PRESUDA SUDA (veliko vijeće)
13. svibnja 2014.(*)
„Osobni podaci – Zaštita fizičkih osoba u vezi s obradom tih podataka –Direktiva 95/46/EZ – Članci 2., 4., 12. i 14. – Materijalno i teritorijalno područje primjene – Internetski pretraživači – Obrada podataka sadržanih na mrežnim stranicama – Pretraživanje, indeksiranje i pohranjivanje tih podataka – Odgovornost operatera pretraživača – Poslovni nastan na području države članice – Doseg obveza tog operatera i pravâ osobe čiji se podaci obrađuju – Povelja Europske unije o temeljnim pravima – Članci 7. i 8.“
U predmetu C‑131/12,
povodom zahtjeva za prethodnu odluku na temelju članka 267. UFEU‑a, koji je uputio Audiencia Nacional (Španjolska), odlukom od 27. veljače 2012., koju je Sud zaprimio 9. ožujka 2012., u postupku
Google Spain SL,
Google Inc.
protiv
Agencia Española de Protección de Datos (AEPD),
Mario Costeja González,
SUD (veliko vijeće),
u sastavu: V. Skouris, predsjednik, K. Lenaerts, potpredsjednik, M. Ilešič (izvjestitelj), L. Bay Larsen, T. von Danwitz, M. Safjan, predsjednici vijeća, J. Malenovský, E. Levits, A. Ó Caoimh, A. Arabadjiev, M. Berger, A. Prechal i E. Jarašiūnas, suci,
nezavisni odvjetnik: N. Jääskinen,
tajnik: M. Ferreira, glavni administrator,
uzimajući u obzir pisani postupak i nakon rasprave održane 26. veljače 2013.,
uzimajući u obzir očitovanja koja su podnijeli:
– za Google Spain SL i Google Inc., F. González Díaz, J. Baño Fos i B. Holles, abogados,
– za M. Costeju Gonzáleza, J. Muñoz Rodríguez, abogado,
– za španjolsku vladu, A. Rubio González, u svojstvu agenta,
– za vladu Helenske Republike, E.-M. Mamouna i K. Boskovits, u svojstvu agenata,
– za talijansku vladu, G. Palmieri, u svojstvu agenta, uz asistenciju P. Gentilija, avvocato dello Stato,
– za austrijsku vladu, G. Kunnert i C. Pesendorfer, u svojstvu agenata,
– za poljsku vladu, B. Majczyna i M. Szpunar, u svojstvu agenata,
– za Europsku komisiju, I. Martínez del Peral i B. Martenczuk, u svojstvu agenata,
saslušavši mišljenje nezavisnog odvjetnika na raspravi održanoj 25. lipnja 2013.,
donosi sljedeću
Presudu
1 Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje članka 2. točaka (b) i (d), članka 4. stavka 1. točaka (a) i (c), članka 12. točke (b) i članka 14. podstavka prvog točke (a) Direktive 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, str. 31.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 7., str. 88.) kao i članka 8. Povelje Europske unije o temeljnim pravima (u daljnjem tekstu: Povelja).
2 Zahtjev je upućen u okviru spora između Google Spain SL (u daljnjem tekstu: Google Spain) i Google Inc. te Agencia Española de Protección de Datos (agencija za zaštitu podataka, u daljnjem tekstu AEPD) i M. Costeje Gonzáleza u vezi s odlukom te agencije kojom se usvaja žalba koju je uložio M. Costeja González protiv tih dvaju društava i koja nalaže društvu Google Inc. donošenje nužnih mjera za povlačenje iz svojeg indeksa osobnih podataka koji se odnose na M. Costeju Gonzáleza i sprečavanje pristupanja tim podacima u budućnosti.
Pravni okvir
Pravo Unije
3 Direktiva 95/46, koja u skladu sa svojim člankom 1. ima za cilj zaštitu temeljnih prava i sloboda fizičkih osoba, a posebno njihovih prava na privatnost u vezi s obradom osobnih podataka, kao i uklanjanje prepreka slobodnom protoku takvih podataka, u uvodnim izjavama 2., 10., 18. do 20. i 25. navodi:
„(2) budući da su sustavi za obradu podataka osmišljeni da služe čovjeku; budući da moraju, bez obzira na nacionalnost ili boravište fizičkih osoba, poštivati njihova temeljna prava i slobode, pravo na privatnost, te doprinositi [...] dobrobiti pojedinaca;
[...]
(10) budući da je cilj nacionalnog zakonodavstva u vezi obrade osobnih podataka zaštiti[ti] temeljna prava i slobode, posebno pravo na privatnost koje je priznato u članku 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda [potpisane u Rimu 4. studenoga 1950.] te u općim načelima prava Zajednice; budući da iz tog razloga usklađivanje tih zakona ne smije dovesti do bilo kakvog smanjenja zaštite koju pružaju, nego naprotiv moraju težiti tome da osiguraju visoku razinu zaštite u Zajednici;
[...]
(18) budući da, kako bi se osiguralo da pojedinci nisu lišeni zaštite na koju imaju pravo na temelju ove Direktive, bilo kakva obrada osobnih podataka u Zajednici mora se izvršavati u skladu sa zakonodavstvom jedne od država članica; budući da se u vezi s time obrada za koju je odgovoran nadzornik s poslovnim nastanom u državi članici treba urediti zakonodavstvom te države;
(19) budući da poslovni nastan na području države članice podrazumijeva učinkovito i stvarno provođenje aktivnosti kroz stabilne dogovore; budući da pravni oblik takvog poslovnog nastana, bilo da je to podružnica ili društvo‑kći s pravnom osobnošću, nije odlučujući činitelj u tome smislu; budući da kada pojedini nadzornik ima poslovni nastan na području nekoliko država članica, posebno putem društava‑kćeri, on mora osigurati, kako bi spriječio izbjegavanje nacionalnih propisa, da svaki poslovni nastan ispunjava obveze koje nalaže nacionalno zakonodavstvo koje se primjenjuje na njegove aktivnosti;
(20) budući da obrada podataka koju provodi osoba s poslovnim nastanom u trećoj zemlji ne smije sprečavati zaštitu pojedinaca predviđenu ovom Direktivom; budući da u tim slučajevima obrada mora biti uređena zakonodavstvom države članice u kojoj su sredstva koja se koriste smještena te da moraju postojati jamstva koja će osigurati da se prava i obveze predviđene ovom Direktivom poštuju u praksi;
[...]
(25) budući da se načela zaštite s jedne strane moraju odraziti u obvezama koje su preuzele osobe [...] nadležn[e] za obradu, posebno u vezi s kvalitetom podataka, tehničkom sigurnošću, obavješćivanjem nadzornog tijela te okolnostima pod kojima se obrada može provoditi, i s druge strane, pravima koja imaju pojedinci čiji su podaci predmet obrade da ih se izvijesti da je obrada u tijeku, da imaju uvid u podatke, da zatraže ispravak i čak da se usprotive obradi pod nekim okolnostima;“.
4 Članak 2. Direktive 95/46 propisuje da „[u] smislu ove Direktive:
(a) ,osobni podaci’ znači bilo koji podaci koji se odnose na utvrđenu fizičku osobu ili fizičku osobu koju se može utvrditi (,osoba čiji se podaci obrađuju’); osoba koja se može utvrditi je osoba čiji je identitet moguće utvrditi, izravno ili neizravno, a posebno navođenjem identifikacijskog broja ili jednog ili više činitelja značajnih za njegov fizički, fiziološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet;
(b) ,obrada osobnih podataka’ (,obrada’) znači bilo koji postupak ili skup postupaka koji se provode nad osobnim podacima, bilo automatskim putem ili ne, kao što je prikupljanje, snimanje, organiziranje, pohrana, prilagođavanje ili mijenjanje, vraćanje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom i širenjem ili stavljanje na raspolaganje drugim načinom, poravnavanje ili kombiniranje, blokiranje, brisanje ili uništavanje;
[...]
(d) ,nadzornik’ znači fizička ili pravna osoba, javno tijelo, agencija ili bilo koje drugo tijelo koje samo ili zajedno s drugima utvrđuje svrhu i načine obrade osobnih podataka; kada su svrha i načini obrade utvrđeni nacionalnim zakonodavstvom ili pravom Zajednice, nadzornik ili posebna mjerila za njegovo imenovanje mogu se utvrditi nacionalnim zakonodavstvom ili pravom Zajednice;
[...]“
5 Članak 3. navedene direktive, naslovljen „Područje primjene“, u svom stavku 1. određuje:
„Ova Direktiva se primjenjuje na osobne podatke koji se u cijelosti ili djelomično obrađuju automatskim putem i na obradu podataka koja nije automatska, a koja čini dio sustava arhiviranja ili će činiti dio sustava arhiviranja.“
6 Članak 4. iste direktive, naslovljen, „Primjena nacionalnog prava“, predviđa:
„1. Svaka država članica na obradu osobnih podataka primjenjuje nacionalne propise koje donese u skladu s ovom Direktivom kada:
(a) se obrada provodi u smislu aktivnosti poslovnog nastana nadzornika na području države članice; kada taj nadzornik ima poslovni nastan na području nekoliko država članica, on mora poduzeti potrebne mjere kako bi osigurao da svaki od tih poslovnih nastana ispunjava obveze propisane važećim nacionalnim pravom;
(b) nadzornik nema poslovni nastan na području države članice, nego na mjestu na kojem se njeno nacionalno pravo primjenjuje na temelju međunarodnog javnog prava;
(c) nadzornik nema poslovni nastan na području Zajednice i u svrhu obrade osobnih podataka koristi opremu, bilo da je automatizirana ili ne, smještenu na području navedene države članice, ako se takva oprema ne koristi isključivo u svrhe prijenosa preko područja Zajednice.
