PRESUDA SUDA (šesto vijeće)
5. rujna 2019.(*)
„Zahtjev za prethodnu odluku – Uredba (EEZ) br. 2658/87 – Carinska unija i zajednička carinska tarifa – Tarifno razvrstavanje – Kombinirana nomenklatura – Podbroj 8504 40 30 – Statički pretvarači – Kriteriji razvrstavanja – Bitna namjena”
U predmetu C‑559/18,
povodom zahtjeva za prethodnu odluku na temelju članka 267. UFEU‑a, koji je uputio Finanzgericht Baden‑Württemberg (Financijski sud u Baden‑Württembergu, Njemačka), odlukom od 19. lipnja 2018., koju je Sud zaprimio 4. rujna 2018., u postupku
TDK‑Lambda Germany GmbH
protiv
Hauptzollamt Lörrach,
SUD (šesto vijeće),
u sastavu: C. Toader, predsjednica vijeća, A. Rosas (izvjestitelj) i L. Bay Larsen, suci,
nezavisna odvjetnica: E. Sharpston,
tajnik: A. Calot Escobar,
uzimajući u obzir pisani postupak,
uzimajući u obzir očitovanja koja su podnijeli:
– za TDK‑Lambda Germany GmbH, U. Reimer i R. Welzel, Steuerberater,
– za Europsku komisiju, B.-R. Killmann i A. Caeiros, u svojstvu agenata,
odlučivši, nakon što je saslušao nezavisnu odvjetnicu, da u predmetu odluči bez mišljenja,
donosi sljedeću
Presudu
1 Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje tarifnog podbroja 8504 40 30 kombinirane nomenklature iz Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL 1987., L 256, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 12., str. 3.), u verzijama koje uzastopno proizlaze iz Provedbene uredbe Komisije (EZ) br. 927/2012 od 9. listopada 2012. (SL 2012., L 304, str. 1.; SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 23., str. 3.) i Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 1001/2013 od 4. listopada 2013. (SL 2013., L 290, str. 1.) (u daljnjem tekstu: KN).
2 Zahtjev je upućen u okviru spora između TDK‑Lambda Germany GmbH i Hauptzollamta Lörrach (Glavni carinski ured u Lörrachu, Njemačka; u daljnjem tekstu: carinsko tijelo), povodom razvrstavanja u Carinsku tarifu električnih statičkih pretvarača koje uvozi TDK‑Lambda Germany.
Pravni okvir
GATT iz 1994. i ITA
3 Opći sporazum o carinama i trgovini iz 1994. (SL 1994., L 336, str. 11.; u daljnjem tekstu: GATT iz 1994.), i, osobito, Dogovor o tumačenju članka II. stavka 1. točke (b) GATT‑a iz 1994., dio su Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (WTO), potpisanog 15. travnja 1994. u Marakešu i potvrđenog Odlukom Vijeća 94/800/EZ od 22. prosinca 1994. o sklapanju u ime Europske zajednice, s obzirom na pitanja iz njezine nadležnosti, sporazuma postignutih u Urugvajskom krugu multilateralnih pregovora (1986. – 1994.) (SL 1994., L 336, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 11., svezak 74., str. 3.)
4 Sporazum o trgovini proizvodima informacijske tehnologije, koji se sastoji od ministarske deklaracije o trgovini proizvodima informacijske tehnologije usvojene 13. prosinca 1996. prilikom prve konferencije WTO‑a u Singapuru, i njezinih priloga i dodataka (u daljnjem tekstu: ITA) i od Priopćenja o provedbi tog sporazuma, odobreni su u ime Zajednice Odlukom Vijeća br. 97/359/EZ od 24. ožujka 1997. o ukidanju carina na proizvode informacijske tehnologije (SL 1997., L 155, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 11., svezak 37., str. 72.)
5 ITA u svojem članku 1. određuje da se trgovinski režim svake stranke treba razvijati na način koji proizvodima informacijske tehnologije povećava mogućnosti dolaska na tržište.
