Language of document : ECLI:EU:C:2018:946

MIŠLJENJE NEZAVISNOG ODVJETNIKA

HENRIKA SAUGMANDSGAARDA ØEA

od 22. studenoga 2018.(1)

Predmet C578/17

Oy Hartwall Ab

druga stranka:

Patentti- ja rekisterihallitus

(zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Korkein hallinto‑oikeus (Vrhovni upravni sud, Finska))

„Zahtjev za prethodnu odluku – Žigovi – Direktiva 2008/95/EZ – Članak 2. – Članak 3. stavak 1. točka (b) i stavak 3. – Razlozi za odbijanje ili proglašavanje žiga ništavim – Razlikovni karakter – Razlikovni karakter stečen uporabom – Svojstven razlikovni karakter – Grafički prikaz žiga – Žig koji čini boja ili figurativni žig – Žig koji čini boja prikazan kao figurativni žig – Uvjeti za registraciju – Kategorije žigova – Vrste žiga – Proturječnosti u prijavi žiga”






I.      Uvod

1.        Ovim zahtjevom za prethodnu odluku Korkein hallinto‑oikeus (Vrhovni upravni sud, Finska) postavlja Sudu nekoliko prethodnih pitanja koja se odnose na tumačenje zahtjeva grafičkog prikaza iz članka 2. i zahtjeva razlikovnog karaktera iz članka 2. i članka 3. stavka 1. točke (b) i stavka 3. Direktive 2008/95/EZ(2).

2.        Ovaj zahtjev za prethodnu odluku proizlazi iz spora između društva Oy Hartwall Ab i Patentti- ja rekisterihallitus (Ured za patente i registraciju, Finska). Potonji je odbio prijavu Oy Hartwalla za registraciju žiga koji čini boja uz obrazloženje da žig za koji je podnesena prijava nema razlikovni karakter koji se zahtjeva od žiga koji čini boja. U navedenoj prijavi žig koji čini boja bio je prikazan grafički u obliku slike.

3.        Stoga se u ovom predmetu postavlja pitanje kako treba tumačiti zahtjev grafičkog prikaza i zahtjev razlikovnog karaktera predviđene Direktivom 2008/95 u okviru moguće registracije žiga koji čini boja. Sud koji je uputio zahtjev svojim pitanjima u biti pita protive li se članci 2. i 3. direktive registraciji žiga koji čini boja i koji je u prijavi za registraciju žiga prikazan grafički u obliku slike.

4.        U ovom ću mišljenju iznijeti razloge zbog kojih smatram, s jedne strane, da se članak 2. i članak 3. stavak 1. točka (b) i stavak 3. navedene direktive trebaju tumačiti na način da je zaključak o tome je li registracija žiga zatražena kao figurativni žig ili kao žig koji čini boja relevantan za tumačenje zahtjeva razlikovnog karaktera i, s druge strane, da se članak 2. protivi registraciji žiga za koji podnositelj prijave traži registraciju kao žiga koji čini boja, a koji je, kao u ovom slučaju, grafički prikazan u obliku slike.

II.    Pravni okvir

A.      Direktiva 2008/95(3)

5.        Članak 2., naslovljen „Znakovi koji mogu činiti žig”, određuje sljedeće:

„Žig može sačinjavati svaki znak koji se može grafički prikazati, osobito riječi, uključujući osobna imena, crteže, slova, brojke, oblike proizvoda ili njihova pakiranja, pod uvjetom da su takvi znakovi prikladni za razlikovanje proizvoda ili usluga jednog poduzetnika od proizvoda ili usluga drugog poduzetnika.”

6.        Članak 3. stavak 1. točka (b) i stavak 3., koji se odnosi na razloge za odbijanje ili proglašavanje žiga ništavim, određuje sljedeće:

„1.      Neće se registrirati ili, ako su registrirani, mogu se proglasiti ništavim:

[…]

b) znakovi koji nemaju razlikovni karakter;

[…]

3.      Registracija žiga neće biti odbijena niti će ga se proglasiti ništavim u skladu sa stavkom 1. točkama (b), (c) ili (d) ako je prije datuma prijave za registraciju te svojom uporabom stekao razlikovni karakter. Svaka država članica može dodatno osigurati da se ova odredba također primijeni tamo gdje je razlikovni karakter stečen nakon datuma prijave za registraciju ili nakon datuma registracije.”

