Language of document : ECLI:EU:T:2018:817

Predmet T-545/11 RENV

Stichting Greenpeace Nederland
i
Pesticide Action Network Europe (PAN Europe)

protiv

Europske komisije

„Pristup dokumentima – Uredba (EZ) br. 1049/2001 – Dokumenti koji se odnose na prvo odobrenje stavljanja na tržište aktivne tvari ‚glifosat’ – Djelomično odbijanje pristupa – Iznimka koja se odnosi na zaštitu komercijalnih interesa trećeg – Članak 4. stavak 5. Uredbe br. 1049/2001 – Prevladavajući javni interes – Uredba (EZ) br. 1367/2006 – Članak 6. stavak 1. Uredbe br. 1367/2006 – Direktiva 91/414/EEZ”

Sažetak – Presuda Općeg suda (četvrto vijeće) od 21. studenoga 2018.

1.      Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br.1049/2001 – Izuzeća od prava na pristup dokumentima – Dokumenti koji potječu iz države članice – Mogućnost države članice da od institucije zahtijeva neobjavljivanje dokumenata –Nadležnost institucije – Nadzor osnovanosti odbijanja pristupa s obzirom na iznimke predviđene tom uredbom – Doseg – Obveza obrazlaganja

(Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog Parlamenta i Vijeća čl. 4. st. 1.-3. i 5.)

2.      Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Zahtjev za pristup informacijama o okolišu – Uredba br. 1367/2006 – Neoboriva presumpcija o postojanju prevladavajućeg javnog interesa koji nameće otkrivanje informacija koje se odnose na emisije u okoliš – Rizik povrede komercijalnih interesa dotičnih osoba u slučaju otkrivanja – Nepostojanje utjecaja

(Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog Parlamenta i Vijeća čl. 4. st. 2. al. 1. i br. 1367/2006 čl. 6. st. 1.)

3.      Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Zahtjev za pristup informacijama o okolišu – Uredba br. 1367/2006 – Informacije koje se odnose na emisije u okoliš – Pojam – Široko tumačenje

(čl. 339. UFEU-a; Aarhuška konvencija čl. 4. st. 4. t. (d); Uredbe br. 1049/2001 Europskog Parlamenta i Vijeća, čl. 4. st. 2. al. 1., i br. 1367/2006, uv. izj. 2., čl. 2. st. 1. t. (d) i čl. 6. st. 1.)

4.      Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Zahtjev za pristup informacijama o okolišu – Uredba br. 1367/2006 – Informacije koje se odnose na emisije u okoliš – Pojam – Dokumenti koji se odnose na prvo odobrenje stavljanja na tržište aktivne tvari „glifosat” – Isključenost

(Uredbe br. 1367/2006 Europskog Parlamenta i Vijeća čl. 6. st. 1. i br. 1107/2009 čl. 29.; Direktiva Vijeća br. 91/414, Dodatak I.)

5.      Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 – Izuzeća od prava na pristup dokumentima – Usko tumačenje i primjena – Obveza konkretnog i pojedinačnog ispitivanja dokumenata obuhvaćenih iznimkom – Doseg

(Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog Parlamenta i Vijeća čl. 4.)

6.      Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 – Izuzeća od prava na pristup dokumentima – Zaštita poslovnih interesa – Odbijanje pristupa – Obveza obrazlaganja – Doseg

(Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog Parlamenta i Vijeća čl. 4. st. 2. al. 1.)

7.      Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba. br. 1049/2001 – Izuzeća od prava na pristup dokumentima – Dokumenti koji potječu iz države članice – Mogućnost države članice da od institucije zahtijeva neobjavljivanje dokumenata – Nadležnost suda Unije da nadzire osnovanost odbijanja dotične institucije – Doseg

(Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog Parlamenta i Vijeća br. 1049/2001 čl. 4. st. 1.-3. i 5.)

8.      Međunarodni sporazumi – Sporazumi Unije – Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Arhuška konvencija) – Odredbe te konvencije o razlozima za odbijanje zahtjeva za pristup informacijama o okolišu – Izravan učinak – Nepostojanje

(Aarhuška konvencija čl. 4. st. 4.)

9.      Međunarodni sporazumi – Sporazumi Unije – Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Arhuška konvencija) – Učinci – Nadređenost aktima sekundarnog prava Unije – Tumačenje sekundarnog prava s obzirom na međunarodne sporazume koje je sklopila Unija – Obveza usklađenog tumačenja – Granice

(Aarhuška konvencija čl. 9. st. 3.)

1.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 36.-41., 43., 44.)

2.      Članak 6. stavak 1. prva rečenica Uredbe br. 1367/2006 o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice, obvezuje na otkrivanje dokumenta kada se tražene informacije odnose na emisije u okoliš, čak i u slučaju opasnosti za narušavanje interesa zaštićenih člankom 4. stavkom 2. prvom alinejom Uredbe br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije.

(t. 49.)

3.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 56.-58.)

4.      Dokumenti koji se odnose na prvo odobrenje stavljanja na tržište aktivne tvari ‚glifosat’, doneseno primjenom Direktive Vijeća 91/414/EEZ o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište ne sadržavaju informacije koje se odnose na emisije u okoliš, u smislu članka 6. stavka 1. prve rečenice Uredbe br. 1367/2006 o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice.

Naime, aktivna tvar kao što je glifosat treba biti odobrena na razini Unije prije nego što postane dio sastava sredstava za zaštitu bilja, koja zauzvrat nužno moraju podlijegati odobrenju države članice, kako bi se jamčilo da sastav navedenih proizvoda zadovoljava uvjete odobrenja predviđene člankom 29. Uredbe br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja. Osim toga, ocjena i odobrenja aktivne tvari glifosat na razini Unije načelno nemaju više nikakvu vezu s budućim konkretnim korištenjem te tvari. Naime, odobrenje aktivne tvari glifosat nikako ne uključuje odvojeno odobrenje za korištenje te tvari. Tek kad ta tvar postane dio sredstva za zaštitu bilja koje je odobreno za stavljanje na tržište u određenoj državi članici, ona će se koristiti. Prema tome, iako je točno da se aktivna tvar kao što je glifosat u određenom trenutku svojeg životnog ciklusa nužno oslobađa u okoliš, do toga dolazi samo putem sredstva za zaštitu bilja koje podliježe postupku odobrenja.

U tim okolnostima treba smatrati da tek u stadiju nacionalnog odobrenja za stavljanje na tržište određenog proizvoda za zaštitu bilja država članica ocjenjuje eventualne emisije u okoliš i pojavljuju se konkretne informacije o naravi, sastavu, količini, vremenu i mjestu stvarnih ili predvidljivih emisija kada ga u takvim okolnostima aktivna tvar i specifično sredstvo za zaštitu bilja sadržavaju. U tom pogledu, budući da korištenje, uvjeti primjene i sastav sredstva za zaštitu bilja koje je odobrila država članica na svojem području mogu biti znatno različiti od onih sredstava koja se ocjenjuju na razini Unije u stadiju odobrenja aktivne tvari, treba smatrati da se informacije koje se nalaze u spornom dokumentu ne odnose na emisije čije se oslobađanje u okoliš može predvidjeti i u najboljem su slučaju samo veza s emisijama u okoliš. Stoga su takvi podaci isključeni iz pojma informacija koje se odnose na emisije u okoliš.

(t. 82., 88., 90., 91.)

5.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 97.-99., 107.)

6.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 100., 101.)

7.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 103.)

8.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 105.)

9.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 106.)