2. U okolnostima iz stavka 1. točke (c) ovog članka nadzornik mora imenovati zastupnika s poslovnim nastanom na području te države članice, ne dovodeći u pitanje pravna sredstva koja se mogu podnijeti protiv samog nadzornika.“
7 U poglavlju II. odjeljku I. Direktive 95/46, naslovljenom „Načela koja se odnose na kvalitetu podataka“, članak 6. glasi kako slijedi:
„1. Države članice osiguravaju da su osobni podaci;
(a) obrađeni pošteno i zakonito;
(b) prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe te da ih se dalje ne obrađuje na način koji bi bio nespojiv s tom svrhom. Daljnja obrada podataka u povijesne, statističke ili znanstvene svrhe ne smatra se nespojivom pod uvjetom da ta država članica osigura odgovarajuću zaštitu;
(c) prikladni, relevantni i da nisu pretjerani u odnosu na svrhu zbog koje se prikupljaju i/ili dalje obrađuju;
(d) točni i, po potrebi, dopunjeni; potrebno je poduzeti sve odgovarajuće mjere da se podaci koji su netočni ili nepotpuni izbrišu ili isprave, uzimajući u obzir svrhu zbog koje se prikupljaju ili zbog koje se dalje obrađuju;
(e) čuvani u obliku koji omogućava identifikaciju osoba čiji se podaci obrađuju samo tijekom razdoblja potrebnog u svrhe zbog kojih se podaci prikupljaju ili zbog kojih se dalje obrađuju. Države članice dužne su predvidjeti odgovarajuću zaštitu za pohranu osobnih podataka za duža razdoblja ili za povijesnu, statističku ili znanstvenu uporabu.
2. Nadzornik mora osigurati postupanje u skladu sa stavkom 1. ovog članka.“
8 U poglavlju II. odjeljku II. Direktive 95/46, naslovljenom „Mjerila za zakonitost obrade podataka“, članak 7. propisuje:
„Države članice osiguravaju da se osobni podaci mogu obrađivati jedino ako:
[...]
(f) je obrada potrebna u svrhe zakonitog interesa kojeg ima nadzornik ili treća stranka ili stranke kojima se podaci otkrivaju, osim kada su ti podaci podređeni interesu za temeljna prava i slobode osobe čiji se podaci obrađuju koja zahtijeva zaštitu na temelju članka 1. stavka 1. ove Direktive.“
9 Članak 9. navedene direktive, naslovljen „Obrada osobnih podataka i sloboda izražavanja“, glasi:
„Države članice utvrđuju iznimke ili odstupanja od odredbi ovog poglavlja, poglavlja IV. i poglavlja VI. za obradu osobnih podataka izvršenih isključivo u novinarske svrhe ili radi umjetničkog ili književnog izražavanja jedino ako su potrebni radi usklađivanja prava na privatnost s propisima o slobodi izražavanja.“
10 Članak 12. iste direktive, naslovljen „Pravo na pristup“, predviđa:
„Države članice osiguravaju da svaka osoba čiji se podaci obrađuju ima pravo dobiti od nadzornika:
[...]
(b) prema potrebi, ispravak, brisanje ili blokiranje podataka čija obrada nije u skladu s ovom Direktivom, posebno zbog nepotpunih ili netočnih podataka;
[...]“
11 Članak 14. Direktive 95/46, naslovljen „Pravo osobe čiji se podaci obrađuju na prigovor“, propisuje:
„Države članice odobravaju osobi čiji se podaci obrađuju pravo:
(a) barem u slučajevima iz članka 7. stavaka (e) i (f) ove Direktive, da prigovori u bilo kojem trenutku zbog jakih i zakonitih razloga u vezi njezine određene situacije na obradu podataka koji se odnose na nju, osim kada je drugačije propisano nacionalnim zakonodavstvom. Ako je prigovor osnovan, obrada koju je započeo nadzornik ne smije više obuhvaćati te podatke;
[...]“
12 Članak 28. navedene direktive, naslovljen „Nadzorno tijelo“, glasi kako slijedi:
„1. Svaka država članica osigurava da je jedno ili više javnih tijela na njenom području odgovorno za nadzor primjene odredbi koje su donijele države članice u skladu s ovom Direktivom.
[...]
3. Svako tijelo posebno ima:
– istražne ovlasti, kao što je ovlast pristupa podacima koji su predmet postupaka obrade i ovlasti za prikupljanje svih podataka potrebnih za izvršavanje svojih nadzornih dužnosti,
– učinkovite ovlasti za posredovanje, kao što je na primjer [...] ovlasti naređivanja blokiranja, brisanja ili uništavanja podataka, nametanja privremene ili konačne zabrane obrade [...]
[...]
Protiv odluka nadzornog tijela mogu se izjaviti žalbe putem sudova.
4. Svako nadzorno tijelo razmatra zahtjeve koje podnese bilo koja osoba ili bilo koja udruga koja zastupa tu osobu, u vezi zaštite njezinih prava i sloboda u odnosu na obradu osobnih podataka. Tu osobu se izvještava o ishodu tog zahtjeva.
[...]
6. Svako nadzorno tijelo je na području svoje države članice nadležno za provedbu ovlasti koje su mu dodijeljene u skladu sa stavkom 3. ovog članka, neovisno o tome koje se nacionalno pravo primjenjuje na tu obradu. Svako tijelo može zatražiti tijelo druge države članice da provodi svoje ovlasti.
Nadzorna tijela međusobno surađuju u mjeri potrebnoj za izvršavanje svojih ovlasti, posebno razmjenom korisnih podataka.
[...]“
Španjolsko pravo
13 Direktiva 95/46 prenesena je u španjolsko pravo organskim zakonom br. 15/1999 od 13. prosinca 1999. o zaštiti osobnih podataka (BOE br. 298 od 14. prosinca 1999., str. 43088.).
Glavni postupak i prethodna pitanja
14 M. Costeja González, španjolski državljanin s prebivalištem u Španjolskoj, podnio je 5. ožujka 2010. AEPD‑u prigovor protiv La Vanguardia Ediciones SL, izdavača visokotiražnih dnevnih novina, osobito u Kataloniji (Španjolska) (u daljnjem tekstu: La Vanguardia), kao i protiv Googlea Spain i Googlea Inc. Prigovor je bio utemeljen na činjenici da bi korisnici interneta prilikom unošenja imena M. Costeje Gonzáleza u internetski pretraživač grupe Google (u daljnjem tekstu: Google Search) dobivali poveznice prema dvjema stranicama dnevnika La Vanguardia od 19. siječnja i 9. ožujka 1998. na kojima se nalazio oglas s imenom M. Costeje Gonzáleza za dražbenu prodaju nekretnina povezanu s ovrhama radi naplate dugova iz područja socijalnog osiguranja.
15 Tim je prigovorom M. Costeja González zatražio, s jedne strane, da se La Vanguardiji naloži brisanje ili izmjena navedenih stranica kako se na njima više ne bi pojavljivali njegovi osobni podaci odnosno da primijeni određene alate internetskih pretraživača radi zaštite tih podataka. S druge je strane zatražio da se društvu Google Spain ili Google Inc. naloži brisanje ili prikrivanje njegovih osobnih podataka kako se oni više ne bi pojavljivati u rezultatima pretrage i poveznicama La Vanguardije. M. Costeja González u tom je kontekstu naveo da je ovrha u kojoj je on bio ovršenik u potpunosti okončana prije više godina i da je od tada njezino navođenje lišeno svake relevantnosti.
16 Odlukom od 30. srpnja 2010. AEPD je odbio navedeni prigovor u dijelu koji se odnosio na La Vanguardiju, ocjenjujući da je njezino objavljivanje informacija o kojima je riječ bilo zakonski opravdano s obzirom na to da je izvršeno po nalogu Ministarstva rada i socijalnih poslova radi maksimalnog publiciteta javne dražbe u cilju okupljanja što većeg broja ponuditelja.
17 Nasuprot tome, isti taj prigovor usvojen je u dijelu u kojem je bio usmjeren protiv društava Google Spain i Google Inc. AEPD u tom je pogledu smatrao da operateri pretraživačâ podliježu zakonodavstvu u području zaštite podataka s obzirom na to da provode obradu podataka za koju su odgovorni te da djeluju kao posrednici društva za informiranje. AEPD je ocijenio da je ovlašten naložiti operaterima pretraživačâ povlačenje podataka i zabraniti pristupanje određenim podacima kad smatra da njihovo praćenje i distribucija mogu povrijediti temeljno pravo na zaštitu podataka i dostojanstvo osoba u širokom smislu, što također obuhvaća običnu volju zainteresirane osobe da ti podaci ne budu poznati trećim strankama. AEPD je smatrao da ta obveza može izravno obvezivati operatere pretraživačâ, a da nije nužno brisanje podataka ili informacija na mrežnoj stranici gdje se oni nalaze, osobito kad je održavanje tih informacija na toj stranici opravdano zakonskom odredbom.
18 Google Spain i Google Inc. uložili su pred Audiencia Nacional dvije odvojene žalbe protiv navedene odluke, a koje je Audiencia Nacional spojio.
19 U svojoj odluci o upućivanju zahtjeva taj sud navodi da navedene žalbe postavljaju pitanje o tome koje obveze imaju operateri pretraživačâ radi zaštite osobnih podataka zainteresiranih osoba koje ne žele da se prate, indeksiraju i na neutvrđen način stavljaju na raspolaganje korisnicima interneta određene informacije koje su objavljene na mrežnim stranicama trećih stranaka i sadrže njihove osobne podatke koji omogućavaju povezivanje tih informacija s tim osobama. Odgovor na to pitanje ovisi o načinu na koji je potrebno tumačiti Direktivu 95/46 u kontekstu tehnologija koje su se pojavile nakon njezinog objavljivanja.
