi, akt je donesen zlouporabom ovlasti samo ako je na temelju objektivnih, relevantnih i usklađenih pokazatelja očito da je donesen s isključivim ciljem, ili barem odlučujućim, postizanja drugih ciljeva od onih na koje se poziva ili izbjegavanja postupka posebno predviđenog Ugovorom za rješavanje okolnosti predmetnog slučaja (presuda od 10. ožujka 2005., Španjolska/Vijeće, C‑342/03, EU:C:2005:151, t. 64.).
70 Usto, ustaljena je sudska praksa da tijela Europske unije u slučaju složenih ocjena u određenim područjima prava Unije raspolažu širokom diskrecijskom ovlašću, tako da se nadzor suda Unije u pogledu tih ocjena mora ograničiti na provjeru poštovanja postupovnih pravila i pravila u vezi s obrazloženjem, materijalne točnosti činjenica na osnovi kojih je proveden sporni izbor, odsutnosti očite pogreške u ocjeni tih činjenica ili odsutnosti zloporabe ovlasti (vidjeti u tom smislu presude od 2. rujna 2010., Komisija/Deutsche Post, C‑399/08 P, EU:C:2010:481, t. 97., i od 28. siječnja 2016., Heli‑Flight/EASA, C‑61/15 P, neobjavljena, EU:C:2016:59, t. 101.).
71 Upravo ocjena znanstvene izvrsnosti prijedloga za istraživanja koju provode panel stručnjaka i pojedinačni evaluatori predmetnih disciplina pripada kategoriji složenih ocjena u smislu sudske prakse spomenute u gornjoj točki 70.
72 Stoga je na Općem sudu da utvrdi dokazuju li objektivni, relevantni i usklađeni pokazatelji da je odluka o odbijanju dodjele bespovratnih sredstava donesena u cilju koji nije bio financiranje prijedloga za istraživanja izvanredne znanstvene kvalitete, čime bi se utvrdilo da postoji zlouporaba ovlasti, i da provjeri je li, kako to u bitnome tvrdi tužitelj, ERCEA počinila materijalne pogreške, očite pogreške u ocjeni ili je li povrijedila pravila ERC‑a.
73 U tom pogledu, kao prvo, iz dvanaestog stavka točke 3.6. pravila ERC‑a proizlazi da se odluke panela ne temelje samo na mišljenjima pojedinačnih evaluatora, koja su iznesena prije intervjua s podnositeljima prijedloga, nego i na raspravama panela.
74 Usto, u točki 1.2.5. informacijâ za podnositelje prijedloga pojašnjava se, s jedne strane, da panel stručnjaka ERC‑a može zauzeti stajalište koje se razlikuje od onoga o kojem se može izvesti zaključak iz očitovanja svakog pojedinačnog evaluatora, osobito ako se na temelju njegove rasprave otkrije slabost u prijedlogu koju drugi pojedinačni evaluatori nisu utvrdili i, s druge strane, da se odluka panela temelji ne samo na pojedinačnim evaluacijama, nego i na iscrpnoj raspravi te da ovisi o poretku drugih prijedloga.
75 Stoga je moguće, iako je na panelu da prilikom rasprave o prijedlogu za istraživanja u obzir uzme sve pojedinačne evaluacije, da njegova konačna evaluacija, zbog njegove margine prosudbe, neće odražavati stajalište za koje se čini da bi se moglo izvesti iz očitovanja svakog pojedinačnog evaluatora.
76 U tom pogledu je eventualno razilaženje između većine mišljenja pojedinačnih evaluatora i odluke panela sastavni dio uobičajenog odvijanja postupka evaluacije interesa i znanstvene vrijednosti prijedloga za istraživanja.
77 Stoga je, osim ako se ne dokažu činjenične pogreške ili očita pogreška u ocjeni, mogućnost da element istaknut u samo jednoj pojedinačnoj evaluaciji uvjeri panel tijekom njegove rasprave dio uobičajenog odvijanja postupka znanstvene evaluacije i nije protivna pravilima ERC‑a. Usto, ona je izričito predviđena u informacijama za podnositelje prijedloga.
