PRESUDA SUDA (peto vijeće)
27. veljače 2020.(*)
„Žalba – Žig Europske unije – Uredba (EZ) br. 207/2009 – Članak 7. stavak 1. točka (f) – Apsolutni razlog za odbijanje – Žig protivan prihvaćenim moralnim načelima – Verbalni znak ‚Fack Ju Göhte’ – Odbijanje prijave za registraciju”
U predmetu C-240/18 P,
povodom žalbe na temelju članka 56. Statuta Suda Europske unije, podnesene 4. travnja 2018.,
Constantin Film Produktion GmbH, sa sjedištem u Münchenu (Njemačka), koji zastupaju E. Saarmann i P. Baronikians, Rechtsanwälte,
žalitelj,
a druga stranka postupka je:
Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO), koji zastupa D. Hanf, u svojstvu agenta,
tuženik u prvostupanjskom postupku,
SUD (peto vijeće),
u sastavu: E. Regan, predsjednik vijeća, I. Jarukaitis, E. Juhász, M. Ilešič (izvjestitelj) i C. Lycourgos, suci,
nezavisni odvjetnik: M. Bobek,
tajnik: C. Strömholm, administratorica,
uzimajući u obzir pisani postupak i nakon rasprave održane 13. veljače 2019.,
saslušavši mišljenje nezavisnog odvjetnika na raspravi održanoj 2. srpnja 2019.,
donosi sljedeću
Presudu
1 Svojom žalbom društvo Constantin Film Produktion GmbH zahtijeva ukidanje presude Općeg suda Europske unije od 24. siječnja 2018., Constantin Film Produktion/EUIPO (Fack Ju Göhte) (T-69/17, neobjavljena; u daljnjem tekstu: pobijana presuda, EU:T:2018:27), kojom je taj sud odbio njegovu tužbu za poništenje odluke petog žalbenog vijeća Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) od 1. prosinca 2016. (predmet R 2205/2015-5; u daljnjem tekstu: sporna odluka) koja se odnosi na prijavu za registraciju verbalnog znaka „Fack Ju Göhte” kao žiga Europske unije.
Pravni okvir
2 Uredba Vijeća (EZ) br. 207/2009 od 26. veljače 2009. o žigu Zajednice (SL 2009., L 78, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 17., svezak 1., str. 226.), izmijenjena je Uredbom (EU) 2015/2424 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2015. (SL 2015., L 341, str. 21.), koja je stupila na snagu 23. ožujka 2016. Uredba br. 207/2009, kako je izmijenjena Uredbom 2015/2424, stavljena je izvan snage i zamijenjena s učinkom od 1. listopada 2017. Uredbom (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o žigu Europske unije (SL 2017., L 154, str. 1.). Uzimajući u obzir datum podnošenja predmetne prijave za registraciju, odnosno 21. travnja 2015., na činjenice u ovom slučaju primjenjuju se materijalne odredbe Uredbe br. 207/2009.
3 Člankom 7. Uredbe br. 207/2009, naslovljenim „Apsolutni razlozi za odbijanje”, stavcima 1. do 3. propisuje se:
„1. Neće se registrirati sljedeće:
[…]
(f) žigovi koji su protivni javnom poretku ili prihvaćenim moralnim načelima;
[…]
2. Stavak 1. primjenjuje se neovisno o tome što razlozi za nemogućnost registracije postoje samo u jednom dijelu [Europske unije].
3. Stavak 1. točke (b), (c) i (d) ne primjenjuju se ako je žig slijedom njegove uporabe stekao razlikovni karakter u odnosu na proizvode ili usluge za koje je zatražena registracija.”
4 Člankom 75. Uredbe br. 207/2009, naslovljenim „Obrazloženje na kojem se temelje odluke”, propisuje se:
„U odlukama Ureda navode se razlozi na kojima se te odluke temelje. […]”
5 Člankom 76. Uredbe br. 207/2009, naslovljenim „Ispitivanje činjenica od strane Ureda po službenoj dužnosti”, u stavku 1. propisuje se:
„U postupcima koji se pred njim vode, Ured po službenoj dužnosti ispituje činjenice; međutim u postupcima koji se odnose na relativne razloge za odbijanje registracije, Ured to ispitivanje ograničava na činjenice, dokaze i argumente te zahtjeve što su ih podnijele stranke.”
6 Uvodna izjava 21. Uredbe br. 2015/2424 glasi:
„(21) […] Nadalje, ova Uredba trebala bi se primjenjivati tako da se osigura potpuno poštovanje temeljnih prava i sloboda, posebno slobode izražavanja.”
7 Tekst uvodne izjave 21. Uredbe 2017/1001 istovjetan je tekstu uvodne izjave 21. Uredbe 2015/2424 koja je navedena u prethodnoj točki.
Okolnosti spora i sporna odluka
8 Društvo Constantin Film Produktion, žalitelj, 21. travnja 2015. podnijelo je EUIPO-u prijavu za registraciju žiga Europske unije na temelju Uredbe br. 207/2009.