B.      Finsko pravo

7.        Direktiva 2008/95 prenesena je u finsko pravo Zakonom o žigovima br. 7/1964 od 10. siječnja 1964., kako je zadnje izmijenjen Zakonom br. 56/2000, što je verzija koja se primjenjuje u ovom slučaju.

8.        U skladu s člankom 1. stavkom 2. Zakona o žigovima (kako je zadnje izmijenjen Zakonom br. 39/1993, što je verzija koja se primjenjuje u ovom slučaju), žig može sačinjavati svaki znak koji se može grafički prikazati i koji je prikladan za razlikovanje proizvoda jednog poduzetnika od proizvoda drugog poduzetnika u trgovačkom prometu. Nadalje, navedena odredba pojašnjava da se žig može sastojati osobito od riječi, uključujući osobna imena, crteže, slova, brojke, oblik proizvoda ili njegovo pakiranje.

9.        U skladu s člankom 13. Zakona o žigovima (kako je zadnje izmijenjen Zakonom br. 56/2000, što je verzija koja se primjenjuje u ovom slučaju), žig mora, da bi se mogao registrirati, biti prikladan za razlikovanje proizvoda imatelja žiga od proizvoda drugih osoba. Za znak koji isključivo ili samo neznatno mijenja ili nadopunjuje vrstu, kakvoću, količinu, namjenu, vrijednost, mjesto podrijetla ili vrijeme proizvodnje proizvoda ne treba smatrati da sam po sebi ima razlikovni karakter. Prilikom ocjene razlikovnog karaktera znaka, prema navedenom članku, treba uzeti u obzir sve okolnosti slučaja, a osobito koliko se dugo i sveobuhvatno žig rabi.

III. Glavni postupak, prethodna pitanja i postupak pred Sudom

10.      Društvo Oy Hartwall zatražilo je 20. rujna 2012. registraciju znaka prikazanog u nastavku od Ureda za patente i registraciju. Prema grafičkom prikazu znak se sastoji od plave vrpce obrubljene tankom sivom linijom. Registracija znaka kao žiga koji čini boja zatražena je za proizvode iz razreda 32., „mineralne vode”. Oy Hartwall navodi sljedeće podatke o boji: boje znaka su plava (PMS 2748, PMS CYAN) i siva (PMS 877).

Image not found

11.      Društvo Oy Hartwall je u okviru svojeg zahtjeva Uredu za patente i registraciju podnijelo istraživanje tržišta u kojem je žig za koji je podnesena prijava opisan sudionicima istraživanja te izjave dvaju zaposlenika društva o uporabi žiga kao oznake proizvoda društva.

12.      Nakon privremene odluke Ureda za patente i registraciju društvo Oy Hartwall pojasnilo je da traži registraciju žiga za koji je podnesena prijava kao žiga koji čini boja, a ne kao figurativnog žiga.

13.      Ured za patente i registraciju odbio je prijavu odlukom od 5. lipnja 2013. uz obrazloženje da žig za koji je podnesena prijava nema razlikovni karakter. U obrazloženju odluke bilo je, među ostalim, navedeno da se u skladu sa ustaljenom praksom Ureda za patente i registraciju ne može dopustiti registracija isključivog prava za određene boje ako ne postoji čvrsti dokaz za to da boje za koje je podnesena prijava na temelju dugotrajne i sveobuhvatne uporabe u odnosu na prijavljene proizvode imaju razlikovni karakter.

14.      Prema odluci Ureda za patente i registraciju istraživanje tržišta je pokazalo da su nisu poznate boje same po sebi nego figurativni žig. Prema navedenoj odluci, nije dokazano da se kombinacija boja za koju se traži registracija toliko dugo i sveobuhvatno rabila kao oznaka za proizvode u ponudi podnositelja prijave da bi zbog te uporabe u vrijeme prijave u Finskoj stekla razlikovni karakter.

15.      Društvo Oy Hartwall podnijelo je protiv navedene odluke tužbu pred markkinaoikeusom (Trgovački sud) koji je tu tužbu odbio.

