Language of document : ECLI:EU:T:2017:877

Predmet T61/16

The Coca-Cola Company

protiv

Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo

„Žig Europske unije – Postupak povodom prigovora – Prijava za registraciju figurativnog žiga Europske unije Master – Raniji figurativni žig Europske unije Coca-Cola i raniji nacionalni figurativni žig C – Relativni razlog za odbijanje – Nepošteno iskorištavanje ugleda ranijih žigova – Dokazi o komercijalnoj uporabi znaka koji sadržava žig za koji je zatražena registracija izvan Unije – Logički zaključak – Odluka donesena nakon što je Opći sud poništio raniju odluku – Članak 8. stavak 5. i članak 65. stavak 6. Uredbe (EZ) br. 207/2009 (koji su postali članak 8. stavak 5. i članak 72. stavak 6. Uredbe (EU) 2017/1001)”

Sažetak – Presuda Općeg suda (osmo vijeće) od 7. prosinca 2017.

1.      Žig Europske unije – Tužbeni postupak – Tužba pred sudom Unije – Nadležnost Općeg suda – Nalog upućen Uredu – Isključenost

(čl. 266. UFEU-a; Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 65. st. 6.)

2.      Žig Europske unije – Definicija i stjecanje žiga Europske unije – Relativni razlozi za odbijanje – Prigovor nositelja ranijeg istovjetnog ili sličnog žiga koji ima ugled – Zaštita ranijeg uglednog žiga proširena na proizvode ili usluge koji nisu slični  – Pretpostavke – Nepošteno iskorištavanje razlikovnog karaktera ili ugleda ranijeg žiga – Šteta nanesena razlikovnom karakteru ili ugledu ranijeg žiga – Kriteriji za ocjenu

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 8. st. 5.)

3.      Žig Europske unije – Definicija i stjecanje žiga Europske unije – Relativni razlozi za odbijanje – Prigovor nositelja ranijeg istovjetnog ili sličnog žiga koji ima ugled – Zaštita ranijeg uglednog žiga proširena na proizvode ili usluge koji nisu slični  – Dokazi koje mora podnijeti nositelj – Buduća nehipotetska opasnost od nepošteno stečene koristi ili štete

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 8. st. 5.)

4.      Žig Europske unije – Definicija i stjecanje žiga Europske unije – Apsolutni razlozi za odbijanje – Žigovi koji nemaju razlikovni karakter – Iznimka – Stjecanje razlikovnog karaktera uporabom – Uporaba žiga kao dijela registriranog žiga ili u kombinaciji s njim

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 7. st. 3.)

5.      Žig Europske unije – Definicija i stjecanje žiga Europske unije – Relativni razlozi za odbijanje – Prigovor nositelja ranijeg istovjetnog ili sličnog žiga koji ima ugled – Zaštita ranijeg uglednog žiga proširena na proizvode ili usluge koji nisu slični  – Dokazi koje mora podnijeti nositelj – Buduća nehipotetska opasnost od nepošteno stečene koristi ili štete – Uporaba izvan Unije

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 8. st. 5.)

6.      Žig Europske unije – Definicija i stjecanje žiga Europske unije – Relativni razlozi za odbijanje – Prigovor nositelja ranijeg istovjetnog ili sličnog žiga koji ima ugled – Zaštita ranijeg uglednog žiga proširena na proizvode ili usluge koji nisu slični – Figurativni žig Master i figurativni žigovi Coca-Cola i C

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 8. st. 5.)

7.      Žig Europske unije – Tužbeni postupak – Tužba pred sudom Unije – Nadležnost Općeg suda – Nadzor zakonitosti odluka žalbenog vijeća – Nadzor pravne kvalifikacije činjenica spora

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 65. st. 2.)

8.      Žig Europske unije – Tužbeni postupak – Žalba pred žalbenim vijećem – Nadležnost žalbenih vijeća – Novo cjelovito ispitivanje osnovanosti

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 64. st. 1.)

1.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 34., 35.)

2.      Iz teksta članka 8. stavka 5. Uredbe br. 207/2009 o žigu Europske unije proizlazi da je njegova primjena podvrgnuta sljedećim uvjetima: prvo, istovjetnosti ili sličnosti suprotstavljenih žigova; drugo, postojanju ugleda ranijeg žiga istaknutog u prigovoru; treće, postojanju vjerojatnosti da se uporabom žiga za koji je podnesena prijava bez opravdanog razloga nepošteno iskorištava razlikovni karakter ili ugled ranijeg žiga ili im se šteti. Ti uvjeti su kumulativni i izostanak jednog od njih dovodi do nemogućnosti primjene navedene odredbe.