20 U tim je uvjetima Audiencia Nacional odlučio prekinuti postupak i postaviti Sudu sljedeća prethodna pitanja:
„1) Što se tiče teritorijalnog područja primjene Direktive [95/46] i, posljedično, španjolskog zakonodavstva u području zaštite osobnih podataka:
(a) Treba li smatrati da postoji ,poslovni nastan’ u smislu odredaba članka 4. stavka 1. točke (a) [Direktive 95/46] ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta ili je ispunjeno više njih:
– kad poduzetnik koji daje pretraživač u državi članici osnuje podružnicu ili društvo kćer u cilju promocije i prodaje oglašivačkih prostora na pretraživaču, a aktivnost koje je usmjerena na stanovnike te države članice,
ili
– kad društvo majka odredi jedno društvo kćer u toj državi članici kao svog predstavnika, odgovornog za obradu dvaju specifičnih sustava arhiviranja koji sadrže podatke o klijentima koji su ugovorili oglašivačke usluge s tim poduzetnikom,
ili
– kad podružnica ili društvo kći osnovano u državi članici prenosi društvu majci, smještenom izvan Europske unije, prigovore i zabrane koje su joj uputile zainteresirane osobe i nadležna tijela u cilju ostvarenja poštovanja prava na zaštitu podataka, čak i kad se ta suradnja odvija na dobrovoljan način?
(b) Treba li članak 4. stavak 1. točku (c) [Direktive 95/46] tumačiti u smislu da postoji ,korištenje opreme smještene na području navedene države članice’:
– kad pretraživač koristi ,alate za indeksiranje’ ili robote za indeksiranje za praćenje i indeksiranje informacija sadržanih na mrežnim stranicama koje se nalaze na poslužiteljima smještenima u toj državi članici,
ili
– kad koristi ime vlastite domene države članice i usmjerava svoje pretrage i rezultate s obzirom na jezik te države članice?
(c) Može li se privremeno pohranjivanje informacija koje indeksiraju internetski pretraživači smatrati kao korištenje opreme u smislu članka 4. stavka 1. točke (c) [Direktive 95/46]? U slučaju potvrdnog odgovora na potonje pitanje, može li se smatrati da je taj kriterij povezanosti ispunjen kad poduzetnik odbija otkriti mjesto gdje pohranjuje te indekse pozivajući se na razloge tržišnog natjecanja?
(d) Neovisno o odgovoru na prethodna pitanja, a posebno u slučaju kad bi Sud bio mišljenja da nisu ispunjeni kriteriji povezanosti predviđeni člankom 4. Direktive [95/46], od Suda se traži odgovor na sljedeće pitanje:
Treba li u svjetlu članka 8. [Povelje] primijeniti [Direktivu 95/46] u državi članici gdje je smješten gravitacijski centar sukoba i u kojoj prava priznata građanima Unije [...] mogu biti najučinkovitije zaštićena?
2) Što se tiče aktivnosti pretraživačâ kao pružateljâ sadržajâ u vezi s [Direktivom 95/46]:
(a) Treba li smatrati, kad je riječ [o Google Searchu] koji djeluje kao pružatelj sadržaja i čija se aktivnost sastoji u pronalaženju informacija objavljenih ili stavljenih na internet od trećih stranaka, njihovom automatskom indeksiranju, privremenom pohranjivanju i, konačno, stavljanju na raspolaganje korisnicima interneta u redoslijedu prema zadanim postavkama, i kad te informacije sadrže osobne podatke trećih osoba, da je takva aktivnost sadržana u pojmu ,obrada osobnih podataka’ kako je utvrđen u članku 2. točki (b) [Direktive 95/46]?
(b) U slučaju pozitivnog odgovora na prethodno pitanje, a i nadalje u vezi s aktivnosti opisanom u prethodnom stavku: treba li članak 2. točku (d) [Direktive 95/46] tumačiti u smislu da bi poduzetnika koji iskorištava [Google Search] valjalo smatrati ,nadzornikom’ osobnih podataka sadržanih na mrežnim stranicama koje indeksira?
(c) U slučaju pozitivnog odgovora na prethodno pitanje:
Može li [AEPD], u svrhu osiguranja poštovanja prava iz članka 12. točke (b) i članka 14. [podstavka prvog] točke (a) [Direktive 95/46], izravno naložiti [Google Searchu] povlačenje informacija koje su objavile treće stranke iz svojih indeksa, a da se prethodno ili istodobno ne obrati vlasniku mrežne stranice na kojoj se nalaze navedene informacije?
(d) U slučaju pozitivnog odgovora na prethodno pitanje:
Jesu li pretraživači oslobođeni obveze poštovanja tih prava kad su informacije s osobnim podacima zakonito objavile treće stranke i ostaju na izvornoj mrežnoj stranici?
3) Što se tiče dosega prava na brisanje i/ili na prigovor zbog toga što su podaci koji se odnose na zainteresiranu osobu predmet obrade, a u vezi s pravom na zaborav, od Suda se traži odgovor:
Treba li se pravo na brisanje i blokiranje osobnih podataka i pravo na prigovor zbog njihove obrade (prava uređena člankom 12. točkom (b) i člankom 14. [podstavkom prvim] točkom (a) [Direktive 95/46]) tumačiti na način da omogućuju osobi čiji se podaci obrađuju da se obrati pretraživačima radi sprečavanja indeksiranja informacija koje se na nju odnose, a objavljene su na mrežnim stranicama treće stranke, pozivajući se na svoju volju da te informacije ne budu poznate korisnicima interneta ako smatra da joj te informacije mogu nanijeti štetu ili ako želi da te informacije budu zaboravljene, čak i kad je riječ o informacijama koje je treća stranka zakonito objavila?“
O prethodnim pitanjima
Drugo pitanje, točke (a) i (b), u vezi s materijalnim područjem primjene Direktive 95/46
21 Svojim drugim pitanjem u točkama (a) i (b), koje valja ispitati na prvom mjestu, sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li članak 2. točku (b) Direktive 95/46 tumačiti u smislu da aktivnost pretraživača kao pružatelja sadržaja koja se sastoji u pronalaženju informacija objavljenih ili stavljenih na internet od trećih stranaka, njihovom automatskom indeksiranju, privremenom pohranjivanju i, konačno, stavljanju na raspolaganje internetskim korisnicima u redoslijedu prema zadanim postavkama treba kvalificirati kao „obradu osobnih podataka“ u smislu te odredbe, ako te informacije sadrže osobne podatke. U slučaju pozitivnog odgovora, sud koji je uputio zahtjev nadalje pita treba li taj članak 2. točku (d) tumačiti u smislu da operatera pretraživača treba smatrati „nadzornikom“ navedene obrade osobnih podataka u smislu te odredbe.
22 Prema mišljenju Googlea Spain i Googlea Inc, aktivnost pretraživačâ ne može se smatrati obradom podataka koji se nalaze na mrežnim stranicama trećih stranaka, a prikazani su na popisu rezultata pretrage, s obzirom na to da ti pretraživači obrađuju informacije dostupne na internetu u njihovoj sveukupnosti, ne razlikujući osobne podatke i druge informacije. Nadalje, čak i pod pretpostavkom da bi se ta aktivnost trebala kvalificirati kao „obrada podataka“, operater pretraživača ne može se smatrati „nadzornikom“ te obrade s obzirom na to da nema spoznaju o navedenim podacima i ne provodi njihov nadzor.
23 Nasuprot tome, M. Costeja González, španjolska, talijanska, austrijska i poljska vlada kao i Europska komisija smatraju da navedena aktivnost očito podrazumijeva „obradu podataka“ u smislu Direktive 95/46, koja se razlikuje od obrade podataka urednikâ mrežnih stranica i slijedi drukčije ciljeve od potonje. Operater pretraživača jest „nadzornik“ obrade podataka koju provodi s obzirom na to da on utvrđuje svrhu i načine te obrade.
24 Prema mišljenju grčke vlade, aktivnost o kojoj je riječ predstavlja takvu „obradu“, ali u mjeri u kojoj pretraživači služe kao obični posrednici, pa se poduzetnici koji ih iskorištavaju ne mogu smatrati „nadzornicima“, uz iznimku slučajeva kad oni pohranjuju podatke u „privremenu memoriju“ ili „cache memoriju“ tijekom razdoblja koje prelazi ono što je tehnički nužno.
25 U tom pogledu valja navesti da se u članku 2. točki (b) Direktive 95/46 „obrada osobnih podataka“ definira kao „bilo koji postupak ili skup postupaka koji se provode nad osobnim podacima, bilo automatskim putem ili ne, kao što je prikupljanje, snimanje, organiziranje, pohrana, prilagođavanje ili mijenjanje, vraćanje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom i širenjem ili stavljanje na raspolaganje drugim načinom, poravnavanje ili kombiniranje, blokiranje, brisanje ili uništavanje“.
26 Kad je osobito riječ o internetu, Sud je već imao priliku utvrditi da se stavljanje osobnih podataka na internetsku stranicu smatra takvom „obradom“ u smislu članka 2. točke (b) Direktive 95/46 (vidjeti presudu Lindqvist, C‑101/01, EU:C:2003:596, t. 25.).
27 Što se tiče aktivnosti o kojoj je riječ u glavnom postupku, nije sporno da se među podacima koje su pretraživači pronašli, indeksirali i pohranili te koji su stavljeni na raspolaganje njihovim korisnicima nalaze također informacije koje se odnose na određene ili odredive fizičke osobe i, dakle, na „osobne podatke“ u smislu članka 2. točke (a) te direktive.
