Language of document :

Žalba koju je 28. srpnja 2020. podnio Nord Stream 2 AG protiv rješenja Općeg suda (osmo vijeće) od 20. svibnja 2020. u predmetu T-526/19, Nord Stream 2 protiv Parlamenta i Vijeća

(predmet C-348/20 P)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Žalitelj: Nord Stream 2 AG (zastupnici: L. Van den Hende, advocaat, M. Schonberg, Solicitor, J. Penz-Evren, J. Maly, Rechtsanwälte)

Druge stranke u postupku: Europski parlament, Vijeće Europske unije

Žalbeni zahtjev

Žalitelj od Suda zahtijeva da:

ukine rješenje Općeg suda (osmo vijeće) od 20. svibnja 2020. u predmetu T-526/19, Nord Stream 2/Parlament i Vijeće, osobito točke 1., 3., 4. i 6. izreke;

u mjeri u kojoj Sud smatra da stanje postupka to dopušta, odbije prigovor nedopuštenosti, proglasi tužbu dopuštenom i vrati predmet Općem sudu radi donošenja meritorne odluke ili, podredno, proglasi da se pobijana mjera izravno odnosi na žalitelja i vrati predmet Općem sudu da odluči o osobnom utjecaju ili spoji odlučivanje o tom pitanju s odlučivanjem o meritumu; i

naloži Vijeću i Parlamentu snošenje žaliteljevih troškova, uključujući troškove nastale u postupku pred Općim sudom.

Žalbeni razlozi i glavni argumenti

Žalitelj u okviru prvog žalbenog razloga podijeljenog u dva dijela, tvrdi da je Opći sud počinio pogreške koje se tiču prava time što je primijenio uvjet izravnog utjecaja i utvrdio da žalitelj nema aktivnu procesnu legitimaciju za podnošenje tužbe za poništenje Direktive (EU) 2019/6921 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. (u daljnjem tekstu: Direktiva o izmjeni):

Opći je sud pogriješio kada je smatrao da direktiva, uključujući Direktivu o izmjeni, ne može sama po sebi, prije donošenja mjera za prenošenje ili isteka roka za prenošenje, izravno utjecati na pravni položaj operatora, što bi zapravo isključilo bilo kakvu tužbu za poništenje na temelju četvrtog stavka članka 263. UFEU-a.

Opći je sud pogriješio kada je pitanje diskrecijske ovlasti države članice ocijenio potpuno uopćeno i bez ispitivanja kakav bi bio konkretan utjecaj diskrecijske ovlasti na žaliteljev pravni položaj i s obzirom na predmet njegove tužbe.

Žalitelj u okviru drugog žalbenog razloga tvrdi da je Opći sud počinio pogreške koje se tiču prava pri svojoj ocjeni zahtjevâ Vijeća da se određeni dokumenti izuzmu iz spisa predmeta i usvajanjem njegovih zahtjeva. Opći je sud osobito pogriješio kada je svoju ocjenu u potpunosti proveo na temelju Uredbe 1049/20012 o javnom pristupu dokumentima, a da nije ispitao jesu li dokumenti o kojima je riječ očito relevantni za odluku u sporu. Opći je sud također pogriješio kada je primijenio ograničeni okvir koji je uspostavio Sud u specifičnim i složenim okolnostima predmetâ Mađarska/Parlament i Slovenija/Hrvatska3 , na druge, bitno različite situacije. Konačno, Opći je sud počinio pogrešku koja se tiče prava time što je pretjeranu važnost pridao zasebnoj arbitraži koju je žalitelj pokrenuo na temelju Ugovora o Energetskoj povelji, što nije relevantno za njegovu ocjenu po bilo kojoj osnovi, čak i na temelju Uredbe 1049/2001.

____________

1 Direktiva (EU) 2019/692 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o izmjeni Direktive 2009/73/EZ o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina (SL 2019., L 117, str. 1.)

2 Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 1., svezak 16., str. 70.)

3 Rješenje od 14. svibnja 2019., Mađarska/Parlament, , neobjavljeno, ; presuda od 31. siječnja 2020., Slovenija/Hrvatska, , .