16.      Prema obrazloženju Trgovačkog suda Oy Hartwall je zatražio registraciju za kombinaciju boja. Trgovački sud je, među ostalim, smatrao da grafički prikaz znaka iz prijave nije sadržavao sustavni raspored u kojem su predmetne boje povezane na prethodno utvrđen i dosljedan način. Stoga je zaključio da žig koji čini boja za koji je podnesena prijava ne ispunjava uvjete za registraciju žiga koji se odnose na grafički prikaz i primjenjuju se u skladu s 1. člankom stavkom 2. Zakona o žigovima br. 39/1993.

17.      Oy Hartwall je protiv odluke markkinaoikeusa (Trgovački sud) podnio žalbu Korkein hallinto‑oikeusu (Vrhovni upravni sud), sudu koji je uputio zahtjev.

18.      Od potonjeg suda se zahtijeva da odluči o pitanju može li se žig Oy Hartwalla registrirati kao žig koji čini boja. U tom pogledu, taj sud se pita kakvu važnost treba pripisati kvalifikaciji žiga koji čini boja iz prijave za registraciju u svrhu moguće registracije žiga u pitanju.

19.      Odlukom od 28. rujna 2017. Korkein hallinto‑oikeus (Vrhovni upravni sud) odlučio je prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeća prethodna pitanja:

„1.      Je li prilikom tumačenja uvjeta za razlikovni karakter žiga u skladu s člankom 2. i člankom 3. stavkom 1. točkom (b) Direktive 2008/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (kodificirana verzija) relevantno to je li registracija žiga zatražena kao registracija za figurativni žig ili kao za žig koji čini boja?

2.      Ako je kvalifikacija žiga kao žiga koji čini boja ili figurativnog žiga relevantna pri ocjeni njihova razlikovnog karaktera, treba li žig, neovisno o njegovu prikazu u obliku slike, u skladu s prijavom za registraciju, registrirati kao žig koji čini boja ili ga se može registrirati isključivo kao figurativni žig?

3.      Ako se žig koji je u prijavi za registraciju prikazan u obliku slike može registrirati kao žig koji čini boja, zahtijeva li se za registraciju žiga – koji je u prijavi za registraciju grafički prikazan s potrebnom preciznošću u skladu sa sudskom praksom Suda u pogledu registracije žigova koje čini boja (i nije riječ o registraciji kao žiga boje kao takve, apstraktne, bez oblika i obrisa) – kao žiga koji čini boja k tomu i čvrsti dokaz o uporabi kako ga zahtijeva Ured za patente i registraciju, ili uopće ikakav dokaz?”

20.      Pisana očitovanja podnijeli su Oy Hartwall, finska vlada i Europska komisija. Finska vlada i Komisija sudjelovale su na raspravi koja se održala 6. rujna 2018.

IV.    Analiza

A.      Uvodne napomene

21.      Na raspravi se postavilo pitanje nadležnosti Suda u ovom slučaju. S tim u vezi, kratko ću navesti da je Sud nadležan odgovoriti na postavljena mu pitanja. Kako će pokazati moji odgovori na postavljena pitanja, ovaj predmet ne odnosi se na tumačenje finskog prava, već na tumačenje članka 2. i članka 3. Direktive 2008/95. Doduše, iz uvodne izjave 6. direktive proizlazi da države članice imaju slobodu u utvrđivanju postupovnih pravila koja se odnose na registraciju žigova. Kao što je također i finska vlada istaknula na raspravi, postupovna pravila država članica moraju, međutim, biti utvrđena i primjenjivati se na način kojim se osigurava poštovanje zahtjeva u postupcima registracije žigova koji su usklađeni s direktivom. Drugim riječima, nacionalna tijela moraju osobito osigurati poštovanje zahtjeva iz direktive i, posebno, zahtjeva iz članaka 2. i 3. direktive, iz kojih proizlazi da svi žigovi moraju biti podobni za grafički prikaz i posjedovati razlikovni karakter da bi se mogli registrirati.