28 Stoga valja ustvrditi da, pretražujući internet na automatiziran, stalan i sustavan način u potrazi za informacijama koje su na njemu objavljene, operater pretraživača „prikuplja“ takve podatke koje zatim „vraća“, „snima“ i „organizira“ u okviru svojih programa indeksiranja, „pohranjuje“ na svojim poslužiteljima i u određenim slučajevima „otkriva“ i „stavlja na raspolaganje“ svojim korisnicima rezultate njihovih pretraga u obliku popisa. S obzirom na to da su te operacije na izričit i bezuvjetan način navedene u članku 2. točki (b) Direktive 95/46, mora ih se kvalificirati „obradom“ u smislu te odredbe, a nije relevantno to da operater pretraživača iste operacije jednako primjenjuje na druge vrste informacija i to da ne razlikuje njih i osobne podatke.
29 Prethodna tvrdnja nije osporena ni činjenicom da su ti podaci već objavljeni na internetu i nisu izmijenjeni tim pretraživačem.
30 Na taj je način Sud već ustvrdio da operacije iz članka 2. točke (b) Direktive 95/46 treba kvalificirati kao takvu obradu i u slučaju kad se odnose isključivo na već objavljene informacije takve kakve su u medijima. Naime, Sud je u tom pogledu naveo da bi u takvom slučaju opće odstupanje od primjene Direktive 95/46 uvelike lišilo potonju njezinog smisla (vidjeti u tom smislu presudu Satakunnan Markkinapörssi i Satamedia, C‑73/07, EU:C:2008:727, t. 48. i 49.).
31 Nadalje, iz definicije sadržane u članku 2. točki (b) Direktive 95/46 proizlazi da, iako mijenjanje osobnih podataka doista predstavlja obradu u smislu te odredbe, suprotno tome, druge operacije koje su u njoj navedene ne zahtijevaju nikakvo mijenjanje tih podataka.
32 U vezi s pitanjem treba li operatera pretraživača ili ne treba smatrati „nadzornikom“ obrade osobnih podataka izvršene tim pretraživačem u okviru aktivnosti kao što je ona o kojoj je riječ u glavnom postupku, valja podsjetiti da se prema članku 2. točki (d) Direktive 95/46 on definira kao „fizička ili pravna osoba, javno tijelo, agencija ili bilo koje drugo tijelo koje samo ili zajedno s drugima utvrđuje svrhu i načine obrade osobnih podataka“.
33 Doista, operater pretraživača utvrđuje svrhe i načine te aktivnosti i na taj način obrade osobnih podataka koju sâm izvršava u njezinom okviru te ga se stoga mora smatrati „nadzornikom“ te obrade na temelju navedenog članka 2. točke (d).
34 Osim toga, valja navesti da bi izuzeće operatera pretraživača iz pojma „nadzornika“ zato što ne izvršava nadzor nad osobnim podacima objavljenima na mrežnim stranicama trećih stranaka bilo protivno ne samo jasnom tekstu nego također i cilju te odredbe koja širokom definicijom pojma „nadzornika“ osigurava učinkovitu i potpunu zaštitu osoba čiji se podaci obrađuju.
35 U tom pogledu valja naglasiti da se obrada osobnih podataka u okviru aktivnosti pretraživača razlikuje i nadodaje na aktivnost urednikâ mrežnih stranica koji te podatke stavljaju na internetsku stranicu.
36 Nadalje, nesporno je da aktivnost pretraživačâ ima odlučujuću ulogu u globalnoj distribuciji navedenih podataka jer te podatke čini dostupnima svakom korisniku interneta koji izvršava pretragu prezimena osobe čiji se podaci obrađuju, uključujući one korisnike interneta koji drukčije ne bi pronašli mrežnu stranicu na kojoj su ti isti podaci objavljeni.
37 Štoviše, organiziranje i prikupljanje informacija objavljenih na internetu, koje pretraživači izvršavaju kako bi im njihovi korisnici lakše pristupili, može rezultirati time da u slučaju kad ti korisnici pretražuju prezime fizičke osobe dobiju popisom rezultata strukturiran prikaz informacija koje se odnose na tu osobu, koje je moguće pronaći na internetu, omogućujući im da utvrde više ili manje detaljan profil osobe čiji se podaci obrađuju.
38 U mjeri u kojoj aktivnost pretraživača može, u odnosu na aktivnost urednikâ mrežnih stranica, znatno i dodatno utjecati na temeljna prava na privatnost i na zaštitu osobnih podataka, operater tog pretraživača kao osoba koja određuje svrhe i načine te aktivnosti mora u okviru svojih odgovornosti, nadležnosti i mogućnosti osigurati da ta aktivnost zadovoljava uvjete iz Direktive 95/46 kako bi njome predviđena jamstva mogla razviti svoj puni učinak i kako bi se ostvarila učinkovita i potpuna zaštita osoba čiji se podaci obrađuju, osobito zaštita njihovog prava na privatnost.
39 Konačno, okolnost da urednici mrežnih stranica imaju mogućnost naznačiti operaterima pretraživačâ, osobito uz pomoć protokola za isključivanje kao što je „robot.txt“ ili kodova „noindex“ ili „noarchive“, da određenu informaciju objavljenu na svojoj stranici žele u cijelosti ili u dijelu isključiti iz automatskih indeksa tih pretraživača ne znači da odsutnost takve naznake od tih urednika oslobađa operatera pretraživača njegove odgovornosti za obradu osobnih podataka koju izvršava u okviru aktivnosti tog pretraživača.
40 Naime, ta okolnost ne mijenja činjenicu da taj operater utvrđuje svrhe i načine te obrade. Nadalje, čak i pod pretpostavkom da navedena mogućnost urednika mrežnih stranica znači da oni zajednički s navedenim operaterom određuju načine navedene obrade, ta tvrdnja nipošto ne umanjuje odgovornost potonjeg jer se u članku 2. točki (d) Direktive 95/46 izričito predviđa da se to utvrđivanje može izvršiti „samo ili zajedno s drugima“.
41 Iz svih prethodnih razmatranja slijedi da na drugo pitanje, točke (a) i (b), valja odgovoriti da članak 2. točke (b) i (d) Direktive 95/46 treba tumačiti u smislu da, s jedne strane, aktivnost pretraživača koja se sastoji u pronalaženju informacija objavljenih ili stavljenih na internet od trećih stranaka, njihovom automatskom indeksiranju, privremenom pohranjivanju i, konačno, stavljanju na raspolaganje internetskim korisnicima u redoslijedu prema zadanim postavkama treba kvalificirati kao „obradu osobnih podataka“ u smislu članka 2. točke (b), ako te informacije sadrže osobne podatke, te, s druge strane, operatera pretraživača treba smatrati „nadzornikom“ navedene obrade u smislu navedenog članka 2. točke (d).
Prvo pitanje, točke a) do d), u vezi s teritorijalnim područjem primjene Direktive 95/46
42 Svojim prvim pitanjem, točkama (a) do (d), sud koji je uputio zahtjev želi utvrditi je li moguće primijeniti nacionalno zakonodavstvo kojim se prenosi Direktiva 95/46 u okolnostima kao što su one o kojima je riječ u glavnom postupku.
43 U tom kontekstu, sud koji je uputio zahtjev utvrdio je sljedeće činjenice:
– Google Search dostupan je na svjetskoj razini putem mrežne stranice „www.google.com“. U mnogim državama postoje lokalne inačice prilagođene nacionalnom jeziku. Inačica Google Searcha na španjolskom jeziku dostupna je putem mrežne stranice „www.google.es“, registrirane od 16. rujna 2003. Google Search jedan je od najkorištenijih pretraživača u Španjolskoj.
– Google Search iskorištava Google Inc., društvo majka grupe Google čije je društveno sjedište u Sjedinjenim Američkim Državama.
– Google Search indeksira mrežne stranice iz cijelog svijeta među kojima se nalaze stranice smještene u Španjolskoj. Informacije indeksirane putem njegovih „alata za indeksiranje“ ili robota za indeksiranje, tj. informatičkih programa koji služe za identificiranje i pregledavanje sadržaja mrežnih stranica na metodičan i automatiziran način, privremeno su pohranjene na serverima u nepoznatoj državi, što je tajno zbog tržišnog natjecanja.
– Google Search nije ograničen na davanje pristupa sadržajima koji se nalaze na indeksiranim mrežnim stranicama nego komercijalizira tu aktivnost i uz naplatu uključuje reklame povezane s pojmovima pretrage koje su unijeli internetski korisnici kako bi se poduzetnici koji to žele koristili tim alatom u svrhu ponude svojih proizvoda ili usluga internetskim korisnicima.
– Grupa Google koristi se svojim društvom kćeri Google Spain za promociju prodaje oglašivačkih prostora na mrežnoj stranici „www.google.com“. Google Spain osnovan je 3. rujna 2003., ima vlastitu pravnu osobnost i društveno sjedište u Madridu (Španjolska). Google Spain svoje aktivnosti uglavnom razvija s orijentacijom na poduzetnike smještene u Španjolskoj djelujući kao trgovački agent navedene grupe u toj državi članici. Njegov društveni cilj jest promocija, podrška prodaji te prodaja proizvoda i usluga mrežnog oglašivanja trećim strankama kao i marketing tog oglašivanja.
– Google Inc. odredio je Google Spain za nadzornika dvaju sustava arhiviranja u Španjolskoj koje je Google Inc. registrirao pri AEPD‑u, a koji sadrže osobne podatke klijenata koji su s Googleom Inc. sklopili ugovore o oglašivačkim uslugama.
44 Konkretno, sud koji je uputio zahtjev kao glavno pita se o pojmu „poslovnog nastana“ u smislu članka 4. stavka 1. točke (a) Direktive 95/46 i o pojmu „korištenja opreme smještene na području navedene države članice“ u smislu članka 4. stavka 1. točke (c).
