Zahtjev za prethodnu odluku koji je 3. listopada 2017. uputio Arbeits- und Sozialgericht Wien (Austrija) – BUAK Bauarbeiter-, Urlaubs- u. Abfertigungskasse protiv Gradbeništvo Korana d.o.o.
(predmet C-579/17)
Jezik postupka: njemački
Sud koji je uputio zahtjev
Arbeits- und Sozialgericht Wien
Stranke glavnog postupka
Tužitelj: BUAK Bauarbeiter-, Urlaubs- u. Abfertigungskasse
Tuženik: Gradbeništvo Korana d.o.o.
Prethodna pitanja
Treba li članak 1. Uredbe (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o [sudskoj] nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima1 tumačiti na način da su postupci u kojima Bauarbeiter-Urlaubs- und Abfertigungskasse (BUAK) (Fond za dopust i otpremnine građevinskih radnika, u daljnjem tekstu: BUAK) za dodatke koji su usmjereni protiv poslodavaca zbog upućivanja na rad u Austriju radnika čije uobičajeno mjesto rada nije u Austriji ili u okviru ustupanja radnika Austriji ili protiv poslodavaca sa sjedištem izvan Austrije zbog zapošljavanja radnika s uobičajenim mjestom rada u Austriji, „građanske i trgovačke stvari” na koje se gore navedena uredba primjenjuje, čak i ako se takvi BUAK-ovi zahtjevi za dodatke odnose na privatnopravne radne odnose i služe udovoljavanju privatnopravnih zahtjeva za dopust radnika koji proizlaze iz radnih odnosa s poslodavcima, ali
iznos zahtjeva za dopust radnika u odnosu na BUAK-a i iznos BUAK-ovih zahtjeva za dodatke na plaću od poslodavaca nisu određeni ugovorom ili kolektivnim ugovorom, nego uredbom saveznog ministra,
dodaci koje poslodavci duguju BUAK-u ne služe samo pokrivanju troškova naknade za dopust koja se isplaćuje radnicima nego služe također i pokrivanju BUAK-ovih administrativnih troškova i
BUAK u vezi s izvršenjem i provedbom svojih zahtjeva za takvim dodacima temeljem zakona ima šire ovlasti od privatnopravnog subjekta, u smislu da
su poslodavci pod prijetnjom novčane kazne obvezni BUAK-u podnositi prijave na početku i završetku djelatnosti kao i svaki mjesec tijekom njezina trajanja primjenom komunikacijskih kanala koje je BUAK uspostavio, surađivati s njim i dopustiti BUAK-u da provodi mjere nadzora, omogućiti mu uvid u dokumente o plaćama i druge poslovne dokumente i pružati mu informacije i
BUAK u slučaju povrede obveze prijavljivanja ima pravo na temelju vlastitih utvrđenja izračunati dodatke na plaću koje duguje poslodavac, pri čemu u tom slučaju BUAK ima pravo sam odrediti iznos tog zahtjeva neovisno o stvarnim okolnostima upućivanja odnosno zapošljavanja?
____________
1 SL 2012, L 351, str. 1.; SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 19., svezak 11., str. 289.