78 Nadalje, evaluacija prijedloga počiva i na raspravi panela i na usporedbi različitih prijedloga za istraživanja.
79 Međutim, tužitelj ne dokazuje da je panel SH5 počinio pogrešku koja se tiče točnosti činjenica ili očitu pogrešku u ocjeni, već samo osporava kriterije za ocjenu koje je on primijenio ili ocjenu njegova prijedloga za koju tvrdi, a da u potporu toj tvrdnji nije dostavio dokaze, da je opovrgava dostavljena dokumentacija.
80 Stoga se eventualnim razilaženjem između svih pojedinačnih evaluacija i konačne odluke panela SH5 ne može dokazati da panel SH5 teži cilju koji se razlikuje od istraživanja znanstvene izvrsnosti, da je povrijedio pravila ERC‑a ili počinio očitu pogrešku u ocjeni.
81 Iz istih razloga, i pod pretpostavkom da je utvrđeno donošenje odluke koja se podudara s jednom od pojedinačnih evaluacija, ono nije takve naravi da bi samo po sebi moglo dokazati zlouporabu ovlasti, očitu pogrešku u ocjeni ili povredu pravila ERC‑a.
82 Kao drugo, ocjena dokumentacije koja je dostavljena u okviru prijedloga za istraživanja, isto kao i ocjena relevantnosti pitanja koje je panel SH5 postavio glavnom istraživaču prilikom intervjua i odgovora na ta pitanja, obuhvaćeni su marginom prosudbe panela SH5.
83 Budući da ne postoji pogreška koja se tiče točnosti činjenica ili očita pogreška u ocjeni, osporavanje tih elemenata na znanstvenom planu ne može predstavljati nezakonitost.
84 Kao treće, u nedostatku objektivnih, relevantnih i usklađenih pokazatelja kojima se može dokazati da su primijenjeni kriteriji evaluacije i evaluacija prijedloga i intervju tužitelja težili ostvarenju cilja koji nije evaluacija znanstvene kvalitete njegova prijedloga, ni elementi koje je tužitelj iznio nisu takve naravi da bi mogli dokazati zlouporabu ovlasti.
85 Odluka o odbijanju dodjele bespovratnih sredstava stoga nije zahvaćena očitom pogreškom u ocjeni, pogreškom koja se tiče točnosti, povredom pravila ERC‑a ili zlouporabom ovlasti.
86 U tim okolnostima odluka od 26. veljače 2016., u dijelu u kojem se njome utvrđuje da su pravila ERC‑a poštovana, nije zahvaćena navedenim nezakonitostima.
87 Kad je riječ o osporavanju utvrđenja odbora za preispitivanje da ne postoji sukob interesa, potrebno je utvrditi da tužitelj ne dostavlja dokaze koji dokazuju postojanje sukoba interesa u odnosu na petog evaluatora.
88 Naime, on ističe da postoji podudarnost između, s jedne strane, razloga zbog kojih je pokrenut postupak zbog nepravilnog znanstvenog postupanja koji je protiv njega vođen – koji je doveo do isključenja jednog pojedinačnog evaluatora zbog razloga povezanih sa sukobom interesa – i, s druge strane, očitovanja petog evaluatora. Smatra da iz te navodne podudarnosti može zaključiti da postoji sukob interesa.
89 Međutim, takva podudarnost, čak i ako se utvrdi da ona postoji, sama po sebi i u nedostatku drugih dokaza, ne može predstavljati dovoljan razlog za zaključak da postoji slučaj sukoba interesa.
90 Usto, o tome da postoji slučaj sukoba interesa ne može se, u nedostatku drugih elemenata, jednostavno zaključiti iz izražavanja znanstvenog mišljenja kojim se kritizira tužiteljev prijedlog za istraživanja.