9 Žig za koji je podnesena prijava za registraciju verbalni je znak „Fack Ju Göhte” koji je, osim toga, naslov njemačke filmske komedije koju je proizveo žalitelj i koja je bila jedan od najvećih filmskih uspjeha 2013. u Njemačkoj. Žalitelj je proizveo dva filmska nastavka te komedije koji su se prikazivali u kinodvoranama pod naslovima „Fack Ju Göhte 2” u 2015. i „Fack Ju Göhte 3” u 2017.
10 Proizvodi i usluge za koje je podnesena navedena prijava za registraciju nalaze se u razredima 3., 9., 14., 16., 18., 21., 25., 28., 30., 32., 33., 38. i 41. u smislu Nicanskog sporazuma o međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga za registraciju žigova od 15. lipnja 1957., kako je revidiran i izmijenjen, te za svaki od tih razreda odgovaraju sljedećem opisu:
– razred 3.: „preparati za bijeljenje i ostale tvari za pranje rublja; preparati za čišćenje, poliranje, odmašćivanje i struganje; sapuni; parfumerijski proizvodi, eterična ulja, kozmetički proizvodi, losioni za kosu; proizvodi za njegu zubi”;
– razred 9.: „elektronički nosači podataka svih vrsta; elektroničke publikacije (koje se mogu preuzimati), tj. audio, video, tekst, slike i grafičke objave u digitalnom obliku; fotografski i kinematografski aparati i uređaji, te uređaji za nastavu i poduku; aparati za snimanje, prijenos, reprodukciju zvuka ili slika; […]”;
– razred 14.: „nakit i drago kamenje; […]”;
– razred 16.: „tiskarski proizvodi; fotografije; pribor za pisanje; uredski pribor […]”;
– razred 18.: „kovčezi i putne torbe; kišobrani, suncobrani i štapovi za hodanje; prtljaga; […]”;
– razred 21.: „stakleni proizvodi, porculansko i keramičko posuđe koje nije obuhvaćeno drugim razredima; svijećnjaci”;
– razred 25.: „odjeća, obuća, pokrivala za glavu”;
– razred 28.: „igre i igračke; gimnastički i sportski predmeti koji nisu obuhvaćeni drugim razredima; ukrasi za božićna drvca”;
– razred 30.: „kava, čaj, kakao i nadomjesci kave; riža; tapioka i sago; brašno i proizvodi od žitarica, kruh, kolači i slastice; sladoled, šećer, med, sirup od melase; kvasac, prašak za dizanje; […]”;
– razred 32.: „pivo; mineralne i gazirane vode te ostala bezalkoholna pića; pića od voća i voćni sokovi; […]”;
– razred 33.: „alkoholna pića (osim piva)”;
– razred 38.: „usluge telekomunikacije; stavljanje na raspolaganje soba za raspravu i foruma na internetu, prijenos podataka putem interneta […]”;
– razred 41.: „obuka; stručno osposobljavanje; razonoda; posebno televizijska i filmska razonoda, montiranje radijskih i televizijskih programa, proizvodnja radijskih, televizijskih i filmskih emisija, iznajmljivanje filmova, prezentiranje filmova u kinodvoranama; sportske i kulturne djelatnosti”.
11 Odlukom od 25. rujna 2015. ispitivač je odbio prijavu za registraciju na temelju članka 7. stavka 1. točke (f) Uredbe br. 207/2009, u vezi s njezinim člankom 7. stavkom 2. za proizvode i usluge iz prethodne točke.
12 Žalitelj je 5. studenoga 2015. podnio žalbu EUIPO-u protiv ispitivačeve odluke, na temelju članaka 58. do 64. Uredbe br. 207/2009.
13 EUIPO-ovo peto žalbeno vijeće spornom odlukom odbilo je tu žalbu.
Postupak pred Općim sudom i pobijana presuda
14 Žalitelj je Općem sudu 3. veljače 2017. podnio tužbu za poništenje sporne odluke.
15 Žalitelj je u prilog svojoj tužbi istaknuo dva tužbena razloga, od kojih se prvi temelji na povredi članka 7. stavka 1. točke (f) Uredbe br. 207/2009 i a drugi na povredi njezina članka 7. stavka 1. točke (b).
16 Pobijanom presudom Opći sud odbio je ta dva tužbena razloga, a stoga i tužbu u cijelosti.
Zahtjevi stranaka pred Sudom
17 Žalitelj od Suda zahtijeva da:
– ukine pobijanu presudu i
– naloži EUIPO-u snošenje troškova.
18 EUIPO od Suda zahtijeva da:
– odbije žalbu i
– naloži žalitelju snošenje troškova.
Žalba
19 U prilog svojoj žalbi žalitelj ističe tri žalbena razloga, od kojih se prvi temelji na povredi članka 7. stavka 1. točke (f) Uredbe br. 207/2009, drugi na povredi načela jednakog postupanja, a treći na povredi načela pravne sigurnosti i dobre uprave.
20 Kao prvo, valja razmotriti prvi žalbeni razlog, koji se temelji na povredi članka 7. stavka 1. točke (f) Uredbe br. 207/2009.
