Language of document : ECLI:EU:C:2015:651

Predmet C‑23-/14

Post Danmark A/S

protiv

Konkurrencerådet

(zahtjev za prethodnu odluku

koji je uputio Sø- og Handelsretten)

„Zahtjev za prethodnu odluku – Članak 82. UEZ‑a – Zloporaba vladajućeg položaja – Tržište za distribuciju masovnih pošiljki – Izravne promidžbene pošiljke – Sustav retroaktivnih rabata – Učinak isključivanja – Kriterij jednako učinkovitoga konkurenta – Stupanj vjerojatnosti i ozbiljnost protutržišnog učinka“

Sažetak – Presuda Suda (drugo vijeće) od 6. listopada 2015.

1.        Vladajući položaj – Zloporaba – Ugovori o distribuciji masovnih pošiljki koji sadrže sustav retroaktivnih i uvjetovanih rabata koji se dodjeljuju za duže razdoblje – Obilježje zlouporabe koje sadrži učinak isključivanja – Kriteriji za ocjenu

(članak 82. UEZ‑a)

2.        Vladajući položaj – Zloporaba – Pojam – Objektivni pojam koji se odnosi na postupanja koja mogu utjecati na strukturu tržišta i čiji je učinak narušavanje održavanja razine tržišnog natjecanja

(članak 82. UEZ‑a)

3.        Vladajući položaj – Zloporaba – Količinski rabat – Rabat za vjernost – Odgovarajuće kvalifikacije – Ugovori o distribuciji masovnih pošiljki koji sadrže retroaktivne rabate – Obilježje zlouporabe – Kriteriji za ocjenu

(članak 82. UEZ‑a)

4.        Vladajući položaj – Zloporaba – Nediskriminirajući rabati – Nepostojanje utjecaja na mogući učinak isključivanja

(članak 82. UEZ‑a)

5.        Vladajući položaj – Zloporaba – Objektivno opravdanje – Uvjeti – Doseg tereta dokazivanja

(članak 82. UEZ‑a)

6.        Vladajući položaj – Zloporaba – Sposobnost ograničavanja tržišnog natjecanja i učinak isključivanja – Kriteriji za ocjenu – Obveza korištenja kriterija jednako učinkovitoga konkurenta – Nepostojanje

(članak 82. UEZ‑a)

7.        Vladajući položaj – Zloporaba – Protutržišni učinak – Dostatnost mogućeg učinka – Stvarno ili vjerojatno isključivanje konkurenata – Kriteriji za ocjenu (članak 82. UEZ‑a)

8.        Vladajući položaj – Zloporaba – Protutržišni učinak – Zahtjev za ozbiljnošću ili znatnošću – Nepostojanje

(članak 82. UEZ‑a)

1.        Radi utvrđivanja može li sustav rabata utvrđen u okviru ugovora o distribuciji masovnih pošiljki koje sklapaju poduzetnik u vladajućem položaju i njegovi klijenti, pri čemu su obilježja tog sustava:

–        ljestvica koja sadrži stope od 6 % do 16 %,

–        uvjetnost u smislu da na kraju referentnog razdoblja poduzetnik u vladajućem položaju obavlja prilagodbu ako predane količine pošte ne odgovaraju prvotno procijenjenim količinama, i

–        retroaktivnost u smislu da se, kada se premaši prvotno dogovoreni prag, stopa rabata odobrena na kraju godine primjenjuje na sve pošiljke predane tijekom predmetnog razdoblja, a ne samo na pošiljke koje premašuju prvotno procijenjen prag,

i koji je uspostavio poduzetnik u vladajućem položaju, imati učinak isključivanja na tržištu koji predstavlja povredu članka 82. UEZ‑a, treba ispitati ukupne okolnosti slučaja, osobito kriterije i načine odobravanja rabata, raširenost vladajućeg položaja dotičnog poduzetnika i posebne uvjete tržišnog natjecanja na relevantnom tržištu. Okolnost da je navedenim sustavom rabata obuhvaćena većina korisnika usluga na tržištu može biti koristan pokazatelj važnosti te prakse i njezina utjecaja na tržište, koji može pojačati vjerojatnost protutržišnog učinka isključivanja.