Prvo pitanje, točka a)
45 Svojim prvim pitanjem u točki (a) sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li članak 4. stavak 1. točku (a) Direktive 95/46 tumačiti u smislu da je obrada osobnih podataka izvršena u okviru aktivnosti poslovnog nastana nadzornika na području države članice u smislu te odredbe kad je ispunjen jedan od sljedećih triju uvjeta ili je ispunjeno više njih:
– operater pretraživača osnuje u državi članici podružnicu ili društvo kćer radi promicanja i prodaje oglašivačkih prostora koje nudi taj pretraživač i čija se aktivnost odnosi na stanovništvo te države članice, ili
– društvo majka odredi društvo kćer osnovano u navedenoj državi članici kao svog predstavnika i kao nadzornika dvaju specifičnih sustava arhiviranja koji sadrže podatke o klijentima koji su s tim poduzetnikom sklopili ugovore o oglašivačkim uslugama, ili
– podružnica ili društvo kći osnovano u državi članici prenosi društvu majci, koje je smješteno izvan Unije, prigovore i zabrane koje joj upućuju zainteresirane osobe i nadležna tijela radi poštovanja prava na zaštitu osobnih podataka, čak i kad se ta suradnja odvija na dobrovoljan način.
46 Što se tiče prvog od tih triju uvjeta, sud koji je uputio zahtjev navodi da Google Inc. iskorištava Google Search i upravlja njime te da nije utvrđeno da Google Spain u Španjolskoj obavlja aktivnost koja je izravno povezana s indeksacijom ili pohranjivanjem informacija ili podataka sadržanih na mrežnim stranicama trećih stranaka. Međutim, aktivnost promicanja i prodaje oglašivačkih prostora, čime se bavi Google Spain za Španjolsku, predstavlja bitan dio poslovne aktivnosti grupe Google i može se smatrati da je usko povezana s Google Searchom.
47 M. Costeja González, španjolska, talijanska, austrijska i poljska vlada kao i Komisija smatraju da, uzimajući u obzir nerazdvojivu vezu između aktivnosti pretraživača, koji iskorištava Google Inc., i Googlea Spain, potonji se mora smatrati poslovnim nastanom prvoga u okviru čijih se aktivnosti obrađuju osobni podaci. Nasuprot tome, prema mišljenju Googlea Spain, Googlea Inc. i helenske vlade, članak 4. stavak 1. točka (a) Direktive 95/46 ne primjenjuje se u slučaju prvog od triju uvjeta koje je naveo sud koji je uputio zahtjev.
48 U tom pogledu, ponajprije valja navesti da uvodna izjava 19. Direktive 95/46 pobliže određuje da „poslovni nastan na području države članice podrazumijeva učinkovito i stvarno provođenje aktivnosti kroz stabilne dogovore“ i „da pravni oblik takvog poslovnog nastana, bilo da je to podružnica ili društvo‑kći s pravnom osobnošću, nije odlučujući činitelj u tome smislu“.
49 Doista, nije sporno da Google Spain učinkovito i stvarno izvršava aktivnost kroz stabilan dogovor u Španjolskoj. Nadalje, s obzirom na to da ima vlastitu pravnu osobnost, on je, dakle, društvo kći Googlea Inc. na španjolskom području i stoga ima „poslovni nastan“ u smislu članka 4. stavka 1. točke (a) Direktive 95/46.
50 Radi ispunjavanja kriterija utvrđenog tom odredbom, također je potrebno da se nadzornikova obrada osobnih podataka „provodi u smislu aktivnosti“ poslovnog nastana tog nadzornika na području države članice.
51 Google Spain i Google Inc. osporavaju da je to slučaj jer obradu osobnih podataka o kojima je riječ u glavnom postupku provodi isključivo Google Inc., koji iskorištava Google Search bez bilo kakvog miješanja Googlea Spain, čija je aktivnost ograničena na pružanje podrške oglašivačkim aktivnostima grupe Google koja je različita od njezine usluge pretraživača.
52 Međutim, kao što to osobito naglašavaju španjolska vlada i Komisija, u članku 4. stavku 1. točki (a) Direktive 95/46 ne zahtijeva se da se obrada osobnih podataka o kojima je riječ izvršava „putem“ sâmog dotičnog poslovnog nastana, nego jedino da je to „u smislu aktivnosti“ istoga.
53 Nadalje, s obzirom na to da je cilj Direktive 95/46 učinkovita i potpuna zaštita temeljnih prava i sloboda fizičkih osoba, a posebno prava na privatnost u vezi s obradom osobnih podataka, taj se potonji izraz ne može restriktivno tumačiti (vidjeti analogijom presudu L'Oréal i dr., C‑324/09, EU:C:2011:474, t. 62. i 63.).
54 U tom kontekstu valja navesti da osobito iz uvodnih izjava 18. do 20. i članka 4. Direktive 95/46 proizlazi da je zakonodavac Unije, propisujući osobito široko područje teritorijalne primjene, želio izbjeći to da pojedinac bude lišen zaštite koju mu jamči ta direktiva kao i zaobilaženje te zaštite.
55 Uzimajući u obzir taj cilj Direktive 95/46 i tekst njezinog članka 4. stavka 1. točke (a), valja smatrati da se obrada osobnih podataka koja se provodi za potrebe usluge pretraživača kao što je Google Search, koji iskorištava poduzetnik sa sjedištem u trećoj zemlji, ali ima poslovni nastan u državi članici, izvršava „u okviru aktivnosti“ tog poslovnog nastana ako on u toj državi članici ima za cilj promociju i prodaju oglašivačkih prostora na tom pretraživaču, a koji služe za naplatu usluge koju nudi taj pretraživač.
56 Naime, u tim okolnostima aktivnosti operatera pretraživača i njegovog poslovnog nastana smještenog u dotičnoj državi članici neodvojivo su povezane budući da aktivnosti povezane s oglašivačkim prostorima predstavljaju način na koji je pretraživač o kojem je riječ ekonomski isplativ i budući da je taj pretraživač istodobno sredstvo koje omogućuje ostvarenje tih aktivnosti.
57 U tom pogledu valja podsjetiti da, kao što je to pobliže navedeno u točkama 26. do 28. ove presude, sâmo prikazivanje osobnih podataka na stranici s rezultatima pretrage predstavlja obradu takvih podataka. Štoviše, s obzirom na to da je navedeno prikazivanje rezultata popraćeno na istoj stranici prikazivanjem reklama povezanih s izrazima za pretraživanje, nužno je ustvrditi da se obrada osobnih podataka o kojima je riječ izvršava u okviru oglašivačke i trgovačke aktivnosti poslovnog nastana nadzornika na području države članice, u predmetnom slučaju na području Španjolske.
58 U tim uvjetima nije moguće prihvatiti da je obrada osobnih podataka izvršena za potrebe funkcioniranja navedenog pretraživača izuzeta od obveza i jamstava predviđenih Direktivom 95/46, što bi povrijedilo njezin koristan učinak te učinkovitu i potpunu zaštitu temeljnih prava i sloboda fizičkih osoba koje ona ostvaruje (vidjeti analogijom presudu L'Oréal i dr., EU:C:2011:474, t. 62. i 63.), osobito prava na poštovanje njihove privatnosti u vezi s obradom osobnih podataka, kojem ta direktiva daje posebnu važnost kao što to osobito potvrđuju njezin članak 1. stavak 1. i uvodne izjave 2. i 10. (vidjeti u tom smislu presude Österreichischer Rundfunk i dr., C‑465/00, C‑138/01 i C‑139/01, EU:C:2003:294, t. 70.; Rijkeboer, C‑553/07, EU:C:2009:293, t. 47. kao i IPI, C‑473/12, EU:C:2013:715, t. 28. i navedenu sudsku praksu).
59 U mjeri u kojoj je prvi od triju uvjeta koje je naveo sud koji je uputio zahtjev sâm dovoljan za zaključak da poslovni nastan kakav je Google Spain zadovoljava kriterij propisan člankom 4. stavkom 1. točkom (a) Direktive 95/46, nije potrebno ispitivati preostala dva uvjeta.
60 Iz onoga što prethodi proizlazi da na prvo pitanje točku (a) valja odgovoriti da članak 4. stavak 1. točku (a) Direktive 95/46 treba tumačiti u smislu da je obrada osobnih podataka izvršena u okviru aktivnosti poslovnog nastana nadzornika na području države članice u smislu te odredbe kad operater pretraživača u državi članici osnuje podružnicu ili društvo kćer u cilju promocije i prodaje oglašivačkih prostora na pretraživaču i čija je aktivnost usmjerena na stanovnike te države članice.
Prvo pitanje, točke (b) do (d)
61 Imajući u vidu odgovor na prvo pitanje, točku (a), nije potrebno odgovarati na prvo pitanje, točke (b) do (d).
Drugo pitanje, točke (c) i (d), koje se odnose na opseg odgovornosti operatera pretraživača na temelju Direktive 95/46
62 Svojim drugim pitanjem, u točkama (c) i (d), sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li članak 12. točku (b) i članak 14. podstavak prvi točku (a) tumačiti u smislu da je u cilju poštovanja prava predviđenih tim odredbama operater pretraživača obvezan izbrisati s popisa rezultata, prikazanog nastavno na izvršenu pretragu o prezimenu osobe, poveznice prema mrežnim stranicama koje su objavile treće stranke i koje sadrže informacije u vezi s tom osobom, također i pod pretpostavkom da to prezime ili te informacije nisu prethodno ili istodobno izbrisani s tih mrežnih stranica i to, ako je primjenjivo, čak i kad je njihovo objavljivanje na navedenim stranicama samo po sebi zakonito.
63 Google Spain i Google Inc. smatraju da na temelju načela proporcionalnosti svaki zahtjev za uklanjanje informacija treba biti upućen uredniku dotične mrežne stranice jer je on odgovoran za objavljivanje informacija, može ocijeniti zakonitost tog objavljivanja i raspolaže najučinkovitijim i najmanje ograničavajućim sredstvima za onemogućavanje pristupa tim informacijama. Nadalje, nametanje operateru pretraživača obveze uklanjanja iz svojih indeksa informacija objavljenih na internetu ne uzima dovoljno u obzir temeljna prava urednikâ mrežnih stranica, drugih korisnika interneta kao i tog sâmog operatera.