B.      Prethodna pitanja

1.      Utjecaj činjenice da je registracija žiga zatražena kao registracija figurativnog žiga ili kao žiga koji čini boja na tumačenje uvjeta za razlikovni karakter iz članka 2. i članka 3. stavka 1. točke (b) i članka 3. stavka 3. Direktive 2008/95 (prvo pitanje)

22.      Svojim prvim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita je li za tumačenje članka 2. Direktive 2008/95 i uvjeta koji se odnosi na razlikovni karakter žiga u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (b) i člankom 3. stavkom 3. navedene direktive relevantno to je li u prijavi za registraciju zatražena registracija figurativnog žiga ili žiga koji čini boja(4).

23.      Najprije napominjem da je finska vlada na raspravi istaknula da se nadležnost finskih tijela odnosi samo na odlučivanje o tome može li žig za koji je podnesena prijava biti registriran kao žig koji čini boja. Prema navedenom, takva nadležnost proizlazi iz činjenice da, prema finskom zakonodavstvu, finska nadležna tijela nemaju ovlast izmijeniti izbor vrste žiga koji je naveden u prijavi. Budući da je društvo Oy Hartwall zatražilo registraciju žiga koji čini boja(5), finska nadležna tijela nisu ovlaštena provjeravati je li žig mogao, nasuprot tomu – ili također – biti registriran kao figurativni žig(6).

24.      Prema tome, u nastavku ću smatrati da je predmet prijave žiga žig koji čini boja. Neću se osvrtati na pitanje je li društvo Oy Hartwall željelo registrirati žig također kao figurativni žig (7).

25.      Za analizu prvog pitanja nužno je, kako ističe Komisija, odgovoriti na sljedeća dva pitanja: kao prvo, utječe li činjenica da je registracija zatražena kao figurativni žig ili kao žig koji čini boja na utvrđivanje predmeta znaka za koji je zatražena zaštita (a) i, kao drugo, koji je utjecaj činjenice da je registracija zatražena kao figurativni žig ili kao žig koji čini boja na ocjenu razlikovnog karaktera znaka (b).

a)      Utjecaj na utvrđivanje predmeta znaka za koji je zatražena zaštita

26.      Za odgovor na ovo pitanje potrebno je opisati predmet žiga koji čini boja i predmet figurativnog žiga te osobito istaknuti u čemu se sastoji razlika između tih dviju vrsta žiga.

27.      U tom kontekstu najprije ističem da se Direktiva 2008/95 temelji na jasnoj pretpostavci o postojanju različitih vrsta žigova.

28.      U skladu s člankom 2. Direktive, naslovljenim „Znakovi koji mogu činiti žig”, žig može sačinjavati svaki znak koji se može grafički prikazati, pod uvjetom da su takvi znakovi prikladni za razlikovanje proizvoda ili usluga jednog poduzetnika od proizvoda ili usluga drugog poduzetnika. Primjerice, ova odredba navodi „riječi, uključujući osobna imena, crteže, slova, brojke, oblik proizvoda ili njihovo pakiranje”(8). Iako ovaj članak ne uspostavlja pravu kategorizaciju različitih vrsta žigova, navedeni znakovi pokazuju da žigovi mogu poprimiti različite oblike.

29.      Nadalje, ističem da i figurativni žigovi i žigovi koje čini boja mogu činiti žig u smislu navedenog članka 2. U pogledu figurativnih žigova, oni zapravo odgovaraju primjeru „crteži” navedenom u članku 2. S druge strane, žigovi koje čini boja nisu na popisu u članku 2.(9), ali je Sud utvrdio u dvije važne presude u području žigova koje čini boja, presudi Libertel(10) i presudi Heidelberger Bauchemie(11), da žigovi koje čini boja mogu sačinjavati žig u smislu članka 2.(12).

30.      To me dovodi do ključnog pitanja, a to je što se točno podrazumijeva pod pojmovima „žig koji čini boja” i „figurativni žig” i u čemu je razlika između tih dviju vrsta žigova.

31.      Žig koji čini boja je znak koji se sastoji od boje ili kombinacije boja sam po sebi, bez oblika i bez obrisa(13).