Argumentacija stranaka
21 Svojim prvim žalbenim razlogom žalitelj u biti prigovara Općem sudu da je u okviru razmatranja toga povređuje li žig za koji je podnesena prijava prihvaćena moralna načela počinio više pogrešaka u tumačenju i primjeni članka 7. stavka 1. točke (f) Uredbe br. 207/2009. Taj žalbeni razlog sastoji se od četiri dijela.
22 Kao prvo, žalitelj tvrdi da je Opći sud povrijedio načelo pojedinačnog ispitivanja jer nije ispitao znak za koji je podnesena prijava, tj. „Fack Ju Göhte”, nego znak „Fuck you, Goethe”.
23 Usto, žalitelj tvrdi da su izrazi „Fuck” i „Fuck you” zbog jezične evolucije u društvu izgubili svoje vulgarno značenje. Ne postoji opća praksa odbijanja registracije žigova koji se temelje na tim izrazima čemu svjedoči registracija znakova kao što su „Fucking Hell” i „MACAFUCKER” kao žigova Europske unije.
24 Kao drugo, žalitelj tvrdi da je Opći sud preširoko primijenio apsolutni razlog za odbijanje koji se odnosi na prihvaćena moralna načela iz članka 7. stavka 1. točke (f) Uredbe br. 207/2009 jer je primijenio ocjene koje se odnose na pojmove „Fuck” i „Fuck you” na žig za koji je podnesena prijava u cjelini i jer je smatrao da je verbalni znak „Fack Ju Göhte” u biti vulgaran i da element „Göhte” ne može ublažiti tu vulgarnost.
25 Žalitelj smatra, među ostalim, da Opći sud nije pokazao razumnost i osjetljivost koja se zahtijeva prilikom primjene tog razloga za odbijanje koji, s obzirom na to da se odnosi na subjektivne vrijednosti, treba primijeniti strogo i što je najviše moguće objektivno radi izbjegavanja opasnosti od isključenja znakova iz registracije samo zato što ne odgovaraju osobnom ukusu osobe koja provodi ispitivanje znaka. Stoga je Opći sud trebao uzeti u obzir činjenicu da ukupni dojam žiga za koji je podnesena prijava ima bezazlen, dječji i razigran ton te ističe frustraciju školom, uzimajući u obzir da na njemačkom jeziku fonetska transkripcija izraza „Fuck You” zajedno s elementom „Göhte” označava nepopularne školske predmete.
26 Kao treće, žalitelj smatra da je Opći sud pogriješio zaključivši da nije utvrđeno da žig za koji je podnesena prijava u odnosu na predmetne proizvode i usluge ne šokira govornike njemačkog jezika. Žalitelj u tom pogledu tvrdi da je Opći sud pogrešno primijenio pravila o teretu dokazivanja. Usto, Opći sud zanemario je činjenicu da se percepcija relevantne javnosti o žigu za koji je podnesena prijava ne može utvrditi apstraktno i neovisno o bilo kakvoj empirijskoj osnovi samo na temelju subjektivnih vrijednosti, nego je treba ocijeniti uzimajući u obzir elemente koji sadržavaju indicije o stvarnoj percepciji te javnosti. Posebno velik uspjeh istoimenog filma, kao i to da Goethe Institut (Njemačka) upotrebljava taj film u pedagoške svrhe, dokazuje da opća javnost koju čine govornici njemačkog jezika, koja je relevantna javnost u ovom slučaju, shvaća šaljivost predmetnog žiga te ga ne smatra šokantnim ili vulgarnim.
27 Kao četvrto, zbog tih pogrešnih ocjena Opći sud počinio je pogrešku koja se tiče prava prilikom odvagivanja, s jedne strane, žaliteljeva interesa za registraciju žiga za koji je podnesena prijava i, s druge strane, interesa javnosti da ne dođe u doticaj sa žigovima koji su protivni prihvaćenim moralnim načelima i stoga žigovima koji su uznemirujući, nepristojni, uvredljivi ili čak prijeteći.
28 EUIPO smatra da prvi žalbeni razlog treba odbiti.
29 Kao prvo, EUIPO smatra da se žaliteljev argument prema kojem je Opći sud ispitao znak „Fuck you, Goethe”, a ne žig za koji je podnesena prijava, odnosno „Fack Ju Göhte”, temelji na pogrešnom tumačenju pobijane presude. Točke 17., 18. i 20. te presude treba tumačiti s obzirom na premisu iznesenu u točki 16. navedene presude, prema kojoj potrošač „uobičajeno percipira žig kao cjelinu”, što ga ne sprječava da prepozna „verbalne elemente koji prema njegovu mišljenju upućuju na konkretno značenje ili sliče riječima koje poznaje”.