91 Stoga elementi koje je tužitelj iznio ne dokazuju da je odluka od 26. veljače 2016., u dijelu u kojem je njome utvrđeno da ni jedan od evaluatora nije bio u sukobu interesa, nezakonita.
92 Povrh toga, svrha ostalih tužiteljevih argumenata, osobito onih koji se temelje na usporedbi s odobrenim prijedlozima za istraživanja, je isključivo dovođenje u pitanje znanstvene ocjene njegova prijedloga i njima se ne može dokazati pogreška koja se tiče točnosti činjenica ili očita pogreška u ocjeni, tako da ih treba odbiti.
93 Prvi tužbeni razlog stoga nije osnovan.
Drugi tužbeni razlog, koji se temelji na zlouporabi ovlasti vezanoj uz iskrivljavanje činjenica
94 Tužitelj navodi da je zlouporaba ovlasti dokazana spornom ocjenom petog evaluatora, koja je utjecala na konačni izbor panela SH5.
95 On u biti osporava evaluaciju njegova prijedloga za istraživanja i njegova osobna iskustva koju je proveo taj evaluatori iz toga zaključuje da je odluka panela SH5 nezakonita u dijelu u kojem je njome pridan prevelik značaj petoj evaluaciji, za koju on tvrdi da se temelji na netočnim činjenicama.
96 On smatra da evaluacija koja nije odgovarala činjenicama znači zlouporabu ovlasti.
97 U replici tužitelj također ističe da je odluka o odbijanju dodjele bespovratnih sredstava donesena zlouporabom ovlasti s obzirom na to da je donesena u cilju koji nije evaluacija znanstvene izvrsnosti njegova prijedloga za istraživanja.
98 U potporu tom argumentu on u bitnome tvrdi da evaluacija petog evaluatora, koja ne počiva ni na jednom znanstvenom temelju, dokazuje da je etički kriterij imao prednost pred kriterijem izvrsnosti i da je postupak zbog nepravilnog znanstvenog postupanja utjecao na evaluaciju njegova prijedloga za istraživanja. U tom pogledu on naglašava da postoji podudarnost između pritužbe zbog nepravilnog znanstvenog postupanja koja je protiv njega podnesena, a zatim odbijena, i evaluacije petog evaluatora kao i prisutnosti dvaju članova etičkog odbora prilikom njegova intervjua s panelom SH5.On također ističe da je taj utjecaj dokazan animozitetom jednoga člana panela SH5 i njegovim inkvizitorskim tonom.
99 Naposljetku, on tvrdi da priznanje izvrsnosti njegova projekta u 2014. dokazuje da njegov projekt koji je 2015. poboljšan nije smio biti odbijen.
100 ERCEA osporava tu argumentaciju.
101 U okviru drugog tužbenog razloga tužitelj u biti prigovara ERCEA‑i da je zlouporabila svoju ovlast, a što proizlazi iz toga da je prilikom donošenja odluke panela SH5 ocjeni petog evaluatora bilo dano preveliko značenje, da je panel SH5 počinio očitu pogrešku u ocjeni jer se ocjena tog evaluatora temeljila na netočnim činjenicama, da je uzela u obzir elemente vezane uz etiku umjesto samo znanstvene elemente i da je povrijedila pravila ERC‑a.
102 On također osporava evaluaciju njegova prijedloga za istraživanja i njegove sposobnosti nadziranja tehničkih aspekata koju je proveo peti evaluator i tvrdi da se ona temelji na netočnim činjenicama.
103 Kao prvo, kako to proizlazi iz točaka 73. do 78. ove presude, uzimanjem u obzir evaluacije petog evaluatora, u koliko god to značajnom omjeru bilo, ne može se dokazati – kao takvim i da prethodno nije utvrđeno postojanje zlouporabe ovlasti, činjenične pogreške ili očite pogreške u ocjeni ili povrede pravila ERC‑a – da je odluka o odbijanju dodjele bespovratnih sredstava nezakonita.