U tom smislu, na prvom mjestu, ugovorne obveze ugovornih partnera poduzetnika u vladajućem položaju i pritisak koji se na njih izvršava mogu biti osobito snažni ako se rabat ne odnosi samo na rast kupnje proizvoda tog poduzetnika koju ostvare ti ugovorni partneri tijekom predmetnog razdoblja, nego se također odnosi na ukupnu takvu kupnju. Na taj način već relativno male promjene u prodaji poduzetnika u vladajućem položaju imaju nerazmjerne učinke na ugovorne partnere. Bitno je obilježje svih sustava rabata koji se odobravaju ovisno o prodanoj količini tijekom relativno dugog referentnog razdoblja da pritisak na kupca da ostvari količinu kupnje nužnu za stjecanje pogodnosti ili da ne pretrpi gubitak predviđen za ukupno razdoblje raste na kraju referentnog razdoblja. Posljedično, takav sustav rabata može omogućiti poduzetniku u vladajućem položaju da lakše veže svoje klijente uz sebe i da privuče klijente svojih konkurenata i time na relevantnom tržištu prisvoji dio potražnje koji podliježe tržišnom natjecanju. Taj se učinak usisavanja dodatno pojačava kada se rabati primjenjuju bez razlike na sporni dio kao i na nesporni dio potražnje koji su obuhvaćeni zakonskim monopolom.

Na drugom mjestu, držanje vrlo velikog dijela tržišta stavlja poduzetnika koji to tržište drži u snažan položaj u kojem on postaje obvezan partner i koji mu osigurava neovisno djelovanje. U tim okolnostima, konkurentima tog poduzetnika posebno je teško nadmašiti ga s obzirom na rabate koji se temelje na ukupnom obujmu prodaje. Zbog znatno većeg dijela tržišta koji drži, poduzetnik u vladajućem položaju načelno je nezaobilazan trgovinski partner na tržištu.

U tim okolnostima, sustav rabata koji koristi poduzetnik koji, bez vezivanja klijenata za tog poduzetnika formalnom obvezom, ipak otežava snabdijevanje tih klijenata kod konkurentskih poduzetnika, stvara protutržišni učinak isključivanja.

(t. 23.‑25., 33.‑35., 40., 42., 50. i točka 1. izreke)

2.        Vidjeti tekst odluke.

(t. 26.)

3.        U slučaju rabata koje poduzetnici u vladajućem položaju dodjeljuju svojim klijentima, za razliku od količinskog rabata koji je vezan isključivo uz obujam obavljene kupnje kod određenog proizvođača, kojim se načelno ne može prekršiti članak 82. UEZ‑a, rabat za vjernost, kojim se dodjelom financijskih pogodnosti nastoji spriječiti zadovoljavanje svih ili znatnog dijela potreba klijenata kod konkurentskih proizvođača, predstavlja zloporabu u smislu tog članka. U tom smislu, sustav koji nije povezan s obvezom ili obećanjem kupaca da će se radi svojih potreba isključivo ili u određenoj količini snabdijevati kod poduzetnika u vladajućem položaju razlikuje se od takvih rabata za vjernost.

Sustav rabata ne može se smatrati običnim količinskim rabatom s obzirom na to da se predmetni rabati ne dodjeljuju za svaku pojedinačnu narudžbu i tako odgovaraju uštedama koje ostvari dobavljač, nego na temelju ukupnih narudžbi tijekom određenog razdoblja. U tim okolnostima, kako bi se odredilo je li poduzetnik u vladajućem položaju zlouporabio taj položaj primjenom takvog sustava rabata, treba ocijeniti ukupne okolnosti, osobito kriterije i načine odobravanja rabata te ispitati je li cilj rabata, time što pružaju pogodnost koja ne počiva ni na jednoj gospodarskoj transakciji koja ih opravdava, lišiti kupca mogućnosti izbora ili mu je ograničiti u pogledu izvora opskrbe, zapriječiti konkurentima ulazak na tržište, primijeniti na trgovinske partnere nejednake uvjete za jednake usluge ili ojačati vladajući položaj narušavanjem tržišnog natjecanja

(t. 27.‑29., 64.)

