Language of document :

Zahtjev za prethodnu odluku koji je 18. lipnja 2019. uputio Vänersborgs tingsrätt, mark- och miljödomstolen (Švedska) – Föreningen Skydda Skogen

(predmet C-473/19)

Jezik postupka: švedski

Sud koji je uputio zahtjev

Vänersborgs tingsrätt, mark- och miljödomstolen

Stranke glavnog postupka

Tužitelj: Föreningen Skydda Skogen

Tuženici: Länsstyrelsen i Västra Götalands län, B.A.B.

Prethodna pitanja

Treba li članak 5. Direktive Europskog parlamenta i Vijeća 2009/147/EZ1 od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica tumačiti na način da mu se protivi nacionalna praksa u skladu s kojom se zabrana odnosi samo na vrste navedene u Prilogu 1. Direktivi 2009/147 ili koje su u određenoj mjeri ugrožene ili su izložene dugoročnom opadanju populacijske razine?

Treba li pojmove „namjerno ubijanje/uznemiravanje/uništavanje” iz članka 5. točaka (a) do (d) Direktive 2009/147 i članka 12. točaka (a) do (c) Direktive Vijeća 92/43/EEZ2 od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore tumačiti na način da im se protivi nacionalna praksa u skladu s kojom, ako je svrha mjera očito različita od ubijanja ili uznemiravanja vrsta (primjerice, mjere u području šumarstva ili prostornog uređenja), mora postojati mjerama izazvana opasnost od štetnih učinaka na stanje očuvanosti vrsta, kako bi se primijenile zabrane?

Ako je odgovor na bilo koji dio drugog pitanja takav da se, kako bi se primjenjivala zabrana, šteta ocjenjuje na nekoj drugoj razini različitoj od pojedinačne, treba li ocjenu izvršiti u nekom od sljedećih opsega ili na nekoj od sljedećih razina:

a.    određeni geografski ograničeni dio populacije kako je definiran pod (a), primjerice unutar granica regije, države članice ili Europske unije;

b.    dotična lokalna populacija (biološki izolirana od drugih populacija vrste);

c.    dotična metapopulacija;

d.    cjelokupna populacija vrste u okviru relevantnog biogeografskog regionalnog područja areala vrste?

Treba li izraz „oštećivanje ili uništavanje” lokaliteta za razmnožavanje životinja iz članka 12. točke (d) Direktive 92/43 tumačiti tako da isključuje nacionalnu praksu koja podrazumijeva da se, unatoč preventivnim mjerama, gubi kontinuirana ekološka funkcionalnost (KEF) staništa dotične vrste, bilo oštećivanjem, uništavanjem ili pogoršavanjem, izravno ili neizravno, pojedinačno ili kumulativno, tako da se zabrana primjenjuje samo ako je vjerojatno da će se stanje očuvanosti dotične vrste pogoršati na jednoj od razina navedenih u trećem pitanju?

Ako je odgovor na četvrto pitanje niječan, odnosno ako se, kako bi se primjenjivala zabrana, šteta ocjenjuje na razini različitoj od staništa u pojedinačnom području, treba li se ocjena izvršiti u nekom od sljedećih opsega ili na nekoj od sljedećih razina:

a.    određeni geografski ograničen dio populacije kako je definiran pod (a), primjerice unutar granica regije, države članice ili Europske unije;

b.    dotična lokalna populacija (biološki izolirana od drugih populacija vrste);

c.    dotična metapopulacija;

d.    cjelokupna populacija vrste u okviru relevantnog biogeografskog regionalnog područja areala vrste?

Drugo i četvrto pitanje koje je uputio mark- och miljödomstolen (Sud za nekretnine i okoliš, Švedska) uključuju pitanje prestaje li se primjenjivati sustav stroge zaštite iz direktiva na vrste u odnosu na koje je cilj direktiva (povoljno stanje očuvanosti) postignut.

____________

1 SL 2010., L 20, str. 7. (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 15., svezak 32., str. 128. i ispravak SL 2015., L 75, str. 20.)

2 SL 1992., L 206, str. 7. (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 15., svezak 2., str. 14.)