6 Na temelju članka 2. ITA‑e, svaka će stranka snižavati i ukinuti carinske stope i ostale carine i troškove bilo koje vrste u smislu članka II. stavka 1. točke (b) GATT‑a iz 1994. za određene proizvode, među kojima i „statičke pretvarače za strojeve za automatsku obradu podataka i njihove jedinice i za telekomunikacijske aparate” [neslužbeni prijevod]
Pravo Unije
KN
7 Carinsko razvrstavanje robe uvezene u Europsku uniju uređeno je KN‑om.
8 Članak 12. Uredbe br. 2658/87 propisuje da Europska komisija svake godine uredbom donosi cjelokupnu verziju KN‑a zajedno s pripadajućim autonomnim i konvencionalnim carinskim stopama Zajedničke carinske tarife, kako proizlazi iz mjera koje su usvojili Vijeće Europske unije ili Komisija. Navedena uredba objavljuje se najkasnije do 31. listopada u Službenom listu Europske unije i primjenjuje se od 1. siječnja sljedeće godine.
9 Verzije KN‑a primjenjive na činjenice u glavnom postupku su one za 2013. i 2014. godinu, koje proizlaze iz Uredbi br. 927/2012 i 1001/2013. Međutim, odredbe te nomenklature koje se primjenjuju na predmet u glavnom postupku istovjetne su u objema verzijama.
10 Prvi dio KN‑a, koji se odnosi na uvodne odredbe, sadržava odsjek I. s općim pravilima, čiji odjeljak A naslovljen „Opća pravila za tumačenje kombinirane nomenklature” osobito određuje:
„Razvrstavanje robe u [KN] uređuju sljedeća načela.
1. Naslovi odjeljka, poglavlja i potpoglavlja služe samo za lakše snalaženje; za zakonske potrebe, razvrstavanje se vrši na temelju naziva tarifnih brojeva i svih odgovarajućih napomena uz odjeljke i poglavlja, te na temelju sljedećih pravila pod uvjetom da iz naziva tarifnih brojeva ili napomena ne proizlazi drukčije.
[…]
6. Za zakonske potrebe, razvrstavanje robe u podbrojeve tarifnog broja vrši se sukladno nazivu tih podbrojeva i svih odgovarajućih napomena za podbrojeve te, mutatis mutandis, u skladu s gore navedenim pravilima, podrazumijevajući da se može uspoređivati samo podbrojeve na istoj razini. U smislu ovog pravila, primjenjuju se i odgovarajuće napomene uz odjeljke i poglavlja, osim ako iz konteksta ne proizlazi drukčije.”
11 Drugi dio KN‑a, naslovljen „Popis carinskih stopa”, sadržava odjeljak XVI., u kojem se nalazi poglavlje 85., naslovljeno „Električni strojevi i oprema i dijelovi za njih; aparati za snimanje i reprodukciju zvuka, aparati za snimanje i reprodukciju televizijske slike i zvuka te dijelovi i pribor za te proizvode”. U tom poglavlju nalazi se tarifni broj 8504 naslovljen „Električni transformatori, statički pretvarači (npr. ispravljači) te reaktantni svici i druge prigušnice”.
12 Tarifni podbroj 8504 40, koji se nalazi u okviru tog tarifnog broja, glasi:
8504 40 | – Statički pretvarači (konvertori) |
8504 40 30 | – – Vrsta što ih se rabi s telekomunikacijskim aparatima te sa strojevima za automatsku obradu podataka i njihovim jedinicama |
| – – Ostalo: |
8504 40 55 | – – – Punjači akumulatora |
| – – – Ostalo: |
8504 40 82 | – – – – Ispravljači |
| – – – – Invertori |
8504 40 84 | – – – – – S prijenosnom snagom ne većom od 7,5 kVA |
8504 40 88 | – – – – – S prijenosnom snagom većom od 7,5 kVA |
8504 40 90 | – – – – Ostalo |
13 Osim robe obuhvaćene tarifnim podbrojem 8504 40 30, koja je oslobođena uvoznih carina, roba razvrstana pod druge podbrojeve navedenog tarifnog broja podliježe konvencionalnim stopama carine koje iznose, ovisno o podbroju, od 3,3 % do 3,7 %.