4.        Vidjeti tekst odluke.

(t. 38.)

5.        Vidjeti tekst odluke.

(t. 47.‑49.)

6.        Iz članka 82. UEZ‑a ne može se izvesti pravna obveza da se za utvrđivanje zloporabe sustava rabata poduzetnika u vladajućem položaju uvijek oslanja na kriterij jednako učinkovitoga konkurenta. Posljedica tog zaključka međutim ne mora biti načelno isključivanje korištenja kriterija jednako učinkovitoga konkurenta u predmetima koji se odnose na sustave rabata kako bi se ispitala njihova sukladnost s člankom 82. UEZ‑a.

Protivno tomu, u situaciji u kojoj poduzetnik u vladajućem položaju drži velik dio tržišta i kada postoje strukturne pogodnosti koje ponajprije proizlaze iz zakonskog monopola tog poduzetnika koji se primjenjuje na značajan dio dotičnog tržišta, primjena kriterija jednako učinkovitoga konkurenta nije relevantna s obzirom na to da struktura tržišta čini praktično nemogućim pojavljivanje jednako učinkovitoga konkurenta.

Osim toga, na tržištu na koje se otežano ulazi zbog velikih prepreka, prisutnost manje učinkovitoga konkurenta mogla bi doprinijeti pojačavanju pritiska tržišnog natjecanja na tom tržištu i tako ograničiti postupanje poduzetnika u vladajućem položaju.

Kriterij jednako učinkovitoga konkurenta treba stoga smatrati jednim od instrumenata za ocjenu postojanja zloporabe vladajućeg položaja u okviru sustava rabata.

(t. 57.‑62. i točka 2. izreke)

7.        Područjem primjene članka 82. UEZ‑a obuhvaćeni su samo oni poduzetnici u vladajućem položaju čije postupanje može imati protutržišni učinak na tržištu. U tom smislu, ocjena sposobnosti sustava rabata da ograniči tržišno natjecanje mora se donijeti uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti, osobito načine i kriterije odobravanja rabata, broj dotičnih klijenata i obilježja tržišta na kojem djeluje poduzetnik u vladajućem položaju. Cilj takve ocjene jest odrediti ima li postupanje poduzetnika u vladajućem položaju za posljedicu stvarno ili vjerojatno isključivanje konkurenata, na štetu tržišnog natjecanja i time i interesa potrošača.

(t. 67.‑69., 74. i točka 3. izreke)

8.        Kad je riječ o ozbiljnosti ili znatnosti protutržišnog učinka, iako je točno da utvrđivanje postojanja vladajućeg položaja samo po sebi ne podrazumijeva nikakve prigovore u odnosu na dotičnog poduzetnika, zbog činjenice da je struktura tržišnog natjecanja na tržištu već oslabljena, postupanje takvog poduzetnika može dovesti do zloporabe njegova vladajućeg položaja. Tako postoji posebna odgovornost poduzetnika u vladajućem položaju da svojim postupanjem ne ugrozi djelotvorno i nenarušeno tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu

Usto, budući da je tržište prisutnošću poduzetnika u vladajućem položaju već oslabljeno u svojoj strukturi tržišnog natjecanja, svako dodatno ograničenje te strukture može predstavljati zloporabu vladajućeg položaja.

Iz toga proizlazi da određivanje praga znatnosti (de minimis) radi utvrđivanja zloporabe vladajućeg položaja nije opravdano. Naime, to djelovanje suprotno pravilima tržišnog natjecanja može samo po sebi prouzročiti narušavanje tržišnog natjecanja koje nije zanemarivo, odnosno isključiti konkurenciju na tržištu na kojem djeluje dotični poduzetnik.

(t. 70.‑74. i točka 3. izreke)