104 Kao drugo, panel SH5 je u obrazloženju odluke o odbijanju dodjele bespovratnih sredstava naveo da su se, s obzirom na ambiciozan cilj prijedloga za istraživanja, koji proizlazi iz tehnologije snimanja predviđene za dešifriranje papirusa, sumnje u sposobnost glavnog istraživača da ne poznaje dobro tehničke i financijske aspekte projekta pojavile tijekom njegova intervjua s panelom SH5.
105 Kao prvo, potrebno je utvrditi da određeni činjenični elementi koje je peti evaluator istaknuo i koje tužitelj osporava nisu navedeni u razlozima odluke panela SH5. To se osobito odnosi na očitovanje u skladu s kojim su u okviru prijedloga neakreditirani sveučilišni predavači već primijenili tehnologiju rendgenske tomografije s faznim kontrastom, na očitovanje koje se odnosi na nemogućnost prenošenja rukopisa iz Italije u Francusku i na tvrdnju u skladu s kojom bi restauracija predviđenih tekstova uporabom te tehnologije trajala desetljećima.
106 Usto, izvješće o evaluaciji petog evaluatora samo je jedan od elemenata među ostalima koje je panel SH5 uzeo u obzir.
107 Stoga se osporavanjem tih činjeničnih elemenata ne može dokazati očita pogreška u ocjeni panela SH5.
108 Kao drugo, tužitelj navodi da je pogrešna tvrdnja petog evaluatora u skladu s kojom tužitelj nema dovoljno iskustva u vezi s primjenom rendgenske tomografije s faznim kontrastom na papirusne svitke iz Herkulaneja kako bi u potpunosti poznavao tehnološki dio prijedloga za istraživanja s obzirom na to da znanstveni članak koji su zajednički objavili tužitelj i njegov tim dokazuje da ga on dobro poznaje i da je njegov tim sposoban upravljati i nadzirati tehnološki dio tog prijedloga.
109 Međutim, evaluacija toga poznaje li tužitelj dobro tehnološki dio prijedloga za istraživanja, stupnja zahtijevanog dobrog poznavanja i stupnja važnosti tehnoloških aspekata potpada pod znanstvenu ocjenu panela SH5.
110 U tom pogledu objava zajedničkog znanstvenog članka i prisutnost stručnjaka za tu tehnologiju u istraživačkom timu ne mogu dokazati da je došlo do očite pogreška u ocjeni panela SH5.
111 Naime, kako to proizlazi iz gornje točke 104., panel SH5 nije sumnjao u znanstveno stručno znanje članova istraživačkog tima, nego samo u tužiteljevu sposobnost kao glavnog istraživača da dobro poznaje tehnološki dio projekta.
112 Usto, tužitelj priznaje da je odbio odgovoriti na pitanje o elementima prijenosnog laboratorijskog stola za rendgensku tomografiju s faznim kontrastom koji je bio predviđen za projekt jer za to nije stručan. Također tvrdi da su tehnološki detalji za projekt sporedni i da njima u svakom slučaju upravljaju ostali članovi istraživačke skupine.
113 Usto, ni s jednim od elemenata koje je tužitelj naveo, samim po sebi ili zajedno s ostalima, ne može se dokazati da je panel SH5 počinio očitu pogrešku u ocjeni.
114 Kao treće, s obzirom na to da paneli stručnjaka donose neovisnu odluku povodom svakog poziva na podnošenje prijedloga, prihvaćanje tužiteljeva projekta u 2014. ne jamči da će se prihvatiti sličan kasniji projekt.
115 U tim okolnostima panel SH5 nije počinio očitu pogrešku u ocjeni kada je smatrao da postoje sumnje vezane uz tužiteljevo poznavanje tehnološkog dijela prijedloga za istraživanja.
116 Kao četvrto, tužitelj navodi da je na odluku o odbijanju dodjele bespovratnih sredstava utjecao usporedni postupak nepravilnog znanstvenog postupanja koji se protiv njega vodio i da je panel SH5 u obzir uzeo etički kriterij nauštrb kriterija znanstvene izvrsnosti, što on zaključuje iz evaluacije petog evaluatora, prisutnosti dvaju članova etičkog odbora na njegovu intervjuu s panelom SH5 i iz navodno inkvizitorskog tona jednog stručnjaka iz tog panela kao i iz onoga što on smatra animozitetom prema sebi.