Napomene s objašnjenjem KN‑a
14 Napomene s objašnjenjem KN‑a (SL 2011., C 137, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 25., str. 3.), kako su izmijenjene obaviješću objavljenom 29. studenoga 2012. (SL 2012., C 369, str. 7.) (u daljnjem tekstu: Napomene s objašnjenjem KN‑a), precizirale su, u pogledu tarifnog podbroja 8504 40 30, „U ovaj se podbroj razvrstava statičke pretvarače (konvertore) za telekomunikacijske aparate ili za strojeve za automatsku obradu podataka i njihove jedinice koji:
– općenito sadrže sklop za stabilizaciju napona;
– im je napon na izlazu, na primjer, 3,3, 5, 12, 24, 48 ili 60 V.
Statičke se pretvarače za telekomunikacijske aparate ili za strojeve za automatsku obradu podataka i njihove jedinice rabi za pretvaranje izmjenične struje iz glavnog izvora napajanja u zahtijevanu istosmjernu struju.
Ako ih se rabi sa strojevima za automatsku obradu podataka, takozvani neprekinuti izvori napajanja (UPS – Uninterruptible Power Supply) jamče „pričuvnu” energiju (s „dobrim napajanjem”) ako nestane električna energija, sprječavajući tako gubitak podataka.”
Glavni postupak i prethodno pitanje
15 Glavni postupak odnosi se na razvrstavanje u Carinsku tarifu uređaja za napajanje.
16 Tužitelj iz glavnog postupka, TDK‑Lambda Germany, društvo je kći društva TDK‑Lambda Corporation, sa sjedištem u Tokiju (Japan). Djelatnost tog društva je razvoj, proizvodnja, prodaja i održavanje elektroničkih aparata i njihovih dijelova, osobito uređaja za napajanje. Između 2. travnja 2013. i 4. veljače 2014. tužitelj iz glavnog postupka je u Uniju u 75 prilika uvezao uređaje za napajanje (u daljnjem tekstu: predmetni pretvarači) serija HFE, FPS i RFE. U carinskim deklaracijama tužitelj iz glavnog postupka naveo je da predmetne pretvarače treba razvrstati pod podbroj 8504 40 30 KN‑a, kao robu podrijetlom iz treće zemlje koja je oslobođena carina. U skladu s tim deklaracijama, na taj uvoz najprije nije obračunana carina.
17 Iz zahtjeva za prethodnu odluku proizlazi da su glavne tehničke karakteristike predmetnih pretvarača serija HFE, FPS i RFE slične: model HFE samo je napredniji i noviji model serije FPS, a model RFE ugradbena je inačica serije FPS ili HFE koju nije moguće priključiti.
18 Konkretnije, tri modela predmetnih pretvarača pretvaraju izmjeničnu struju ili istosmjernu struju različitih napona, to jest ulaznog napona, u istosmjernu struju napona 12, 24, 32 ili 48 volta, to jest izlaznog napona. Ti uređaji jamče stabilne izlazne napone, u smislu da oni međusobno odstupaju samo u minimalnoj mjeri, koja se mjeri u milivoltima. Osim toga, predmetni pretvarači omogućuju da – čak i u slučaju nestanka struje, odnosno kada ne postoji ulazni napon – još neko vrijeme postoji izlazni napon. Radi se o funkciji nazvanoj „Power‑Good Signal”, koja omogućuje nastavak funkcioniranja.
19 Osim toga, iz zahtjeva za prethodnu odluku proizlazi da se predmetni pretvarači koje je tužitelj iz glavnog postupka isporučio krajnjim potrošačima, djelomično rabe u području telekomunikacija i obrade podataka, ali i u području strojarstva i medicinskog inženjeringa.
20 U sklopu carinskog nadzora 2015. godine carinsko tijelo je na temelju podataka dobivenih od Bildungs- und Wissenschaftszentrum der Bundesfinanzverwaltunga (Obrazovno‑znanstveni centar Savezne financijske uprave, Njemačka) smatralo da su predmetni pretvarači, kao uređaji za napajanje, statički pretvarači koje se ne može smatrati „vrst[om] što ih se rabi s telekomunikacijskim aparatima te sa strojevima za automatsku obradu podataka i njihovim jedinicama”, u smislu podbroja 8504 40 30 KN‑a, tako da ih se ne može smatrati robom podrijetlom iz treće zemlje oslobođenom carine.