30 Kao drugo, žaliteljev argument prema kojem su izrazi „Fuck” i „Fuck you” izgubili svoje prvotno seksualno značenje tako da ih se više ne percipira vulgarnima i šokantnima nedopušten je s obzirom na to da se odnosi na činjenično utvrđenje. U svakom slučaju taj argument nije osnovan jer je Opći sud utvrdio da je izraz „Fuck you” u biti vulgaran i u slučaju u kojem se taj izraz zbog jezične evolucije više ne shvaća u njegovu seksualnom značenju.
31 Kao treće, EUIPO tvrdi da je Opći sud u točki 18. pobijane presude izričito uzeo u obzir promjenu smisla izraza „Fuck you” pri čemu je objasnio da se on može koristiti i za izražavanje ljutnje, nepovjerenja ili prijezira prema nekoj osobi.
32 Kao četvrto, EUIPO smatra neosnovanim žaliteljev argument prema kojem je Opći sud pogrešno protumačio članak 7. stavak 1. točku (f) Uredbe br. 207/2009 kada je utvrdio da veliki uspjeh filma Fack Ju Göhte ne znači da relevantna javnost ne bi bila šokirana žigom za koji je podnesena prijava. Suprotno onomu što tvrdi žalitelj, Opći sud nije primijenio strogo subjektivni kriterij prilikom razmatranja prihvaćenih moralnih načela, nego je u točkama 28. do 30. pobijane presude izričito analizirao mogućnost da žig za koji je podnesena prijava nije vulgaran, nego da ga se može shvatiti kao „šalu”.
33 EUIPO u tom kontekstu tvrdi da je cilj isključivog prava koje proizlazi iz žiga osigurati nenarušeno tržišno natjecanje, a ne slobodu izražavanja, dok naslov filma služi razlikovanju jednog umjetničkog djela od drugog i označavanju njegova sadržaja istodobno izražavajući slobodu izražavanja i umjetničku slobodu. Prosječni potrošač svjestan je te razlike i stoga ne percipira nužno žigove i naslove filmova na isti način. Stoga, nije moguće pretpostaviti da bi čak i potrošači koji bi bili upoznati s filmom o kojem je riječ shvaćali žig za koji je podnesena prijava kao „šalu”. Usto, relevantnih potrošača u ovom slučaju znatno je više od onih koji su upoznati s predmetnim filmom i „mladenačkim žargonom”.
34 Kao peto, EUIPO tvrdi da je Opći sud pravilno zaključio da je, iako se žig za koji je podnesena prijava sastoji od pojma koji relevantna javnost percipira u biti vulgarnim i stoga šokantnim, riječ o „očitom opscenom žigu” koji je protivan „prihvaćenim moralnim načelima”.
35 Kao šesto, EUIPO smatra da žalitelj pogrešno prigovara Općem sudu da je nezakonito prebacio teret dokazivanja u točki 30. pobijane presude kada je smatrao da nije utvrđeno da relevantna javnost u žigu za koji je podnesena prijava prepoznaje naslov filma o kojem je riječ i stoga „šalu”. To utvrđenje treba tumačiti u njegovu kontekstu. Iako je točno da, na temelju članka 75. stavka 1. i članka 76. stavka 1. Uredbe br. 207/2009, EUIPO po službenoj dužnosti mora ispitati apsolutne razloge za odbijanje i da njihovo postojanje mora biti dosljedno obrazloženo, ipak kada EUIPO ili Opći sud, na koje se primjenjuju ti isti pravni zahtjevi kada potonji odbije žalbu protiv EUIPO-ova odbijanja prijave za registraciju žiga, podnositelju prijave suprotstave općepoznate činjenice ili ocjenu koja upućuje na to da je znak neprikladan za registraciju, na podnositelju je prijave da ih opovrgne konkretnim i osnovanim podacima. Opći sud u pobijanoj presudi poštovao je navedene pravne zahtjeve.
36 Naposljetku, kao sedmo, EUIPO smatra da je neosnovan žaliteljev argument prema kojem Opći sud nije pravilno odvagnuo interese podnositelja prijave i javnosti.
Ocjena Suda
37 Na temelju članka 7. stavka 1. točke (f) Uredbe br. 207/2009, neće se registrirati žigovi koji su protivni javnom poretku ili prihvaćenim moralnim načelima. Usto, iz članka 7. stavka 2. te uredbe proizlazi da se apsolutni razlozi za odbijanje iz članka 7. stavka 1. navedene uredbe primjenjuju čak i ako postoje samo u jednom dijelu Unije.
38 Kao što je to Opći sud utvrdio u točki 24. pobijane presude, a da to žalitelj nije osporio, EUIPO na temelju članka 7. stavka 1. točke (f) Uredbe br. 207/2009 nije odbio registraciju verbalnog znaka „Fack Ju Göhte” zbog moguće suprotnosti tog znaka javnom poretku, nego samo zato što je on protivan prihvaćenim moralnim načelima. Stoga prvi žalbeni razlog treba razmotriti samo s obzirom na taj potonji apsolutni razlog za odbijanje.