117 U tom pogledu, kako to proizlazi iz točaka 73. do 78. ove presude, evaluacija petog evaluatora samo je jedan od elemenata koje je panel SH5 uzeo u obzir.
118 Usto, suprotno onome što tvrdi tužitelj, iz obrazloženja odluke o odbijanju dodjele bespovratnih sredstava ne proizlazi da je panel SH5 bezuvjetno prihvatio evaluaciju petog evaluatora.
119 Kad je riječ o navodu u skladu s kojim je panel SH5 donio odluku o odbijanju dodjele bespovratnih sredstava pod utjecajem postupka zbog nepravilnog znanstvenog postupanja pokrenutog protiv tužitelja, a koji je zatim obustavljen, tužitelj ne podnosi dokaze kojima bi se mogao dokazati takav utjecaj.
120 Kao prvo, o utjecaju postupka zbog nepravilnog znanstvenog postupanja koji je vođen protiv tužitelja ne može se jednostavno zaključiti iz navodne analogije između kritika koje je iznio peti evaluator i prigovora koji su tužitelju upućeni u okviru tog postupka. O tom se utjecaju također ne može izvesti zaključak iz navodno inkvizitorskog tona tog evaluatora tijekom intervjua s tužiteljem.
121 Naime, s jedne strane, evaluacija petog evaluatora samo je jedan od elemenata među ostalima koje je panel SH5 uzeo u obzir i, s druge strane, iz razloga odluke o odbijanju dodjele bespovratnih sredstava ne proizlazi da je panel SH5 svoju odluku temeljio na prigovorima koji se temelje na korištenju radovima drugih istraživača.
122 Kao drugo, samom navodnom prisutnošću članova etičkog odbora na tužiteljevu intervjuu, a u nedostatku drugih dokaza, čak i da je ona utvrđena, ne može se dokazati da bi panel SH5 prijedloge odabrao na temelju kriterija koji se razlikuje od kriterija znanstvene izvrsnosti. Usto, ERCEA osporava da su članovi etičkog odbora bili prisutni na intervjuu s tužiteljem. Potonji u tom pogledu nije podnio nijedan dokaz.
123 Kao treće, ni činjenicom da je predsjednik panela SH5 obaviješten o postojanju postupka zbog nepravilnog znanstvenog postupanja protiv tužitelja ne može se, u nedostatku drugih dokaza, dokazati da je taj postupak utjecao na navedeni panel.
124 Slijedom toga, tužitelj nije dokazao da je panel SH5 donošenjem odluke o odbijanju dodjele bespovratnih sredstava počinio pogrešku koja se tiče točnosti činjenica ili očitu pogrešku u ocjeni.
125 Usto, u nedostatku objektivnih, relevantnih i usklađenih pokazatelja kojima se može dokazati da su primijenjeni kriteriji evaluacije i evaluacija prijedloga i intervju tužitelja težili ostvarenju cilja koji nije evaluacija znanstvene kvalitete njegova prijedloga, ni elementi koje je tužitelj iznio nisu takve naravi da bi mogli dokazati zlouporabu ovlasti.
126 Tužitelj dakle nije uspio dokazati da je odluka o odbijanju dodjele bespovratnih sredstava bila nezakonita.
127 Stoga odluka od 26. veljače 2016., u dijelu u kojem se njome utvrđuje da su pravila ERC‑a poštovana, nije zahvaćena navedenim nezakonitostima.
128 Drugi tužbeni razlog stoga nije osnovan.
Treći tužbeni razlog, koji se temelji na zlouporabi ovlasti koja je posljedica povrede pravila ERC‑a o evaluaciji prijedloga za istraživanja
129 Tužitelj najprije u biti ističe da njegov prijedlog za istraživanja nije ocijenjen na temelju kriterija znanstvene izvrsnosti i osporava ocjenu prednosti svojeg prijedloga, stupnja poznavanja njegova tehnološkog aspekta koji zahtijeva panel SH5 i svojeg životopisa.
