Language of document :

Zahtjev za prethodnu odluku koji je 7. lipnja 2018. uputio Najvyšší súd Slovenskej republiky (Slovačka) – Slovenské elektrárne, a.s. protiv Daňový úrad pre vybrané daňové subjekty

(predmet C-376/18)

Jezik postupka: slovački

Sud koji je uputio zahtjev

Najvyšší súd Slovenskej republiky

Stranke glavnog postupka

Žalitelj: Slovenské elektrárne, a.s.

Druga stranka u postupku: Daňový úrad pre vybrané daňové subjekty

Prethodna pitanja

Treba li Direktivu 2009/72/EZ1 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 2003/54/EZ (u daljnjem tekstu: Treća direktiva o električnoj energiji) tumačiti na način da se njezinu cilju, a osobito njezinu članku 3., protivi nacionalni propis, poput onoga o kojem je riječ u glavnom postupku, kojim se uvodi posebna mjera koja se sastoji od obveznog nameta koji plaćaju regulirani subjekti, uključujući i imatelji odobrenja za opskrbu električnom energijom koje je izdalo nadležno regulatorno tijelo predmetne države članice (u daljnjem tekstu: Ured i regulirani subjekt), koji je utvrđen s obzirom na ekonomski rezultat koji su oni ostvarili ne samo na nacionalnoj razini nego i obavljanjem djelatnosti u inozemstvu i koji:

i.    utječe na slobodu reguliranih subjekata da odrede potpuno konkurentnu cijenu za opskrbu električnom energijom na inozemnim tržištima električne energije i stoga i na tržišno natjecanje na navedenim tržištima;

ii.    oslabljuje kompetitivnost reguliranih subjekata u odnosu na inozemne opskrbljivače električne energije koji su aktivni na slovačkom tržištu električne energije, kada oba opskrbljuju električnom energijom i određeno inozemno tržište, s obzirom na to da za opskrbu električnom energijom u inozemstvu inozemni opskrbljivač ne podliježe obvezi plaćanja takvog obveznog nameta;

iii.    obeshrabruje pristup novih konkurenata tržištu opskrbe električnom energijom u Slovačkoj Republici kao i u inozemstvu, jer bi se takav obvezan namet primjenjivao i na prihode koji potječu od njihovih nereguliranih djelatnosti, i to čak i kada bi nakon toga, tijekom određenog razdoblja, stekli odobrenje za opskrbu električnom energijom, ali bi im prihodi koje bi imali od takve opskrbe bili jednaki nuli;

iv.    može navesti slovačke regulirane subjekte da od [slovačkog] Ureda zatraže ̶ odnosno inozemne opskrbljivače električne energije da od regulatornog tijela svoje države podrijetla koje im je izdalo to odobrenje zatraže ̶ povlačenje odobrenja za opskrbu električnom energijom, s obzirom na to da za subjekta koji ne želi da se i na prihode od njegovih drugih djelatnosti plaća predmetni namet povlačenje navedenog odobrenja predstavlja jedini način da se oslobodi statusa reguliranog subjekta predviđenog spornim propisom?

Treba li Treću direktivu o električnoj energiji tumačiti na način da posebna mjera – poput one o kojoj je riječ u glavnom postupku, koja se sastoji od obveznog nameta koji plaćaju regulirani subjekti, uključujući i imatelji odobrenja za opskrbu električnom energijom koje je izdao Ured, koji je utvrđen s obzirom na njihov ekonomski rezultat uključujući i onaj ostvaren obavljanjem djelatnosti u inozemstvu, s obzirom na to da ta mjera ne predstavlja sredstvo borbe protiv klimatskih promjena i da ne služi osiguranju opskrbe električnom energijom, niti se njome želi postići bilo kakav drugi cilj Treće direktive o električnoj energiji – ne potpada pod mjere koje država članica u skladu s Trećom direktivom o električnoj energiji može donijeti, čak i kada proizlazi da su one protivne cilju koji se navedenom direktivom želi postići?

Treba li Treću direktivu o električnoj energiji tumačiti na način da nacionalni propis, poput onoga o kojem je riječ u glavnom postupku, kojim se uspostavlja posebna mjera koja se sastoji od obveznog nameta koji plaćaju regulirani subjekti, uključujući i imatelji odobrenja za opskrbu električnom energijom koje je izdao Ured, koji je utvrđen s obzirom na njihov ekonomski rezultat uključujući i onaj ostvaren obavljanjem djelatnosti u inozemstvu, ne odgovara zahtjevima transparentnosti, nediskriminacije i jednakosti pristupa potrošačima u smislu članka 3. navedene direktive, s obzirom na to da se – kad je riječ o reguliranom subjektu – obračunava i na prihode ostvarene (na ime opskrbe električnom energijom ili drugo ime) u inozemstvu, dok se – kad je riječ o imatelju odobrenja za opskrbu električnom energijom na temelju odobrenja „putovnice” za opskrbu električnom energijom koje je izdano u vlastitoj državi članici podrijetla – obračunava isključivo na prihode koji su ostvareni u Slovačkoj Republici?

____________

1 SL 2009, L 211, str. 55.