64 Prema mišljenju austrijske vlade, nacionalno nadzorno tijelo može naložiti takvom operateru brisanje njegovih arhiva s informacijama koje su objavile treće stranke jedino ako je prethodno utvrđena nezakonitost ili netočnost podataka o kojima je riječ ili ako je osoba čiji se podaci obrađuju uspješno uložila prigovor uredniku mrežne stranice na kojoj su te informacije objavljene.
65 M. Costeja González, španjolska, talijanska i poljska vlada kao i Komisija smatraju da nacionalno tijelo može izravno naložiti operateru pretraživača da iz svojih indeksa i privremene memorije ukloni informacije koje su objavile treće stranke a da se prethodno ili istodobno ne mora obratiti uredniku mrežne stranice na kojoj se nalaze navedene informacije. Nadalje, prema mišljenju M. Costeje Gonzáleza, španjolske i talijanske vlade kao i Komisije, okolnost da su navedene informacije objavljene na zakonit način i da se još uvijek nalaze na izvornoj mrežnoj stranici ne utječe na obveze navedenog operatera na temelju Direktive 95/46. Suprotno tome, prema mišljenju poljske vlade, ta je okolnost takve naravi da ga oslobađa njegovih obveza.
66 Kao prvo, valja podsjetiti da Direktiva 95/46, kao što to proizlazi iz njezinog članka 1. i uvodne izjave 10., jamči visoku razinu zaštite temeljnih prava i sloboda fizičkih osoba, a posebno njihova prava na privatnost u vezi s obradom osobnih podataka (vidjeti u tom smislu presudu IPI, EU:C:2013:715, t. 28.).
67 U skladu s uvodnom izjavom 25. Direktive 95/46, načela zaštite koja su njome predviđena odražavaju se, s jedne strane, u obvezama osoba koje obrađuju podatke, posebno u vezi s kvalitetom podataka, tehničkom sigurnošću, obavješćivanjem nadzornog tijela te okolnostima pod kojima se obrada može provoditi, i, s druge strane, u pravima koja imaju pojedinci čiji su podaci predmet obrade da ih se izvijesti da je obrada u tijeku, da imaju uvid u podatke, da zatraže ispravak i čak da se usprotive obradi pod nekim okolnostima.
68 Sud je već presudio da se odredbe Direktive 95/46, koje uređujući obradu osobnih podataka mogu povrijediti temeljne slobode i posebno pravo na privatnost, nužno moraju tumačiti u svjetlu temeljnih prava koja prema ustaljenoj sudskoj praksi čine sastavni dio općih načela prava čije poštovanje Sud osigurava i koja su upisana u Povelju (vidjeti osobito presude Connolly/Komisija, C‑274/99 P, EU:C:2001:127, t. 37. kao i Österreichischer Rundfunk i dr., EU:C:2003:294, t. 68.).
69 Tako članak 7. Povelje jamči pravo poštovanja privatnog života, dok članak 8. Povelje izričito navodi pravo na zaštitu osobnih podataka. Stavci 2. i 3. potonjeg članka određuju da se takvi podaci moraju obrađivati pošteno, u utvrđene svrhe i na temelju suglasnosti osobe o kojoj je riječ, ili na nekoj drugoj legitimnoj osnovi utvrđenoj zakonom, da svatko ima pravo na pristup prikupljenim podacima koji se na njega ili nju odnose i pravo na njihovo ispravljanje te da poštovanje tih pravila podliježe nadzoru neovisnog tijela. Te zahtjeve provode posebno članci 6., 7., 12., 14. i 28. Direktive 95/46.
70 Kad je riječ o članku 12. točki (b) Direktive 95/46, on propisuje da države članice osiguravaju da svaka osoba čiji se podaci obrađuju ima pravo dobiti od nadzornika, prema potrebi, ispravak, brisanje ili blokiranje podataka čija obrada nije u skladu s Direktivom 95/46, posebno zbog nepotpunih ili netočnih podataka. To potonje utvrđenje, u vezi sa slučajem nepoštovanja određenih zahtjeva propisanih u članku 6. stavku 1. točki (d) Direktive 95/46, navedeno je kao primjer i nije sveobuhvatno, iz čega proizlazi da neusklađenost obrade, koja može osobi čiji se podaci obrađuju dati pravo zajamčeno u članku 12. točki (b) navedene direktive, može također proizlaziti iz nepoštovanja drugih uvjeta zakonitosti obrade osobnih podataka koji su njome nametnuti.
71 U tom pogledu valja podsjetiti da, pod uvjetom ograničenja dopuštenih na temelju članka 13. Direktive 95/46, svaka obrada osobnih podataka mora, s jedne strane, biti usklađena s načelima o kvaliteti podataka navedenima u članku 6. te direktive i, s druge strane, odgovarati jednom od načela zakonitosti obrade podataka navedenih u članku 7. navedene direktive (vidjeti presude Österreichischer Rundfunk i dr., EU:C:2003:294, t. 65.; ASNEF i FECEMD, C‑468/10 i C‑469/10, EU:C:2011:777, t. 26. kao i Worten, C‑342/12, EU:C:2013:355, t. 33.).
72 U skladu s tim člankom 6. i pod uvjetom posebnih odredaba koje države članice mogu propisati za obradu u povijesne, statističke ili znanstvene svrhe, na nadzorniku je da osigura da su osobni podaci „obrađeni pošteno i zakonito“, da su „prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe te da ih se dalje ne obrađuje na način koji bi bio nespojiv s tom svrhom“, da su „prikladni, relevantni i da nisu pretjerani u odnosu na svrhu zbog koje se prikupljaju i/ili dalje obrađuju“, da su „točni i, po potrebi, dopunjeni“ i, konačno, da su „čuvani u obliku koji omogućava identifikaciju osoba čiji se podaci obrađuju samo tijekom razdoblja potrebnog u svrhe zbog kojih se podaci prikupljaju ili zbog kojih se dalje obrađuju“. U tom kontekstu taj nadzornik mora poduzeti sve razumne mjere kako bi podaci koji ne ispunjavaju zahtjeve te odredbe bili izbrisani ili ispravljeni.
73 Zakonitost obrade, kao što je ona o kojoj je riječ u glavnom postupku koju provodi operater pretraživača, na temelju članka 7. Direktive 95/46 može proizlaziti iz razloga navedenog u njezinom članku 7. točki (f).
74 Ta odredba omogućava obradu osobnih podataka u svrhe zakonitog interesa koji ima nadzornik ili treća stranka ili stranke kojima se podaci otkrivaju, osim kad su ti podaci podređeni interesu za temeljna prava i slobode osobe čiji se podaci obrađuju, a posebno njezinog prava na privatnost u vezi s obradom osobnih podataka, koji zahtijeva zaštitu na temelju članka 1. stavka 1. te direktive. Na taj način primjena navedenog članka 7. točke (f) zahtijeva ravnotežu predmetnih suprotstavljenih prava i interesa, a u okviru koje se u obzir mora uzeti važnost pravâ osobe čiji se podaci obrađuju koja proizlaze iz članaka 7. i 8. Povelje (vidjeti presudu ASNEF i FECEMD, EU:C:2011:777, t. 38. i 40.).
75 Ako se usklađenost obrade u članku 6. i članku 7. točki (f) Direktive 95/46 može provjeriti u okviru zahtjeva u smislu članka 12. točke (b) te direktive, osoba čiji se podaci obrađuju pod određenim se uvjetima može, štoviše, pouzdati u pravo prigovora propisano u članku 14. prvom podstavku točki (a) te direktive.
76 U skladu s tim člankom 14. podstavkom prvim točkom (a), države članice odobravaju osobi čiji se podaci obrađuju pravo, barem u slučajevima iz članka 7. točki (e) i (f) Direktive 95/46, da prigovori u bilo kojem trenutku zbog jakih i zakonitih razloga u vezi njezine određene situacije na obradu podataka koji se odnose na nju, osim kada je drugačije propisano nacionalnim zakonodavstvom. Ravnoteža u okviru navedenog članka 14. podstavka prvog točke (a) na taj način omogućava specifičnije uzimanje u obzir svih okolnosti konkretne situacije osobe čiji se podaci obrađuju. Ako je prigovor osnovan, obrada koju je započeo nadzornik ne smije više obuhvaćati te podatke.
77 Osoba čiji se podaci obrađuju zahtjeve može na temelju članka 12. točke (b) i članka 14. podstavka prvog točke (a) Direktive 95/46 izravno uputiti nadzorniku koji zatim mora valjano ispitati njihovu osnovanost i, ako je primjenjivo, zaustaviti obradu podataka o kojima je riječ. Ako nadzornik ne usvoji te zahtjeve, osoba čiji se podaci obrađuju može se obratiti nadzornom tijelu ili sudskom tijelu radi provedbe nužnih provjera i, posljedično, nalaganja operateru točnih mjera.
78 U tom pogledu valja navesti da iz članka 28. stavaka 3. i 4. Direktive 95/46 proizlazi da svako nadzorno tijelo razmatra zahtjeve koje podnese bilo koja osoba u vezi zaštite njezinih prava i sloboda u odnosu na obradu osobnih podataka te da ima istražne ovlasti i učinkovite ovlasti za posredovanje koje mu posebno omogućuju naređivanje blokiranja, brisanja ili uništavanja podataka ili nametanja privremene ili konačne zabrane takve obrade.
79 U svjetlu tih razmatranja valja tumačiti i primijeniti odredbe Direktive 95/46, koje uređuju prava osobe čiji se podaci obrađuju, prilikom postupanja nadzornog tijela ili sudskog tijela temeljem zahtjeva kao što je onaj o kojem je riječ u glavnom postupku.
