Language of document :

Zahtjev za prethodnu odluku koji je 28. prosinca 2018. uputio Rechtbank Limburg (Nizozemska) – LB, Stichting Varkens in Nood, Stichting Dierenrecht, Stichting Leefbaar Buitengebied protiv College van burgemeester en wethouders van de gemeente Echt-Susteren, druga stranka u postupku: Sebava BV

(predmet C-826/18)

Jezik postupka: nizozemski

Sud koji je uputio zahtjev

Rechtbank Limburg

Stranke glavnog postupka

Tužitelji: LB, Stichting Varkens in Nood, Stichting Dierenrecht, Stichting Leefbaar Buitengebied

Tuženik: College van burgemeester en wethouders van de gemeente Echt-Susteren

Druga stranka u postupku: Sebava BV

Prethodna pitanja

1.    Treba li pravo Unije, a osobito članak 9. stavak 2. Arhuške konvencije1 tumačiti na način da mu se protivi potpuno ukidanje prava na pristup pravosuđu javnosti (public) (svaki pojedinac), ako pritom nije riječ o zainteresiranoj javnosti (public concerned) (stranke postupka)?

2.    U slučaju potvrdnog odgovora na prvo pitanje:

Treba li pravo Unije, a osobito čl. 9. st. 2. Arhuške konvencije tumačiti na način da iz njega proizlazi da javnost (public) (svaki pojedinac), u slučaju navodnog kršenja postupovnih pravila koja se na tu javnost odnose i prava na sudjelovanje u smislu čl. 6. te konvencije, mora imati pristup pravosuđu?

Je li u tom pogledu relevantno da zainteresirana javnost (public concerned) (stranke postupka) u tom trenutku ima pristup pravosuđu i usto može pred sudom isticati materijalnopravne tužbene razloge?

3.    Treba li pravo Unije, a osobito čl. 9. st. 2. Arhuške konvencije, tumačiti na način da mu se protivi to da se pristup pravosuđu zainteresiranoj javnosti (public concerned) (stranke postupka) uvjetuje ostvarivanjem prava na sudjelovanje u smislu čl. 6. te konvencije?

4.    U slučaju niječnog odgovora na treće pitanje:

Treba li pravo Unije, a osobito čl. 9. st. 2. Arhuške konvencije, tumačiti na način da mu se protivi nacionalni propis kojim se pristup pravosuđu radi pobijanja odluke isključuje za osobe koje su dio zainteresirane javnosti (public concerned) (stranke postupka), ako im se može opravdano prigovoriti da nisu podnijele nikakav prigovor na nacrt odluke (tj. njegove dijelove)?

5.    U slučaju niječnog odgovora na četvrto pitanje:

Je li u potpunosti na nacionalnom sudu da, na temelju okolnosti konkretnog slučaja, utvrdi što treba smatrati pod pojmom „kojima se može opravdano prigovoriti” ili nacionalni sud mora uzeti u obzir određena jamstva koja pruža pravo Unije?

6.    U kojoj je mjeri odgovor na treće, četvrto i peto pitanje drukčiji ako je riječ o javnosti (public) (svaki pojedinac), ako istodobno nije riječ o zainteresiranoj javnosti (public concerned) (stranke postupka)?

____________

1     Konvencija od 25. lipnja 1998. o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, potpisana 25. lipnja 1998. u Aarhusu i odobrena, u ime Europske zajednice Odlukom Vijeća 2005/370/EZ od 17. veljače 2005. (SL 2005., L 124, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 15., svezak 3., str. 10.)