39 Kad je riječ o navedenom razlogu za odbijanje, valja istaknuti da, s obzirom na to da pojam „prihvaćena moralna načela” nije definiran Uredbom br. 207/2009, njega treba tumačiti uzimajući u obzir njegovo uobičajeno značenje i kontekst u kojem se općenito koristi. Međutim, kao što je to u biti istaknuo nezavisni odvjetnik u točki 77. svojeg mišljenja, taj pojam u svojem uobičajenom smislu upućuje na temeljne vrijednosti i moralna pravila koja društvo poštuje u određenom trenutku. Te vrijednosti i pravila, koja mogu evoluirati protekom vremena i biti različita s obzirom na područje, treba utvrditi s obzirom na prevladavajući socijalni sporazum u tom društvu u trenutku ocjene. U svrhu tog utvrđivanja treba uzeti u obzir socijalni kontekst, uključujući, po potrebi, kulturne, vjerske ili filozofske raznolikosti koje su mu svojstvene kako bi se objektivno ocijenilo što navedeno društvo u tom trenutku smatra moralno prihvatljivim.
40 Osim toga, u okviru primjene članka 7. stavka 1. točke (f) Uredbe br. 207/2009, ispitivanje toga je li znak za koji je podnesena prijava za registraciju žiga Europske unije protivan prihvaćenim moralnim načelima zahtijeva analizu svih elemenata svojstvenih ovom slučaju kako bi se utvrdio način na koji će relevantna javnost percipirati takav znak u slučaju njegove uporabe kao žiga za predmetnu robu ili usluge.
41 U tom pogledu, da bi predmetni znak bio obuhvaćen područjem primjene članka 7. stavka 1. točke (f) Uredbe br. 207/2009, nije dovoljno da ga se smatra neprimjerenim. Relevantna javnost u trenutku ispitivanja mora ga percipirati kao suprotnog temeljnim vrijednostima i moralnim pravilima društva koja postoje u tom trenutku.
42 Kako bi se utvrdilo je li to tako, valja se osloniti na percepciju razumne osobe koja ima prosječan prag osjetljivosti i tolerancije, uzimajući u obzir kontekst u kojem bi moglo doći do doticaja sa žigom kao i, po potrebi, posebne okolnosti svojstvene dijelu Unije o kojem je riječ. U tu svrhu relevantni su elementi poput zakonodavnih tekstova i upravne prakse, javnog mišljenja i, po potrebi, načina na koji je relevantna javnost u prošlosti reagirala na taj znak ili slične znakove kao i svi drugi elementi koji omogućuju ocjenu percepcije te javnosti.
43 Ispitivanje koje tako treba provesti ne može se ograničiti na apstraktnu ocjenu žiga za koji je podnesena prijava, odnosno njegove određene sastavne dijelove, nego se mora, osobito kada je podnositelj prijave naveo elemente koji mogu dovesti u pitanje činjenicu da relevantna javnost percipira taj žig kao da je suprotan prihvaćenim moralnim načelima, dokazati da bi uporabu navedenog žiga u konkretnom i trenutnom društvenom kontekstu ta javnost stvarno percipirala kao povredu temeljnih vrijednosti i moralnih pravila društva.
44 Osnovanost prvog žalbenog razloga, koji se temelji na tome da je Opći sud pogrešno protumačio i primijenio članak 7. stavak 1. točku (f) Uredbe br. 207/2009, valja razmotriti s obzirom na ta načela.
45 U ovom slučaju nije sporno, kao što je to utvrdio i Opći sud u točkama 14. i 17. pobijane presude, time što je u tom pogledu potvrdio ocjenu žalbenog vijeća, da relevantnu javnost čini opća javnost koju čine govornici njemačkog jezika u Uniji, odnosno posebno ona u Njemačkoj i Austriji.
46 Kad je riječ o tome kako ta javnost percipira žig za koji je podnesena prijava, Opći je sud u točki 18. pobijane presude istaknuo da će ta javnost taj žig poistovjetiti s engleskim izrazom „Fuck you” zajedno s prezimenom Goethe, pri čemu je sve to napisano drukčijim pravopisom koji proizlazi iz fonetske transkripcije tih izraza na njemačkom jeziku. Iako je u svojem prvotnom smislu engleski izraz „Fuck you” imao seksualnu konotaciju te je bio vulgaran, on se također koristi u drukčijem kontekstu za izražavanje ljutnje, nepovjerenja ili prijezira prema nekoj osobi. Međutim, čak i u takvom slučaju, taj izraz ipak je u biti vulgaran i dodavanje elementa „Göhte” na kraju predmetnog znaka za omogućavanje utvrđivanja „adresata” pojmova koji čine početak navedenog znaka ne može ublažiti njegovu vulgarnost.
47 U točki 19. pobijane presude Opći je sud dodao, suprotno onomu što navodi žalitelj, da okolnost da je film Fack Ju Göhte od početka njegova prikazivanja u kinodvoranama gledalo više milijuna ljudi ne znači da relevantna javnost ne bi bila šokirana žigom za koji je podnesena prijava.