130 Nadalje, panelu SH5 prigovara da je proveo površno ispitivanje oslanjajući se na opovrgnute činjenice.
131 Usto, tvrdi da je panel SH5 proveo lošu evaluaciju inovativnosti njegova prijedloga za istraživanja i da svoju evaluaciju nije mogao temeljiti na tome da bi glavni istraživač morao dobro poznavati sporedni tehnički element.
132 Naposljetku, pretvaranje pet izuzetno pozitivnih evaluacija u jedinstvenu negativnu ocjenu protivno je svakoj logici koja se temelji na zaslugama te je kontradiktorno.
133 ERCEA osporava tu argumentaciju.
134 U okviru trećeg tužbenog razloga tužitelj u biti osporava znanstvenu ocjenu svojeg prijedloga za istraživanja, stupnja poznavanja njegova tehnološkog aspekta koji je panel SH5 tražio, osobito uzimanje u obzir tehničkog pitanja za koje on smatra da je sporedno, i svojeg životopisa. On panelu SH5 također prigovara da je proveo površna ispitivanja temeljeći se na opovrgnutim činjenicama i tvrdi da je pretvaranje pet pozitivnih evaluacija u negativnu ocjenu protivno pravilima ERC‑a te da ono predstavlja zlouporabu ovlasti.
135 U tom pogledu, kako to proizlazi iz analize prvih dvaju tužbenih razloga, tužiteljevi argumenti u vezi sa znanstvenom ocjenom njegova prijedloga za istraživanja, stupnjem poznavanja njegova tehnološkog aspekta koji je panel SH5 tražio, osobito uzimanje u obzir tehničkog pitanja za koje on smatra da je sporedno, kao i oni u vezi s pogreškom koja se tiče točnosti činjenica i navodne razlike između rezultata pojedinačnih evaluacija i odluke o odbijanju dodjele bespovratnih sredstava ne mogu dokazati pogrešku koja se tiče činjenica, očitu pogrešku u ocjeni, zlouporabu ovlasti ili povredu pravila ERC‑a.
136 Tužitelj nije dakle uspio dokazati da je odluka o odbijanju dodjele bespovratnih sredstava bila nezakonita.
137 Stoga odluka od 26. veljače 2016. nije zahvaćena navedenim nezakonitostima u dijelu u kojem se njome utvrđuje da su pravila ERC‑a bila poštovana.
138 Treći tužbeni razlog stoga nije osnovan.
139 Iz prethodno navedenog proizlazi da se zahtjevi za poništenje odluke o odbijanju dodjele bespovratnih sredstava i odluke od 26. veljače 2016. iz prvog i drugog dijela tužbenog zahtjeva moraju odbiti.
140 Tužitelj se poziva na navodnu nezakonitost odluke o odbijanju dodjele bespovratnih sredstava i odluke od 26. veljače 2016. kako bi se poništili akti koji su prethodili aktima na koje se tužba odnosi, koji su bili s njima povezani ili su uslijedili nakon njih, među kojima je i popis odobrenih projekata, i kako bi Opći sud naložio ERCEA‑i da njegov prijedlog za istraživanja uvrsti među financirane projekte.
141 Budući da su tužbeni razlozi koji se odnose na odluku o odbijanju dodjele bespovratnih sredstava i odluku od 26. veljače 2016. odbijeni, zahtjev kojim se traži poništenje akata koji su prethodili aktima na koje se tužba odnosi, koji su bili s njima povezani ili su uslijedili nakon njih, zahtjev za poništenje popisa odobrenih projekata i zahtjev kojim se traži da Opći sud naloži ERCEA‑i da njegov prijedlog za istraživanja uvrsti među financirane projekte, moraju se također odbiti.