21 U tom je pogledu carinsko tijelo osobito smatralo da su predmetni pretvarači serije HFE, koji su bili predmet kontrole, namijenjeni uporabi u aparatima korištenima u različitim područjima primjene, a ne, prvenstveno, u telekomunikacijskim aparatima te sa strojevima za automatsku obradu podataka i njihovim jedinicama. Stoga je navedeno tijelo smatralo da predmetni pretvarači ne potpadaju pod podbroj 8504 40 30 KN‑a, odnosno pod robu podrijetlom iz trećih zemalja oslobođenu carine, već pod podbroj 8504 40 90 navedene nomenklature, odnosno pod robu podrijetlom iz trećih zemalja koja je podvrgnuta carinskoj stopi od 3,3 %. Isto vrijedi i u pogledu predmetnih pretvarača serija FPS i RFE.
22 Na temelju utvrđenja prilikom tog nadzora, carinsko je tijelo 10. veljače 2016. tužitelju iz glavnog postupka izdalo nalog za naknadnu naplatu uvozne carine u iznosu od 18 935,51 eura, te je odlukom od 30. kolovoza 2016. kao neosnovanu odbilo žalbu koju je potonji podnio protiv navedenog naloga za naplatu.
23 Nakon te odluke o odbijanju žalbe, tužitelj iz glavnog postupka podnio je 23. rujna 2016. tužbu sudu koji je uputio zahtjev, Finanzgerichtu Baden‑Württemberg (Financijski sud u Baden‑Württembergu, Njemačka), osporavajući, posebice, razvrstavanje predmetnih pretvarača pod tarifni podbroj 8504 40 90 KN‑a.
24 U tim je okolnostima Finanzgericht Baden‑Württemberg (Financijski sud u Baden‑Württembergu) odlučio prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeće prethodno pitanje:
„Treba li [KN] tumačiti na način da se statičke pretvarače (konvertore) poput onih u predmetnom slučaju treba razvrstati u podbroj 8504 40 30 samo ako se uglavnom rabe s telekomunikacijskim aparatima i za uređaje za napajanje strojeva za automatsku obradu podataka i njihovih jedinica, ili je za ispunjavanje uvjeta ‚vrsta što ih se rabi’ dovoljno da se statički pretvarači na temelju svojih objektivnih svojstava, uz druga područja primjene, rabe i s telekomunikacijskim aparatima i za uređaje za napajanje strojeva za automatsku obradu podataka i njihovih jedinica?”
O prethodnom pitanju
25 Svojim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li podbroj 8504 40 30 KN‑a tumačiti na način da za statičke pretvarače, kao što su oni o kojima je riječ u glavnom postupku, da bi bili njime obuhvaćeni dostaje da zbog svojih tehničkih osobina i objektivnih svojstava budu kompatibilni s „telekomunikacijskim aparatima te sa strojevima za automatsku obradu podataka i njihovim jedinicama”, u smislu tog podbroja.
26 Kao prvo, treba podsjetiti da odlučujući kriterij za tarifno razvrstavanje roba treba tražiti na općenit način u njihovim osobinama i objektivnim svojstvima, kako su definirani u tekstu tarifnog broja KN‑a i napomenama uz njegov odsjek ili poglavlje (vidjeti, osobito, presudu od 26. svibnja 2016., Invamed Group i dr., C‑198/15, EU:C:2016:362, t. 18. i navedenu sudsku praksu). U tom pogledu, napomene s objašnjenjem mogu predstavljati važno sredstvo za tumačenje različitih tarifnih brojeva, iako nisu pravno obvezujuće (vidjeti, u tom smislu, presudu od 20. rujna 2018., 2M‑Locatel, C‑555/17, EU:C:2018:746, t. 29. i navedenu sudsku praksu).
27 Kao drugo, i namjena proizvoda može predstavljati objektivan kriterij razvrstavanja pod uvjetom da je svojstvena tom proizvodu te se ta svojstvenost može ocijeniti s obzirom na njegove osobine i objektivna svojstva (vidjeti, u tom smislu, presudu od 26. svibnja 2016., Invamed Group i dr., C‑198/15, EU:C:2016:362, t. 22. i navedenu sudsku praksu). Međutim, namjena proizvoda je relevantan kriterij samo ako se razvrstavanje ne može napraviti na temelju isključivo objektivnih osobina i svojstava tog proizvoda (vidjeti, u tom smislu, presudu od 28. travnja 2016., Oniors Bio, C‑233/15, EU:C:2016:305, t. 33. i navedenu sudsku praksu).