48 Iz toga je u točki 20. pobijane presude zaključio da u tim okolnostima valja smatrati da je žalbeno vijeće pravilno ocijenilo da su engleski izraz „Fuck you” i stoga i žig za koji je podnesena prijava u cjelini u biti vulgarni i da mogu šokirati relevantnu javnost. Stoga je pravilno zaključio da žigu za koji je podnesena prijava treba odbiti registraciju na temelju članka 7. stavka 1. točke (f) Uredbe br. 207/2009.
49 U tom pogledu valja utvrditi da razmatranje koje je proveo Opći sud ne zadovoljava standarde propisane člankom 7. stavkom 1. točkom (f) Uredbe br. 207/2009 navedene u točkama 39. do 43. ove presude.
50 Naime, uzimajući u obzir društveni kontekst i elemente na koje se žalitelj u tom pogledu pozvao, i osobito činjenicu da je verbalni znak „Fack Ju Göhte”, kao što je to Opći sud istaknuo u točkama 2. i 19. pobijane presude, jednak naslovu njemačke filmske komedije koju je proizveo žalitelj i koja je bila jedan od najvećih kinematografskih uspjeha 2013. u Njemačkoj te ju je od njezina početka prikazivanja u kinodvoranama vidjelo više milijuna ljudi, Opći sud, kako bi u dovoljnoj mjeri utvrdio da žig za koji je podnesena prijava opća javnost koju čine govornici njemačkog jezika percipira kao suprotnog prihvaćenim moralnim načelima, ne može se ograničiti na apstraktnu ocjenu tog žiga i na engleski izraz prvog dijela tog žiga s kojim ga ta javnost poistovjećuje.
51 Stoga okolnost da valja ispitati sam taj žig ne znači da se prilikom tog ispitivanja mogu zanemariti elementi konteksta koji bi mogli razjasniti način na koji relevantna javnost percipira navedeni žig.
52 Kao što je to istaknuo nezavisni odvjetnik u točki 94. svojeg mišljenja, među takvim elementima nalazi se veliki uspjeh navedene istoimene komedije u općoj javnosti koju čine govornici njemačkog jezika i okolnost iz koje proizlazi da njezin naslov nije doveo do prijepora, kao i činjenica da je pristup mlade populacije toj komediji dopušten i da je Goethe institut – kulturni institut Savezne Republike Njemačke koji je aktivan na svjetskoj razini i čiji je zadatak, među ostalim, promicanje poznavanja njemačkog jezika – koristi u pedagoške svrhe.
53 U mjeri u kojoj ti elementi a priori mogu biti indicija toga da, bez obzira na poistovjećivanje prvog dijela žiga za koji je podnesena prijava s engleskim izrazom „Fuck you”, šira javnost koju čine govornici njemačkog jezika ne percipira verbalni znak „Fack Ju Göhte” moralno neprihvatljivim, Opći se sud, za donošenje zaključka da taj znak nije u skladu s prihvaćenim moralnim načelima, može osloniti samo na u biti vulgarnu prirodu tog engleskog izraza, a da ne ispita navedene elemente i ne navede uvjerljive razloge zbog kojih smatra, unatoč tim elementima, da opća javnost koju čine govornici njemačkog jezika percipira da je navedeni znak protivan temeljnim vrijednostima i moralnim načelima društva kada se on koristi kao žig.
54 Za ispunjenje zahtjevâ koji se odnose na ispitivanje i obrazlaganje osobito nije dovoljno navesti puke tvrdnje poput onih iz točke 19. pobijane presude koje se ponavljaju u točki 47. ove presude, ili one navedene u točke 30. pobijane presude, prema kojima nije utvrđeno da će u slučaju djelatnosti u kojima relevantna javnost može doći u doticaj sa žigom za koji je podnesena prijava ta javnost u tom žigu prepoznati naziv uspješnog filma i percipirati navedeni žig kao „šalu”.
55 Kad je riječ osobito o toj potonjoj tvrdnji, valja istaknuti, s jedne strane, da je Opći sud u pobijanoj presudi bio dužan uvjeriti se da EUIPO nije povrijedio članak 76. stavak 1. Uredbe br. 207/2009, koji u okviru postupka u vezi s apsolutnim razlozima za odbijanje potonjem nalaže obvezu da po službenoj dužnosti razmotri činjenice i da u dovoljnoj mjeri dokaže postojanje takvih razloga. S druge strane, nužnost ispitivanja kontekstualnih elemenata poput onih navedenih u točki 52. ove presude u svrhu konkretne ocjene načina na koji relevantna javnost percipira žig za koji je podnesena prijava ni na koji način nije uvjetovana utvrđivanjem toga da ta javnost u tom žigu prepoznaje naziv istoimene komedije ili da navedeni žig percipira kao „šalu”, pri čemu na temelju nepostojanja tih dviju okolnosti uostalom nije moguće utvrditi prijezir prema prihvaćenim moralnim načelima.