Kada je riječ o trećem uvjetu, treba podsjetiti da vjerojatnost nepoštenog iskorištavanja razlikovnog karaktera ili ugleda ranijeg žiga postoji kod pokušaja očitog iskorištavanja uglednog žiga ili parazitizma na njemu te se tu stoga upućuje na pojam „opasnost od parazitizma”. Drugim riječima, radi se o opasnosti da se imidž uglednog žiga ili karakteristike koje projicira prenesu na proizvode obuhvaćene žigom za koji je podnesena prijava, tako da njihovo stavljanje na tržište bude olakšano povezivanjem s ranijim uglednim žigom.

Kako bi se utvrdilo je li korištenje znaka nepošteno iskoristilo razlikovni karakter ili ugled ranijeg žiga, treba izvršiti opću ocjenu koja uzima u obzir sve relevantne čimbenike slučaja, među kojima su, uz ostalo, intenzitet ugleda i stupanj razlikovnog karaktera žiga, stupanj sličnosti između suprotstavljenih žigova kao i narav i stupanj blizine proizvoda i usluga o kojima je riječ. Što se tiče intenziteta ugleda i stupnja razlikovnog karaktera žiga, Sud je već presudio da, što je veći razlikovni karakter i ugled tog žiga, to će se lakše priznati postojanje povrede. Iz sudske prakse također proizlazi to da što neki znak neposrednije i jače podsjeća na žig, to je veća vjerojatnost da trenutna ili buduća uporaba znaka nepošteno iskorištava ili će iskorištavati razlikovni karakter ili ugled ranijeg žiga ili da im šteti odnosno da će im štetiti.

(t. 64.-66.)

3.      Nositelj ranijeg žiga koji se poziva na članak 8. stavak 5. Uredbe br. 207/2009 o žigu Europske unije dužan je podnijeti dokaze u svezi s tim da bi uporaba kasnijeg žiga nepošteno iskorištavala razlikovni karakter ili ugled njegova ranijeg žiga. U tu svrhu, nositelj ranijeg žiga nije dužan dokazati stvarnu i postojeću štetu njegovu žigu, kako to potvrđuje tekst te odredbe u kondicionalu. Naime, ako je moguće predvidjeti da će takva šteta nastati uporabom koju nositelj kasnijeg žiga može odabrati po svojem nahođenju, nositelju ranijeg žiga ne može se nametnuti obveza čekanja dok šteta doista ne nastane kako bi imao mogućnost zahtijevati zabranu te uporabe. Nositelj ranijeg žiga mora ipak dokazati elemente iz kojih se može zaključiti da postoji ozbiljna opasnost od nastanka takve štete u budućnosti ili, drugim riječima, podnijeti dokaze iz kojih se prima facie može zaključiti da postoji buduća i nehipotetska opasnost od nepoštenog iskorištavanja.

Članak 8. stavak 5. Uredbe br. 207/2009 podrazumijeva analizu pro futuro nehipotetske opasnosti od parazitizma u Uniji na temelju stvarno dostupnih elemenata, ali ne i utvrđivanje postojanja stvarnog parazitizma u Uniji. Iako opasnost slabljenja, odnosno opasnost nanošenja štete razlikovnom karakteru ranijih žigova, podrazumijeva dokazivanje promjene u ekonomskom ponašanju prosječnog potrošača proizvodâ ili usluga za koje je raniji žig registriran nakon uporabe kasnijeg žiga, takav dokaz nije potreban za opasnost od parazitizma, odnosno opasnost nepoštenog iskorištavanja razlikovnog karaktera ili ugleda ranijih žigova. Usto, treba napomenuti to da se opasnost od parazitizma ocjenjuje s obzirom na prosječnog potrošača proizvoda i usluga obuhvaćenih kasnijim žigom, a ne ranijim žigom, s obzirom na to da je zabranjeno da nositelj kasnijeg žiga ima korist od ranijeg žiga.

Prema ustaljenoj sudskoj praksi, do zaključka o opasnosti od parazitizma, isto kao i slučaju zaključka o opasnosti od slabljenja ili kaljanja, moguće je doći na temelju logičkih zaključaka koje se izvodi iz analize vjerojatnosti, pod uvjetom da oni nisu obične pretpostavke te uzimajući u obzir uobičajenu praksu u relevantnom sektoru trgovine kao i sve druge okolnosti slučaja.