80 U tom pogledu potrebno je kao prvo napomenuti da, kao što je to utvrđeno u točkama 36. do 38. ove presude, obrada osobnih podataka kao što je ona o kojoj je riječ u glavnom postupku, koju provodi operater pretraživača, može znatno utjecati na temeljna prava na privatnost i na zaštitu osobnih podataka u slučaju kad se uz pomoć tog pretraživača pretražuje prezime fizičke osobe s obzirom na to da navedena obrada svakom korisniku interneta omogućava da popisom rezultata dobije strukturiran prikaz informacija koje se odnose na tu osobu i koje je moguće pronaći na internetu, a koje potencijalno dotiču mnogobrojne aspekte njezine privatnosti i koje bez navedenog pretraživača ne bi mogle ili bi vrlo teško mogle biti međupovezane, te da na taj način utvrde njezin više ili manje detaljan profil. Nadalje, učinak miješanja u navedena prava osobe čiji se podaci obrađuju umnožen je važnom ulogom koju u modernom društvu imaju internet i pretraživači, koji informacijama sadržanima u takvom popisu rezultata daju sveprisutan značaj (vidjeti u tom smislu presudu eDate Advertising i dr., C‑509/09 i C‑161/10, EU:C:2011:685, t. 45.).
81 Imajući u vidu moguću težinu takvog miješanja, nužno je ustvrditi da ono ne može biti opravdano samo ekonomskim interesom operatera takvog pretraživača u toj obradi. Međutim, u mjeri u kojoj brisanje poveznica s popisa rezultata može, s obzirom na informacije o kojima je riječ, imati posljedice na zakonit interes korisnikâ interneta koji su potencijalno zainteresirani za pristup predmetnim informacijama, u situacijama kao što je ona o kojoj je riječ u glavnom postupku, potrebno je pronaći pravednu ravnotežu između tog interesa i temeljnih prava osobe čiji se podaci obrađuju na temelju članaka 7. i 8. Povelje. Iako, doista, pravâ osobe čiji se podaci obrađuju, koja su zaštićena tim člancima, općenito prevaguju nad navedenim interesom korisnikâ interneta, ta ravnoteža u određenim slučajevima ipak može ovisiti o naravi informacije o kojoj je riječ, o njezinoj osjetljivosti u odnosu na privatnost osobe čiji se podaci obrađuju kao i o javnom interesu za tu informaciju koji se može razlikovati osobito s obzirom na ulogu koju ta osoba ima u javnom životu.
82 Prilikom postupanja povodom zahtjeva kao što je onaj o kojem je riječ u glavnom postupku, a na temelju ocjene uvjeta primjene članka 12. točke (b) i članka 14. podstavka prvog točke (a) Direktive 95/46, nadzorno ili sudsko tijelo može navedenom operateru naložiti da izbriše s popisa rezultata, prikazanog nastavno na izvršenu pretragu o prezimenu osobe, poveznice prema mrežnim stranicama koje su objavile treće stranke i koje sadrže informacije u vezi s tom osobom a da pritom takav nalog ne podrazumijeva da se to prezime i te informacije, voljom urednika ili nalogom jednog od tih tijela, prethodno ili istodobno izbrišu s mrežne stranice na kojoj su objavljeni.
83 Naime, kao što je to utvrđeno u točkama 35. do 38. ove presude, u mjeri u kojoj se obrada osobnih podataka u okviru aktivnosti pretraživača razlikuje i nadodaje na aktivnost urednikâ mrežnih stranica i dodatno utječe na temeljna prava osobe čiji se podaci obrađuju, operater pretraživača kao i nadzornik u okviru svojih odgovornosti, nadležnosti i mogućnosti moraju osigurati da ta aktivnost zadovoljava uvjete iz Direktive 95/46 kako bi njome predviđena jamstva mogla razviti svoj puni učinak.
84 U tom pogledu valja navesti, imajući u vidu lakoću s kojom se informacije objavljene na mrežnoj stranici mogu replicirati na drugim stranicama i činjenicu da osobe odgovorne za njihovo objavljivanje ne podliježu uvijek zakonodavstvu Unije, da nije moguće ostvariti učinkovitu i potpunu zaštitu osoba čiji se podaci obrađuju ako one prethodno ili istodobno moraju kod urednikâ mrežnih stranica ostvariti brisanje informacija koje se na njih odnose.
85 Nadalje, urednička obrada mrežne stranice koja se sastoji u objavi informacija koje se odnose na fizičku osobu može se, ako je takav slučaj, izvršiti „isključivo u novinarske svrhe“ i na taj način na temelju članka 9. Direktive 95/46 uživati odstupanja koja su njome utvrđena, dok se čini da to nije slučaj kad je riječ o obradi koju izvršava operater pretraživača. Na taj način nije moguće isključiti da se u određenim okolnostima osoba čiji se podaci obrađuju može koristiti pravima propisanima u članku 12. točki (b) i članku 14. podstavku prvom točki (a) Direktive 95/46 protiv navedenog operatera, ali ne i protiv urednika navedene mrežne stranice.
86 Konačno, potrebno je ustvrditi da ne samo da se s motivom koji na temelju članka 7. Direktive 95/46 opravdava objavu osobnog podatka na mrežnoj stranici ne podudara nužno motiv koji se primjenjuje na aktivnost pretraživačâ nego, čak i kad je to slučaj, može postojati razlika u rezultatu stavljanja u ravnotežu interesa o kojima je riječ, na temelju članka 7. točke (f) i članka 14. podstavka prvog točke (a) ove direktive, ovisno o tome radi li se o obradi koju izvršava operater pretraživača ili urednik mrežne stranice, s obzirom na to da, s jedne strane, zakoniti interesi koji opravdavaju te obrade mogu biti različiti i, s druge strane, posljedice navedenih obrada na osobu čiji se podaci obrađuju i posebno njezinu privatnost nisu nužno iste.
87 Naime, u mjeri u kojoj uključivanje u popis rezultata, prikazan nastavno na izvršenu pretragu o prezimenu osobe, mrežne stranice i informacija koje su na njoj sadržane u vezi s tom osobom osjetno olakšava pristup tim informacijama svakom korisniku interneta koji pretražuje o osobi čiji se podaci obrađuju te može imati ključnu ulogu u širenju navedenih informacija, ono može predstavljati veće miješanje u temeljno pravo na privatnost osobe čiji se podaci obrađuju nego objavljivanje od urednika te mrežne stranice.
88 S obzirom na sveukupna prethodna razmatranja, na drugo pitanje, točke (c) i (d) valja odgovoriti da članak 12. točku (b) i članak 14. podstavak prvi točku (a) treba tumačiti u smislu da je, u cilju poštovanja prava predviđenih tim odredbama i kad su stvarno ispunjeni njima predviđeni uvjeti, operater pretraživača obvezan izbrisati s popisa rezultata, prikazanog nastavno na izvršenu pretragu o prezimenu osobe, poveznice prema mrežnim stranicama koje su objavile treće stranke i koje sadrže informacije u vezi s tom osobom, također i pod pretpostavkom da to prezime ili te informacije nisu prethodno ili istodobno izbrisani s tih mrežnih stranica i to, ako je primjenjivo, čak i kad je njihovo objavljivanje na navedenim stranicama samo po sebi zakonito.
Treće pitanje, u vezi s dosegom prava zajamčenih Direktivom 95/46 osobe čiji se podaci obrađuju
89 Svojim trećim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li članak 12. točku (b) i članak 14. podstavak prvi točku (a) Direktive 95/46 tumačiti u smislu da omogućuju osobi čiji se podaci obrađuju da od operatera pretraživača zahtijeva brisanje s popisa rezultata, prikazanog nastavno na izvršenu pretragu o prezimenu osobe, poveznice prema mrežnim stranicama koje su zakonito objavile treće stranke i koje sadrže istinite informacije u vezi s tom osobom, zato što joj te informacije mogu nanijeti štetu ili zato što želi da navedene informacije nakon određenog vremena budu „zaboravljene“.
90 Google Spain, Google Inc., helenska, austrijska i poljska vlada kao i Komisija smatraju da je na to pitanje potrebno odgovoriti negativno. Google Spain, Google Inc., poljska vlada i Komisija u tom pogledu tvrde da članak 12. točka (b) i članak 14. podstavak prvi točka (a) Direktive 95/46 dodjeljuju prava osobama čiji se podaci obrađuju jedino pod uvjetom da je obrada o kojoj je riječ neusklađena s tom direktivom ili zbog jakih i zakonitih razloga u vezi s njihovom određenom situacijom, a ne iz običnog motiva jer smatraju da im ta obrada može nanijeti štetu ili jer žele da podaci koji su predmet navedene obrade padnu u zaborav. Helenska i austrijska vlada smatraju da se osoba čiji se podaci obrađuju mora obratiti uredniku dotične mrežne stranice.
91 M. Costeja González kao i španjolska i talijanska vlada mišljenja su da se osoba čiji se podaci obrađuju može usprotiviti indeksaciji osobnih podataka od strane pretraživača kad joj objavljivanje tih podataka posredstvom pretraživača nanosi štetu i kad njezina temeljna prava na zaštitu navedenih podataka i na privatnost, koja obuhvaćaju „pravo na zaborav“, prevaguju nad zakonitim interesima operatera navedenog pretraživača i općim interesom slobode informiranja.
92 Kad je riječ o članku 12. točki (b) Direktive 95/46, čija je primjena uvjetovana time da je obrada osobnih podataka neusklađena s tom direktivom, valja podsjetiti da, kao što je to navedeno u točki 72. ove presude, takva neusklađenost može biti rezultat ne samo netočnosti tih podataka nego, osobito, neprikladnosti, irelevantnosti ili pretjeranosti u odnosu na svrhu obrade, neažurnosti ili čuvanja tijekom razdoblja koje prelazi nužno, osim ako je njihovo čuvanje nužno u povijesne, statističke ili znanstvene svrhe.