28 Kao treće, kada je riječ o razvrstavanju proizvoda u određeni tarifni broj ovisno o njegovoj uporabi, odnosno o tarifnom broju koji se temelji na kriteriju razvrstavanja baziranom na nekoj posebnoj uporabi dotične robe, nije nužno da je proizvod koji se razvrstava namijenjen jedino ili isključivo za tu uporabu. Dovoljno je da uporaba navedena u predmetnom tarifnom broju predstavlja bitnu namjenu tog proizvoda (vidjeti, u tom smislu, presudu od 17. srpnja 2014., Sysmex Europe, C‑480/13, EU:C:2014:2097, t. 32. i navedenu sudsku praksu).
29 Što se tiče tarifnog podbroja 8504 40 30 KN‑a, mora se primijetiti da niti njegov tekst niti napomene uz odjeljak ili poglavlje ne preciziraju je li, kako bi se smatralo da je statički pretvarač od „vrst[e] što ih se rabi s telekomunikacijskim aparatima te sa strojevima za automatsku obradu podataka i njihovim jedinicama”, u smislu tog podbroja, dovoljno da se takav pretvarač može, imajući u vidu njegove tehničke karakteristike i objektivna svojstva, koristiti s takvim proizvodima.
30 Ipak, treba istaknuti da tekst podbroja 8504 40 30 KN‑a jasno upućuje na posebnu uporabu statičkih pretvarača na koje se odnosi, odnosno uporabu s telekomunikacijskim aparatima, strojevima za automatsku obradu podataka i njihovim jedinicama.
31 Napomene s objašnjenjem KN‑a koje se odnose na podbroj 8504 40 30 te nomenklature, uostalom potvrđuju da je riječ o tarifnoj stavci koja usvaja klasifikacijski kriterij koji se temelji na posebnoj uporabi dotične robe. Naime, te napomene osobito pojašnjavaju da su statički pretvarači obuhvaćeni tim podbrojem namijenjeni za telekomunikacijske aparate ili za strojeve za automatsku obradu podataka i njihove jedinice.
32 Točno je da te napomene – navodeći primjerice – spominju i tehničke karakteristike koje moraju posjedovati statički pretvarači kako bi potpadali pod pobroj 8504 40 30 KN‑a. Međutim, činjenica da pretvarači posjeduju takve općenite karakteristike, koje se čini da posjeduje velik broj statičkih pretvarača obuhvaćenih tarifnim brojem 8504 40 KN‑a, ni u kojem slučaju ne isključuje razvrstavanje takvih pretvarača pod neki drugi podbroj broja 8504 40 te nomenklature.
33 Naime, kako je istaknuto u točki 28. ove presude, kada se predmetni tarifni broj temelji na kriteriju razvrstavanja koji se temelji na nekoj posebnoj uporabi dotične robe, taj je kriterij odlučujuć za klasifikaciju te robe pod taj tarifni broj.
34 Stoga, kada je riječ o statičkim pretvaračima koji mogu potpadati pod podbroj 8504 40 30 KN‑a, kao što su predmetni pretvarači, obična činjenica da su oni kompatibilni s aparatima navedenima u tom podbroju ne može dostajati za potrebe razvrstavanja tih pretvarača pod taj podbroj, osim ako je i njihova bitna namjena sukladna uporabi navedenoj u toj odredbi.
35 U tom smislu nije bitna okolnost koju navodi sud koji je uputio zahtjev, da se u tarifnom podbroju 8504 40 30 KN‑a ne spominje „isključiva” ili „glavna” uporaba robe s telekomunikacijskim aparatima, strojevima za automatsku obradu podataka i njihovim jedinicama.
36 S jedne strane, treba napomenuti da, unutar tarifnog broja 8504 40 KN‑a, podbroj 8504 40 30 označava – za razliku od drugih podbrojeva tog tarifnog broja – statičke pretvarače namijenjene za posebnu uporabu, odnosno uporabu s telekomunikacijskim aparatima, strojevima za automatsku obradu podataka i njihovim jedinicama. U tim se okolnostima iz nepostojanja pojašnjenja u vezi s isključivom ili glavnom uporabom proizvoda navedenih u podbroju 8504 40 30 ne može izvesti zaključak da bi svaki pretvarač koji je, u načelu, kompatibilan s takvim proizvodima, mogao potpadati pod taj tarifni podbroj.
