PRESUDA SLUŽBENIČKOG SUDA EUROPSKE UNIJE

(drugo vijeće)

16. rujna 2013.

Predmet F‑46/12

Dagmar Höpcke

protiv

Europske komisije

„Javna služba – Otvoreni natječaj – Obavijest o natječaju EPSO/AST/111/10 – Neuvrštavanje na popis uspješnih kandidata – Uputa za sastavljanje teksta najkraće propisane duljine – Nepoštovanje“

Predmet:      Tužba podnesena na temelju članka 270. UFEU‑a, koji se primjenjuje na Ugovor o EZAE‑u na temelju njegovog članka 106.a, kojom D. Höpcke zahtijeva poništenje odluke povjerenstva za odabir od 8. kolovoza 2011. EPSO/AST/111/10 o neuvrštavanju na popis uspješnih kandidata.

Odluka:      Tužba se odbija. D. Höpcke snosit će vlastite troškove i troškove Europske komisije.

Sažetak

1.      Dužnosnici – Natječaj – Povjerenstvo za odabir – Odbijanje prijave – Obveza obrazlaganja – Opseg – Poštovanje tajnosti rada

(Pravilnik o osoblju, čl. 25.; Prilog III. čl. 6.)

2.      Dužnosnici – Natječaj – Uvjeti i sadržaj natječaja – Diskrecijska ovlast povjerenstva za odabir – Sudski nadzor – Granice

(Pravilnik o osoblju, Prilog III.)

3.      Dužnosnici – Natječaj – Uvjeti i sadržaj natječaja – Metode ocjenjivanja – Diskrecijska ovlast povjerenstva za odabir – Sudski nadzor – Granice

(Pravilnik o osoblju, Prilog III.)

1.      Obveza obrazlaganja odluke kojom se nanosi šteta ima za cilj, s jedne strane, zainteresiranoj osobi pružiti potrebne informacije na temelju kojih ona može utvrditi je li odluka osnovana ili nije i, s druge strane, omogućiti sudski nadzor te odluke. Kada je riječ o odlukama koje je donijelo povjerenstvo za odabir, ta obveza mora biti u skladu s poštovanjem tajnosti rada povjerenstva za odabir na temelju članka 6. Priloga III. Pravilnika.

Vodeći računa o dužnoj tajnosti rada povjerenstva za odabir, priopćenje ocjena dobivenih na različitim testovima predstavlja dovoljno obrazloženje odluka tog povjerenstva. Osim toga, uzimajući u obzir široku diskrecijsku ovlast koju povjerenstvo za odabir ima glede ocjene rezultata testova, ono ne može biti obvezno da prilikom obrazlaganja neuspjeha kandidata na testu pobliže navede odgovore kandidata koje je ocijenilo nezadovoljavajućima ili da objasni zašto je te odgovore ocijenilo nezadovoljavajućima. Isto tako, povjerenstvo za odabir ima pravo iznijeti svoje mišljenje o rezultatima kandidata na općim testovima, a ne iznijeti takvo mišljenje glede posebnih testova.

(t. 37., 38., 40. i 44.)

Izvori:

Sud: 4. srpnja 1996., Parlament/Innamorati, C‑254/95 P, t. 21. do 31.

Prvostupanjski sud: 14. srpnja 1995., Pimley‑Smith/Komisija, T‑291/94, t. 63. i 64.; 19. veljače 2004., Konstantopoulou/Sud, T‑19/03, t. 34.

Službenički sud: 30. travnja 2008., Dragoman/Komisija, F‑16/07, t. 63. i navedena sudska praksa

2.      Povjerenstvo za odabir raspolaže širokom diskrecijskom ovlasti kada je riječ o uvjetima i detaljnom sadržaju testova predviđenih u okviru natječaja. Sudac Unije može ispitati uvjete testa samo u mjeri koja je potrebna kako bi se osiguralo jednako postupanje prema kandidatima i objektivnost prilikom izbora između njih. Osim toga, sudac Unije nema zadaću ispitati detaljni sadržaj testa osim ako taj sadržaj izlazi iz okvira određenog u obavijesti o natječaju ili je u suprotnosti s ciljem testa ili natječaja.

Svrha upute povjerenstva za odabir o najmanjem broju redaka za jedan od testova na natječaju, koja se primjenjuje na sve kandidate i čiji je cilj, s jedne strane, osigurati kandidatima iste uvjete rješavanja testa i, s druge strane, omogućiti ocjenjivačima da ujednačeno primijene objektivne kriterije na usporedive radove, je osigurati jednako postupanje prema kandidatima.

Taj zaključak ne može pobiti argument u skladu s kojim povjerenstvo za odabir pobliže ne određuje ni vrstu ni veličinu slova koje je potrebno upotrijebiti s obzirom na to da oblik teksta kada je riječ o vrsti i veličini slova, kako ga je odredilo povjerenstvo za odabir putem konfiguracije računala koja su na raspolaganju kandidatima na natječaju, odgovara standardnom tekstu oblikovanom na jednak način za sve kandidate. Ako kandidat izmijeni konfiguraciju vrste ili veličine slova, povjerenstvo će to lako primijetiti. U tim okolnostima valja razumjeti da je konfiguracija računala obvezna, da povjerenstvo za odabir ne mora dati upute o vrsti i veličini slova koje valja upotrebljavati, da kandidati nisu ovlašteni izmijeniti tu konfiguraciju i da mogu biti sankcionirani ako to učine.

Taj zaključak ne može pobiti niti argument u skladu s kojim povjerenstvo za odabir ne navodi broj uvlaka i prelazaka u novi red koje je potrebno poštovati kada, s obzirom na to da je cilj predmetnog testa ocjena poznavanja pravopisa, sintakse i gramatike, svaki kandidat mora osigurati da njegov tekst bude dovoljno dug i sadrži barem najmanji broj propisanih redaka. Svaki kandidat mora se pobrinuti za to da uvlake i prelaske u novi red ne primjenjuje proizvoljno tako da umjetno poveća broj redova, nego da oni odgovaraju potrebama oblikovanja teksta i u skladu su s njim. Stoga kada povjerenstvo za odabir provjerava jesu li kandidati poštovali upute o najmanjem broju redaka, ono mora provjeriti uvlake i prelaske u novi red s obzirom na metode ocjenjivanja koje je odredilo prije rješavanja testova, a na koje se odnosi tajnost savjetovanja.

(t. 63. do 67.)

Izvori:

Prvostupanjski sud: gore navedena presuda Konstantopoulou/Sud, t. 48.

Službenički sud: 28. ožujka 2012., Marsili/Komisija, F‑19/10, t. 20.

3.      U odnosu na natječaj sudac Unije procjenjuje metode ocjenjivanja koje je povjerenstvo za odabir odabralo u okviru svoje široke diskrecijske ovlasti samo u mjeri koja je potrebna za osiguranje jednakog postupanja prema kandidatima i objektivnosti prilikom izbora između njih.

(t. 76.)

Izvori:

Prvostupanjski sud: gore navedena presuda Konstantopoulou/Sud, t. 60.; 26. siječnja 2005., Roccato/Komisija, T‑267/03, t. 49.