56 Naposljetku, valja još dodati i da se, suprotno onomu što je Opći sud utvrdio u točki 29. pobijane presude, u skladu s kojom „u području umjetnosti, kulture i književnosti postoji stalna potreba očuvanja slobode izražavanja koja ne postoji u području žigova”, u obzir mora uzeti sloboda izražavanja iz članka 11. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, kao što je to potvrdio EUIPO na raspravi i kao što je to istaknuo nezavisni odvjetnik u točkama 47. do 57. svojeg mišljenja, prilikom primjene članka 7. stavka 1. točke (f) Uredbe br. 207/2009. Takav je zaključak uostalom potkrijepljen i uvodnom izjavom 21. Uredbe br. 2015/2424, kojom je izmijenjena Uredba br. 207/2009, kao i uvodnom izjavom 21. Uredbe br. 2017/1001, u kojima se izričito naglašava potreba primjene tih uredbi na način da se osigura puno poštovanje temeljnih prava i sloboda, a osobito slobode izražavanja.
57 Iz svih prethodnih razmatranja proizlazi da tumačenje i primjena članka 7. stavka 1. točke (f) Uredbe br. 207/2009 koje je Opći sud iznio u pobijanoj presudi sadržavaju pogreške koje se tiču prava i koje su same po sebi dovoljne za prihvaćanje prvog žalbenog razloga, a da nije potrebno razmotriti druge argumente koje je žalitelj istaknuo u prilog tom žalbenom razlogu.
58 Slijedom toga, pobijanu presudu valja ukinuti, a da nije potrebno razmotriti drugi i treći žalbeni razlog.
Tužba pred Općim sudom
59 Na temelju članka 61. prvog stavka Statuta Suda Europske unije, ako je žalba osnovana, Sud može sam konačno odlučiti o sporu ako stanje postupka to dopušta.
60 To je tako u ovom predmetu.
61 Svojim prvim tužbenim razlogom žalitelj je pred Općim sudom tvrdio da sporna odluka povređuje članak 7. stavak 1. točku (f) Uredbe br. 207/2009.
62 Međutim, valja utvrditi da ta odluka, a posebno razmatranje sadržano u njezinim točkama 21. do 41., koje se odnosi na percepciju koju relevantna javnost ima o žigu za koji je podnesena prijava, u velikom dijelu sadržava iste pogreške kao što su one kojima je zahvaćena pobijana presuda.
63 Stoga, nakon što je u bitnome u točkama 21. do 23. sporne odluke utvrdilo da relevantna javnost u prvom dijelu žiga za koji je podnesena prijava prepoznaje engleski izraz „Fuck you”, žalbeno vijeće je u točkama 24. do 28. te odluke istaknulo da je taj izraz vulgaran i šokantan. Zatim je u točkama 29. do 33. navedene odluke smatralo da dodavanje elementa „Göhte” ne može u bitnome promijeniti percepciju uvrede „Fack ju”, temeljeći se na uvelike apstraktnoj ocjeni engleskog izraza „Fuck you” i ne uzimajući u obzir kontekstualne elemente navedene u točki 52. ove presude.
64 Kad je riječ o tim elementima, žalbeno vijeće u točki 36. sporne odluke priznalo je da se iz dokumenata koje je podnio žalitelj nedvojbeno može zaključiti da se komedija Fack ju Göhte koju je gledalo skoro 7,4 milijuna gledatelja u Njemačkoj, i komedija Fack ju Göhte 2 ubrajaju među najveće uspjehe njemačke kinematografije po broju gledatelja, te su također zabilježile velik uspjeh i u Austriji. Žalbeno vijeće utvrdilo je da se stoga može pretpostaviti da je relevantna opća javnost koju čine govornici njemačkog jezika barem već čula za tu komediju. Međutim, žalbeno vijeće u točki 37. te odluke smatralo je da se iz velikog uspjeha tih komedija u relevantnoj javnosti ne može zaključiti da ta javnost nije šokirana njihovim naslovima, s obzirom na to da oni ne opisuju sadržaj navedenih komedija i da Goethe u njima posebice nema nikakvu ulogu. Naprotiv, upotreba uvrede „Fack ju” kao naslova filma ne govori ništa o društvenoj prihvatljivosti te uvrede.
65 Međutim, s jedne strane, nije uopće potrebno da naziv filma opisuje njegov sadržaj kako bi činio relevantan element konteksta za ocjenu toga percipira li relevantna javnost taj naslov i istoimeni verbalni znak kao suprotne prihvaćenim moralnim načelima.
66 S druge strane, iako je točno da uspjeh filma automatski ne dokazuje društvenu prihvatljivost njegova naslova i istoimenog verbalnog znaka, ipak je riječ barem o indiciji činjenice takvog prihvaćanja koju valja ocijeniti s obzirom na sve relevantne elemente slučaja kako bi se konkretno utvrdila percepcija tog znaka u slučaju njegove uporabe kao žiga.