37 S druge strane, treba podsjetiti da tekstove sekundarnog prava, kao što je KN, treba tumačiti, koliko je to moguće, u skladu s međunarodnim sporazumima koje je zaključila Unija (presuda od 20. rujna 2018., 2M‑Locatel, C‑555/17, EU:C:2018:746, t. 45. i navedena sudska praksa).
38 U tom smislu, što se tiče podbroja 8504 40 30 KN‑a, on je odraz – kako je primijetila Komisija u svojem pisanom očitovanju – obveza koje je Unija preuzela u ITA‑i. Stoga taj podbroj treba tumačiti u skladu s navedenim sporazumom i njegovim ciljem povećavanja proizvodima informacijske tehnologije mogućnosti dolaska na tržište. Kako bi se postigao taj cilj, članak 2. ITA‑e predviđa da će svaka stranka snižavati i ukinuti carinske stope i ostale carine i troškove bilo koje vrste za određene proizvode, među kojima i za statičke pretvarače za strojeve za automatsku obradu podataka i njihove jedinice i za telekomunikacijske aparate.
39 S obzirom na posebni kontekst u kojem se nalazi podbroj 8504 40 30 KN‑a, tumačenje prema kojem potonji treba shvatiti kao da se odnosi isključivo na statičke pretvarače čija je bitna namjena uporaba s telekomunikacijskim aparatima, strojevima za automatsku obradu podataka i njihovim jedinicama, jest sukladna ciljevima ITA‑e.
40 U konkretnom slučaju, iz zahtjeva za prethodnu odluku proizlazi da su predmetni pretvarači statički pretvarači koje se, prema njihovim objektivnim osobinama i svojstvima, može rabiti kako u telekomunikacijskim aparatima ili strojevima za automatsku obradu podataka i njihovim jedinicama, tako i u drugim električnim aparatima, osobito u pisačima i medicinskim aparatima.
41 Iako je u konačnici sud koji je uputio zahtjev obvezan provesti razvrstavanje u Carinsku tarifu predmetnih pretvarača, iz spisa podnesenog Sudu ne proizlazi da ti pretvarači posjeduju karakteristike koje bi omogućile da se smatra da je njihova bitna namjena uporaba s telekomunikacijskim aparatima ili strojevima za automatsku obradu podataka i njihovim jedinicama. Naprotiv, iz tog spisa proizlazi da su predmetni pretvarači sačinjeni na način da ih se može koristiti u velikom broju različitih aparata, tako da se njihovo razvrstavanje pod podbroj 8504 40 30 KN‑a na prvi pogled čini isključenim.
42 Imajući navedena razmatranja u vidu, na upućeno pitanje valja odgovoriti da podbroj 8504 40 30 KN‑a treba tumačiti na način da statički pretvarači, kao što su oni o kojima je riječ u glavnom postupku, mogu potpadati pod taj podbroj samo ako je njihova bitna namjena da ih se rabi s „telekomunikacijskim aparatima te sa strojevima za automatsku obradu podataka i njihovim jedinicama”, u smislu tog podbroja, što je obvezan provjeriti sud koji je uputio zahtjev.
Troškovi
43 Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.
Slijedom navedenog, Sud (šesto vijeće) odlučuje:
Podbroj 8504 40 30 kombinirane nomenklature iz Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi, u verzijama koje uzastopno proizlaze iz Provedbene uredbe Komisije (EZ) br. 927/2012 od 9. listopada 2012. i Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 1001/2013 od 4. listopada 2013., treba tumačiti na način da statički pretvarači, kao što su oni o kojima je riječ u glavnom postupku, mogu potpadati pod taj podbroj samo ako je njihova bitna namjena da ih se rabi s „telekomunikacijskim aparatima te sa strojevima za automatsku obradu podataka i njihovim jedinicama”, u smislu tog podbroja, što je obvezan provjeriti sud koji je uputio zahtjev.
Potpisi