Zahtjevi za podnošenje dokumenata
142 Tužitelj od Općeg suda zahtijeva da naloži podnošenje, kao prvo, poretka odobrenih projekata koje financira panel SH5, kao drugo, konačnih ocjena, pojedinačnih evaluacija i bilješki u vezi s odobrenim projektima koje financira panel SH5, kao treće, pritužbe zbog nepravilnog znanstvenog postupanja koja je podnesena protiv njegova prijedloga za istraživanja, kao četvrto, ime petog anonimnog ispitivača njegova prijedloga za istraživanja i, kao peto, snimku njegova intervjua s panelom SH5 od 12. studenoga 2015.
143 Iz sudske prakse proizlazi da, kako bi se Općem sudu omogućilo da utvrdi je li za neometano odvijanje postupka potrebno naložiti podnošenje određenih dokumenata, stranka koja to zatraži mora odrediti zatražene dokumente i Općem sudu dostaviti minimum elemenata koji dokazuju da su ti dokumenti potrebni u svrhu postupka (presude od 17. prosinca 1998., Baustahlgewebe/Komisija, C‑185/95 P, EU:C:1998:608, t. 93., i od 8. listopada 2008., Sogelma/EAR, T‑411/06, EU:T:2008:419, t. 152.).
144 Najprije, poredak odobrenih projekata koje financira panel SH5, isto kao i konačne ocjene, pojedinačne evaluacije i bilješke u vezi s tim projektima, bili bi potrebni samo ako bi se usporedbom između tužiteljeva prijedloga za istraživanja i tih projekata moglo dokazati da je panel SH5 počinio očitu pogrešku u ocjeni ili da je povrijedio pravila ERC‑a.
145 Međutim, ta usporedba potpada pod znanstvenu ocjenu prijedloga za istraživanja.
146 Upravo zato što u odnosu na prijedlog za istraživanja podnositelja prijedloga ne postoje nikakvi dokazi da je počinjena pogreška u ocjeni, samo navedenom usporedbom ne može se dokazati očita pogreška u ocjeni ili povreda pravila ERC‑a.
147 Stoga poredak odobrenih projekata, konačne ocjene, pojedinačne evaluacije i bilješke u vezi s tim projektima nisu potrebni u svrhu postupka.
148 Nadalje, kako to proizlazi iz točaka 87. do 90. i 121. do 123. ove presude, pritužba zbog nepravilnog znanstvenog postupanja koja je podnesena protiv tužiteljeva prijedloga za istraživanja nije potrebna u svrhu postupka s obzirom na to da se njome, u nedostatku drugih dokaza i dokaza da je panel SH5 njegov prijedlog ocijenio pod utjecajem te pritužbe, ne može dokazati zlouporaba ovlasti, očita pogreška u ocjeni ili povreda pravila ERC‑a.
149 Isto vrijedi i za ime anonimnog petog evaluatora.
150 Naposljetku, s obzirom na to da sadržaj tužiteljeva intervjua stranke nisu osporile i da se njime ne može dokazati zlouporaba ovlasti, očita pogreška u ocjeni ili povreda pravila ERC‑a, njegova snimka nije potrebna u svrhu postupka.
151 Stoga nije potrebno naložiti podnošenje tih dokumenata.
152 Iz svega prethodno navedenog proizlazi da tužbu treba odbiti u cijelosti.
Troškovi
153 Sukladno članku 134. stavku 1. Poslovnika Općeg suda, stranka koja ne uspije u postupku dužna je, na zahtjev protivne stranke, snositi troškove. Budući da tužitelj nije uspio u postupku, valja mu naložiti snošenje vlastitih troškova i troškova ERCEA‑e sukladno zahtjevu potonje.
Slijedom navedenog,
OPĆI SUD (drugo vijeće)
proglašava i presuđuje:
1. Tužba se odbija.
2. Grazianu Ranocchiji nalaže se snošenje troškova.
Objavljeno na javnoj raspravi u Luxembourgu 5. veljače 2018.
Potpisi