67 U tom pogledu valja istaknuti da, u ovom slučaju, ne samo da su komedije Fack ju Göhte i Fack ju Göhte 2, koje su uostalom imale nastavak 2017., upravo u relevantnoj javnosti polučile takav uspjeh da je čak žalbeno vijeće utvrdilo da se može pretpostaviti da su potrošači koji čine tu javnost barem već čuli za te komedije, nego, štoviše i unatoč velikoj vidljivosti koju prati takav uspjeh, naslov tih komedija nije izazvao prijepore u toj javnosti. Osim toga, tim je naslovom odobren pristup mlade populacije navedenim komedijama čija radnja se odvija u školskoj sredini i, kao što to proizlazi iz točke 39. sporne odluke, one su dobile sredstva od različitih organizacija te ih je Goethe institut koristio u obrazovne svrhe.
68 Stoga valja utvrditi da svi ti kontekstualni elementi dosljedno upućuju na to da, unatoč poistovjećivanju izraza „Fack ju” s engleskim izrazom „Fuck you”, naslov navedenih komedija opća javnost koju čine govornici njemačkog jezika nije percipirala kao moralno neprihvatljiv. Valja također u tom pogledu primijetiti da percepcija tog engleskog izraza od strane javnosti koju čine govornici njemačkog jezika nije nužno ista kao percepcija javnosti koju čine govornici engleskog jezika, čak i ako je on općepoznat toj javnosti i potonja zna njegovo značenje, s obzirom na to da je moguće da je osjetljivost na materinskom jeziku veća nego na stranom jeziku. Iz tog istog razloga govornici njemačkog jezika ne percipiraju nužno ni navedeni engleski izraz na isti način kao što percipiraju njegov njemački prijevod. Usto, naslov komedija o kojima je riječ i stoga žiga za koji je podnesena prijava ne sastoji se od tog engleskog izraza kao takvog nego od njegove fonetske transkripcije na njemačkom jeziku, zajedno s elementom „Göhte”.
69 U tim okolnostima i uzimajući u obzir činjenicu da nijedan konkretan element nije istaknut kako bi se uvjerljivo objasnilo zašto bi opća javnost koju čine govornici njemačkog jezika percipirala verbalni znak „Fack Ju Göhte” na način da je protivan temeljnim vrijednostima i moralnim pravilima društva kada se on koristi kao žig, iako je očito da naslove istoimenih komedija ta ista javnost nije smatrala kao protivne prihvaćenim moralnim načelima, valja utvrditi da EUIPO nije u dovoljnoj mjeri dokazao da se članak 7. stavak 1. točka (f) Uredbe br. 207/2009 protivi registraciji žiga za koji je podnesena prijava.
70 Valja još dodati da, suprotno onomu što tvrdi žalbeno vijeće u točki 38. sporne odluke, relevantnost uspjeha istoimenih komedija kao jednog od elemenata konteksta nije dovedena u pitanje činjenicom da se apsolutni razlog za odbijanje iz članka 7. stavka 1. točke (f) Uredbe br. 207/2009 ne može nadomjestiti dokazom razlikovnog karaktera stečenog uporabom žiga za koji je podnesena prijava u smislu članka 7. stavka 3. te uredbe. Naime, uspjeh tih istoimenih komedija u relevantnoj javnosti i posebno nepostojanje prijepora u pogledu njihova naslova mora se uzeti u obzir kako bi se utvrdilo percipira li relevantna javnost žig za koji je podnesena prijava kao protivan prihvaćenim moralnim načelima i stoga utvrdilo sprečava li taj apsolutni razlog za odbijanje njegovu registraciju, a ne kako bi se isključio taj razlog nakon što se utvrdi njegova primjenjivost u ovom slučaju.
71 Iz prethodno navedenog proizlazi da je žalbeno vijeće u ovom slučaju pogrešno protumačilo i primijenilo članak 7. stavak 1. točku (f) Uredbe br. 207/2009 i da stoga valja poništiti spornu odluku.
Troškovi
72 Na temelju članka 184. stavka 2. Poslovnika Suda, kad je žalba osnovana i Sud sâm konačno odluči u sporu, Sud odlučuje o troškovima.
73 U skladu s člankom 138. stavkom 1. tog poslovnika, koji se na temelju njegova članka 184. stavka 1. primjenjuje na žalbeni postupak, stranka koja ne uspije u postupku dužna je, na zahtjev protivne stranke, snositi troškove.
74 Budući da je žalitelj zatražio da EUIPO snosi troškove i da potonji nije uspio u postupku, treba mu naložiti snošenje troškova prvostupanjskog postupka u predmetu T-69/17 i troškova žalbenog postupka.
Slijedom navedenog, Sud (peto vijeće) proglašava i presuđuje:
1. Ukida se presuda Općeg suda Europske unije od 24. siječnja 2018., Constantin Film Produktion/EUIPO (Fack Ju Göhte) (T-69/17, neobjavljena, EU:T:2018:27).
2. Poništava se odluka petog žalbenog vijeća Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) od 1. prosinca 2016. (predmet R 2205/2015–5), koja se odnosi na prijavu za registraciju verbalnog znaka „Fack Ju Göhte” kao žiga Europske unije.
3. Uredu Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) nalaže se, osim vlastitih, i snošenje troškova društva Constantin Film Produktion GmbH u prvostupanjskom postupku u predmetu T-69/17 i njegovih troškova žalbenog postupka.
Potpisi