Žalba koju je 7. svibnja 2018. podnio Bruno Gollnisch protiv presude Općeg suda (šesto vijeće) od 7. ožujka 2018. u predmetu T-624/16, Gollnisch protiv Parlamenta

(predmet C-330/18 P)

Jezik postupka: francuski

Stranke

Žalitelj: Bruno Gollnisch (zastupnik: B. Bonnefoy-Claudet, odvjetnik)

Druga stranka u postupku: Europski parlament

Zahtjevi

Zahtjevi protiv pobijane presude:

ukinuti presudu Općeg suda od 7. ožujka 2018., T-624/16;

pravno se odrediti o postavljenim pitanjima za potrebe sudske prakse;

vratiti predmet Općem sudu na ponovno odlučivanje;

dodijeliti žalitelju iznos od 12 500 eura na ime troškova postupka nastalih u žalbenom postupku;

naložiti Parlamentu snošenje troškova.

Zahtjevi u slučaju prihvaćanja žalbe:

ako Sud smatra da je dovoljno obaviješten, odlučiti o meritumu spora;

poništiti odluku glavnog tajnika Europskog parlamenta od 1. srpnja 2016.; obavijest i provedbene mjere sadržane u dopisu glavnog direktora za financije od 6. srpnja 2016. i knjižno zaduženje br. 2016-914 od 5. srpnja 2016.;

prihvatiti žaliteljeve prvostupanjske tužbene zahtjeve;

dodijeliti žalitelju iznos od 20 000 eura za naknadu pretrpljene neimovinske štete;

naložiti Parlamentu snošenje svih troškova.

Podredni zahtjevi:

odrediti prekid postupka do okončanja kaznenih postupaka pokrenutih u Francuskoj;

odlučiti da će izvršenje odluke glavnog tajnika u međuvremenu biti obustavljeno i da će se iznosi naplaćeni s tog naslova vratiti u cijelosti žalitelju.

Žalbeni razlozi i glavni argumenti

1. Prvi žalbeni razlog, koji se temelji na nenadležnosti glavnog tajnika i povredi članka 25. stavka 3. Poslovnika Parlamenta

Pobijanom presudom dodjeljuje se glavnom tajniku nadležnost za odlučivanje kojom ga se ovlašćuje da samostalno određuje postojanje neosnovano naplaćenog iznosa dok prema tekstovima i ranijoj sudskoj praksi ima samo istražnu nadležnost, nadležnost u pogledu predlaganja i izvršenja.

2. Drugi žalbeni razlog, koji se temelji na nepoštivanju načela „una via electa” i „prednost kaznenog pred građanskim sudom”

Pobijanom presudom se pogrešno smatra da je navedeno načelo pitanje nacionalnog, a ne europskog prava i da predmet o kojemu je riječ nije doveo ni do kakvog kaznenopravnog aspekta.

3. Treći žalbeni razlog, koji se temelji na povredi prava na obranu

Pobijanom presudom 1) žalitelju nije vraćeno temeljno pravo na saslušanje, a kojega je tijekom cijelog postupka bio lišen; 2) potvrđena je kvalifikacija obične sumnje koju je dala uprava Parlamenta iako se radilo o prigovorima, štoviše neosnovanim, izjavljenim protiv žalitelja tijekom navedenog postupka i iako je promjenjivi i neprecizni karakter tih prigovora predstavljao prepreku iznošenju učinkovite obrane; 3) nisu uzete u obzir posljedice šutnje uprave na žaliteljeve dopise u kojima joj je postavio pitanje o točnoj naravi dokaza o radu njegova pomoćnika koji se od njega očekivao.

4. Četvrti žalbeni razlog, koji se temelji na diskriminatornom postupanju i fumus persecutionis te nepravilnoj izmjeni pravila o teretu dokazivanja.

Pobijanom presudom nisu kao takve kvalificirane naznake diskriminatornog postupanja ili fumus persecutionis i isključeno je da bi se sudska praksa na koju se pozvao žalitelj mogla primijeniti analogijom na slučajeve političke diskriminacije.

5. Peti žalbeni razlog, koji se temelji na nedostatnosti obrazloženja i povredi članka 41. Povelje o temeljnim pravima

Pobijanom presudom se pogrešno smatralo da su prijelazni dokumenti postupka vraćanja neosnovano naplaćenog iznosa bez pravne snage u odnosu na valjanost tog postupka i, stoga, na valjanost konačnog akta. Pobijanom presudom stoga nije izveden zaključak o činjenici da nedosljednost obrazloženja kao i šutnja uprave u pogledu žaliteljevih zahtjeva za objašnjenje nisu omogućili žalitelju da sazna kako treba dokazati nepostojanje kažnjivog djela.

6. Šesti žalbeni razlog, koji se temelji na povredi načela pravne sigurnosti i legitimnih očekivanja

Pobijanom presudom se smatralo da potreba da zastupnik čuva dokaze o radu svojih pomoćnika nije ni retroaktivna ni obvezujuća.

7. Sedmi žalbeni razlog, koji se temelji na netočnoj kvalifikaciji dokaza, iskrivljavanju činjenica i proturječnostima obrazloženja

Pobijanom presudom utvrđena je jednostrano, a posteriori, bez pravne osnove i dosljednosti, teorija priznatih i prihvatljivih načina dokazivanja pomoćnikova rada i samovoljno su odbačene one koje je iznio žalitelj te mu je prigovoreno da nije podnio nove dokaze u okviru postupka.

8. Osmi žalbeni razlog, koji se temelji na povredi načela proporcionalnosti

Pobijanom presudom se smatralo da, s jedne strane, provedbene mjere ne ostavljaju glavnom tajniku nikakvu marginu prosudbe pri donošenju odluke i da, s druge strane, žalitelj nije razvio dovoljnu argumentaciju protiv provedbenih mjera ili tekstova na kojima se one temelje.

____________