Konkretno, Sud je presudio da se kod opće ocjene namijenjene utvrđivanju postojanja nepoštenoga korištenja razlikovnoga karaktera ili ugleda ranijeg žiga mora osobito voditi računa o činjenici da uporaba pakiranja i boca sličnih onima imitiranih parfema ima radi oglašavanja za cilj iskorištavanje razlikovnoga karaktera i ugleda žigova pod kojima se ti parfemi stavljaju na tržište. Sud je također pojasnio da, ako se treći uporabom znaka koji je sličan uglednom žigu pokuša ubaciti u područje djelovanja uglednog žiga kako bi se koristio snagom njegove privlačnosti, njegovim ugledom i prestižem i kako bi, bez ikakve financijske naknade i bez ulaganja vlastitog napora, iskoristio poslovni napor nositelja žiga koji je on uložio u stvaranje i održavanje imidža tog žiga, mora se smatrati da je korist koja iz te uporabe proizađe rezultat nepoštenog iskorištavanja razlikovnoga karaktera ili ugleda navedenog žiga.

Naposljetku, Opći je sud opetovano presudio da je moguće, posebice u slučaju prigovora koji se temelji na žigu koji ima iznimno velik ugled, da je mogućnost budućeg nehipotetskog rizika za nastanak štete ili nepošteno iskorištavanje od strane žiga za koji je podnesena prijava za registraciju toliko očita da podnositelj prigovora nema potrebu pozvati se ni podnijeti dokaz o nekom drugom činjeničnom elementu u tu svrhu.

(t. 67.-70., 102., 106.)

4.      Iz sudske prakse Suda proizlazi, u kontekstu stjecanja razlikovnoga karaktera žiga uporabom i zadržavanja žiga dokazivanjem stvarne uporabe, da općenito pojam „uporaba” žiga obuhvaća, sam po sebi, samostalnu uporabu tog žiga kao i njegovu uporabu kao dijela drugog žiga u njegovoj cijelosti ili u kombinaciji s njim. Sud je također precizirao da registrirani žig koji se upotrebljava samo kao dio drugog složenog žiga ili zajedno s drugim žigom treba i dalje smatrati naznakom podrijetla predmetnog proizvoda.

(t. 75.)

5.      Treba podsjetiti da načelo teritorijalnosti, u pravu žigova, podrazumijeva to da je pravo države – ili zajednice država – u kojoj je zatražena zaštita žiga ono koje određuje uvjete te zaštite. Treba precizirati da načelo teritorijalnosti također podrazumijeva to da je sud države ili zajednice država nadležan, u cijelosti ili dijelom, za odlučivanje o počinjenim povredama ili povredama do kojih može doći na području te države ili te zajednice država, isključujući treće države.

Načelo teritorijalnosti u pravu žigova ni na koji način ne isključuje uzimanje u obzir uporabe žiga za koji je zatražena registracija izvan Europske unije radi donošenja logičkog zaključka u vezi s izglednom komercijalnom uporabom žiga za koji je zatražena registracija u Uniji, u svrhu utvrđivanja postojanja vjerojatnosti nepoštenog iskorištavanja, u Uniji, ugleda ranijeg žiga Europske unije, u smislu članka 8. stavka 5. Uredbe br. 207/2009. o žigu Europske unije.

Dokazi o stvarnoj uporabi bilo gdje u svijetu mogu biti naznaka načina kako se žig za koji je zatražena registracija može upotrebljavati u Uniji, tako da je na temelju takve uporabe izvan Unije moguće utvrditi može li se uporabom žiga za koji je zatražena registracija nepošteno iskorištavati ugled ranijih žigova.

Na temelju prijave za registraciju žiga Europske unije stoga se može izvesti deduktivan zaključak da njegov nositelj namjerava nuditi svoje proizvode ili usluge u Europskoj uniji.

(t. 81., 88., 95., 96.)

6.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 92.-108.)

7.      Na temelju članka 65. stavka 2. Uredbe br. 207/2009 o žigu Europske unije (koji je postao članak 72. stavak 2. Uredbe 2017/1001), Opći sud mora ocijeniti zakonitost odluka žalbenih vijeća Uredba na način da ispita primjenu prava Unije koju su ta vijeća izvršila pogotovo s obzirom na činjenice iznesene pred njih. Tako u granicama tog članka, kako ga tumači Sud, Opći sud može izvršiti potpunu kontrolu zakonitosti odluka žalbenih vijeća Ureda, po potrebi istražujući jesu li ta vijeća pravilno pravno ocijenila činjenice u postupku ili je li ocjena činjenica iznesenih pred ta vijeća zahvaćena povredama.

Naime, kada se od njega zatraži da ocjeni zakonitost odluke žalbenog vijeća Ureda, Opći sud nije vezan pogrešnom ocjenom činjenica tog vijeća, jer je ta ocjena dio zaključaka čija se zakonitost osporava pred Općim sudom.

(t. 110., 111.)

8.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 115.)