93 Iz zahtjeva propisanih u članku 6. stavku 1. točkama (c) do (e) Direktive 95/46 proizlazi da čak i u početku zakonita obrada točnih podataka može s vremenom postati neusklađena s tom direktivom ako ti podaci više nisu nužni s obzirom na svrhe radi kojih su bili prikupljeni ili obrađeni. To je posebno slučaj kad se pokažu neprikladni, kad nisu relevantni odnosno nisu više relevantni ili kad su pretjerani u odnosu na te svrhe i vrijeme koje je proteklo.
94 Stoga u slučaju utvrđenja, nastavno na zahtjev osobe čiji se podaci obrađuju na temelju članka 12. točke (b) Direktive 95/46, da je uključenje u popis rezultata, prikazan nastavno na izvršenu pretragu o prezimenu osobe, poveznica prema mrežnim stranicama koje su zakonito objavile treće stranke i koje sadrže istinite informacije u vezi s tom osobom u trenutačnom stanju neusklađeno s navedenim člankom 6. stavkom 1. točkama (c) do (e) jer se pokazuje da su te informacije, s obzirom na sve okolnosti slučaja o kojem je riječ, neprikladne, nisu relevantne odnosno nisu više relevantne ili su pretjerane u odnosu na svrhe obrade o kojoj je riječ koju provodi operater pretraživača, informacije i dotične poveznice moraju biti izbrisane s navedenog popisa rezultata.
95 Što se tiče zahtjevâ u smislu tog članka 12. točke (b), temeljenih na navodu da nisu zadovoljeni uvjeti propisani u članku 7. točki (f) Direktive 95/46, kao i zahtjevâ na temelju članka 14. podstavka prvog točke (a) te direktive, valja navesti da svaka obrada osobnih podataka mora biti zakonita na temelju tog članka 7. za vrijeme cijelog razdoblja tijekom kojeg se provodi.
96 S obzirom na navedeno, u okviru ocjene zahtjeva podnesenih protiv obrade, kao što je ona o kojoj je riječ u glavnom postupku, valja posebno ispitati ima li osoba čiji se podaci obrađuju pravo na to da se informacija o kojoj je riječ, a koja se odnosi na njezinu osobu, u trenutačnom stanju više ne povezuje s njezinim prezimenom na popisu rezultata, prikazanom nastavno na izvršenu pretragu o prezimenu osobe. U tom pogledu valja naglasiti da se tvrdnjom o postojanju takvog prava ne presumira da uključivanje informacija o kojima je riječ u popis rezultata uzrokuje štetu osobi čiji se podaci obrađuju.
97 Budući da osoba čiji se podaci obrađuju, imajući u vidu njezina temeljna prava na temelju članaka 7. i 8. Povelje, može zatražiti da se informacija o kojoj je riječ više ne stavlja na raspolaganje širokoj javnosti njezinim uključivanjem u takav popis rezultata, valja smatrati, kao što to posebno proizlazi iz točke 81. ove presude, da ta prava načelno prevaguju ne samo nad gospodarskim interesom operatera pretraživača nego i nad interesom javnosti u vezi s pronalaženjem navedene informacije prilikom pretrage o prezimenu te osobe. Međutim, to ne bi bio slučaj ako se čini da je zbog posebnih razloga, kao što je to uloga navedene osobe u javnom životu, miješanje u njezina temeljna prava opravdano prevagujućim javnim interesom da se takvim uključivanjem ima pristup informaciji o kojoj je riječ.
98 Kad je riječ o situaciji kao što je ona u glavnom postupku, koja se odnosi na prikazivanje u popisu rezultata koji korisnik interneta dobije pretragom prezimena osobe čiji se podaci obrađuju uz pomoć Google Searcha, poveznica prema dvjema stranicama mrežnih arhiva dnevnih novina koje sadrže oglase koji spominju prezime te osobe i odnose se na dražbenu prodaju nekretnina povezanu s ovrhama radi naplate dugova iz područja socijalne sigurnosti, valja smatrati da, s obzirom na osjetljivost informacija sadržanih u tim oglasima na privatnost navedene osobe i na činjenicu da je njihova prva objava bila prije 16 godina, osoba čiji se podaci obrađuju opravdava pravo na to da na takvom popisu te informacije više ne budu povezane s njezinim prezimenom. Dakle, u mjeri u kojoj se ne čini da u predmetnom slučaju postoje posebni razlozi koji opravdavaju pravagujući javni interes na pristup tim informacijama u okviru takvog pretraživanja, a što je na sudu koji je uputio zahtjev da provjeri, osoba čiji se podaci obrađuju može na temelju članka 12. stavka (b) i članka 14. podstavka prvog točke (a) Direktive 95/46 tražiti brisanje navedenih poveznica iz tog popisa rezultata.
99 Iz prethodnih razmatranja proizlazi da na treće pitanje valja odgovoriti da članak 12. točku (b) i članak 14. podstavak prvi točku (a) Direktive 95/46 treba tumačiti u smislu da u okviru ocjene uvjeta primjene tih odredaba valja posebno ispitati ima li osoba čiji se podaci obrađuju pravo na to da se informacija o kojoj je riječ, a koja se odnosi na njezinu osobu, u trenutačnom stanju više ne povezuje s njezinim prezimenom na popisu rezultata, prikazanom nastavno na izvršenu pretragu o prezimenu osobe, te da pritom tvrdnja o postojanju takvog prava ne presumira da uključivanje informacije o kojoj je riječ u popis rezultata uzrokuje štetu osobi čiji se podaci obrađuju. Osoba čiji se podaci obrađuju, s obzirom na svoja temeljna prava na temelju članaka 7. i 8. Povelje, može zatražiti da se informacija o kojoj je riječ više ne stavlja na raspolaganje širokoj javnosti njezinim uključivanjem u takav popis rezultata zbog toga što ta prava načelno prevaguju ne samo nad gospodarskim interesom operatera pretraživača nego i nad interesom javnosti u vezi s pronalaženjem navedene informacije prilikom pretrage o prezimenu te osobe. Međutim, to ne bi bio slučaj ako se čini da je zbog posebnih razloga, kao što je to uloga navedene osobe u javnom životu, miješanje u njezina temeljna prava opravdano prevagujućim javnim interesom da se takvim uključivanjem ima pristup informaciji o kojoj je riječ.
Troškovi
100 Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.
Slijedom navedenoga, Sud (veliko vijeće) odlučuje:
1. Članak 2. točke (b) i (d) Direktive 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka treba tumačiti u smislu da, s jedne strane, aktivnost pretraživača koja se sastoji u pronalaženju informacija objavljenih ili stavljenih na internet od trećih stranaka, njihovom automatskom indeksiranju, privremenom pohranjivanju i, konačno, stavljanju na raspolaganje internetskim korisnicima u redoslijedu prema zadanim postavkama treba kvalificirati kao „obradu osobnih podataka“ u smislu članka 2. točke (b), ako te informacije sadrže osobne podatke, te, s druge strane, operatera pretraživača treba smatrati „nadzornikom“ navedene obrade u smislu navedenog članka 2. točke (d).
2. Članak 4. stavak 1. točku (a) Direktive 95/46 treba tumačiti u smislu da je obrada osobnih podataka izvršena u okviru aktivnosti poslovnog nastana nadzornika na području države članice u smislu te odredbe kad operater pretraživača u državi članici osnuje podružnicu ili društvo kćer u cilju promocije i prodaje oglašivačkih prostora na pretraživaču i čija je aktivnost usmjerena na stanovnike te države članice.
3. Članak 12. točku (b) i članak 14. podstavak prvi točku (a) Direktive 95/46 treba tumačiti u smislu da je, u cilju poštovanja prava predviđenih tim odredbama i kad su stvarno ispunjeni njima predviđeni uvjeti, operater pretraživača obvezan izbrisati s popisa rezultata, prikazanog nastavno na izvršenu pretragu o prezimenu osobe, poveznice prema mrežnim stranicama koje su objavile treće stranke i koje sadrže informacije u vezi s tom osobom, također i pod pretpostavkom da to prezime ili te informacije nisu prethodno ili istodobno izbrisani s tih mrežnih stranica i to, ako je primjenjivo, čak i kad je njihovo objavljivanje na navedenim stranicama samo po sebi zakonito.
4. Članak 12. točku (b) i članak 14. podstavak prvi točku (a) Direktive 95/46 treba tumačiti u smislu da u okviru ocjene uvjeta primjene tih odredaba valja posebno ispitati ima li osoba čiji se podaci obrađuju pravo na to da se informacija o kojoj je riječ, a koja se odnosi na njezinu osobu, u trenutačnom stanju više ne povezuje s njezinim prezimenom na popisu rezultata, prikazanom nastavno na izvršenu pretragu o prezimenu osobe, te da pritom tvrdnja o postojanju takvog prava ne presumira da uključivanje informacije o kojoj je riječ u popis rezultata uzrokuje štetu osobi čiji se podaci obrađuju. Osoba čiji se podaci obrađuju, s obzirom na svoja temeljna prava na temelju članaka 7. i 8. Povelje, može zatražiti da se informacija o kojoj je riječ više ne stavlja na raspolaganje širokoj javnosti njezinim uključivanjem u takav popis rezultata zbog toga što ta prava načelno prevaguju ne samo nad gospodarskim interesom operatera pretraživača nego i nad interesom javnosti u vezi s pronalaženjem navedene informacije prilikom pretrage o prezimenu te osobe. Međutim, to ne bi bio slučaj ako se čini da je zbog posebnih razloga, kao što je to uloga navedene osobe u javnom životu, miješanje u njezina temeljna prava opravdano prevagujućim javnim interesom da se takvim uključivanjem ima pristup informaciji o kojoj je riječ.