32.      Posebnost registracije žiga koji čini boja je u činjenici da se boji ili kombinaciji boja samoj po sebi, koja je vidljiva, odobrava zaštita. Kao primjer žiga koji čini boja navest ću noviju presudu u predmetu Louboutin i Christian Louboutin(14). Predmet se odnosi na žig Beneluksa koji se sastoji od upotrebe crvene boje na potplatu cipele s visokom potpeticom. Obris cipele nije činio sastavni dio registriranog žiga(15). U tom predmetu Sud je potvrdio da činjenica da se boja upotrebljava na proizvodu, što u praksi predstavlja prostorno ograničenje boje, ne čini (taj) oblik sastavnim dijelom žiga(16). Drugim riječima, potplat nije činio sastavni dio žiga iako je registrirana boja bila prostorno ograničena jer je upotrijebljena na potplatu cipele s visokom potpeticom.

33.      Kao što je Sud istaknuo u predmetu Libertel, registracija žiga koji čini boja pruža vrlo opsežnu zaštitu. Ograničen broj stvarno dostupnih boja zapravo podrazumijeva da bi mali broj registriranih žigova koji se sastoje od boje za određene usluge ili proizvode mogao iscrpiti čitav raspoloživ raspon boja(17).

34.      S druge strane, figurativni žigovi sastoje se od figurativnog elementa. Prilikom registracije figurativnog žiga, figurativni element kako je prikazan u grafičkom prikazu žiga je taj kojem se priznaje zaštita. Ako je figurativni žig u boji, figurativni žig tako kako je prikazan, u navedenim bojama, je taj kojemu se priznaje zaštita od trenutka registracije(18).

35.      Iz prethodno navedenog proizlazi da su te dvije kategorije žigova različite u mjeri u kojoj žig koji čini boja štiti pravo na uporabu određene boje ili kombinacije boja same po sebi, tj. bez obrisa, dok figurativni žig štiti pravo na uporabu figurativnog žiga, točno onako kako je prikazan u grafičkom prikazu, s obrisima i mogućim bojama.

b)      Utjecaj činjenice da je registracija zatražena kao figurativni žig ili kao žig koji čini boja na ocjenu razlikovnog karaktera znaka

36.      Nadalje, postavlja se pitanje ima li činjenica da podnositelj prijave zahtjeva zaštitu žiga koji čini boja ili figurativnog žiga utjecaj na primjenu zahtjeva razlikovnog karaktera. Prema mojem mišljenju, odgovor na to pitanje proizlazi iz ustaljene sudske prakse Suda, koju ću izložiti u nastavku.

37.      Za registraciju žiga ključno je, prema članku 2. i članku 3. stavku 1. točki (b) i stavku 3., da žig ima razlikovni karakter. Prisutnost razlikovnog karaktera znači da je žig prikladan za identifikaciju proizvoda ili usluga kao proizvoda koji potječu od određenog poduzetnika i time razlikovanje tog proizvoda od onih drugih poduzetnika(19). Naime, bitna je funkcija žiga jamstvo potrošaču istovjetnosti podrijetla proizvoda ili usluge koju označuje žig te da mu omogući da taj proizvod ili uslugu, bez dovođenja u zabludu, razlikuje od proizvoda i usluga drugog podrijetla(20).

38.      Prema ustaljenoj sudskoj praksi Suda, razlikovni karakter žiga, bilo svojstven (članak 3. stavak 1. točka (b)) ili stečen uporabom (članak 3. stavak 3.), mora se ocjenjivati s obzirom na dva parametra: s jedne strane, proizvodi ili usluge na koje se taj žig odnosi i, s druge strane, pretpostavljena očekivanja zainteresirane javnosti(21).

39.      Sud je pojasnio kako se u praksi utvrđuje razlikovni karakter stečen uporabom. Nadležno tijelo mora obaviti, za zainteresiranu javnost, konkretno ispitivanje i u cijelosti ocijeniti elemente koji mogu dokazati da je žig postao sposoban identificirati proizvod ili uslugu kao pripadajuće određenom poduzetniku. Osim toga, ti se elementi moraju odnositi na uporabu žiga(22). U okviru te ocjene mogu se osobito uzeti u obzir sljedeći elementi: tržišni udio predmetnog žiga, intenzitet, geografski opseg i trajanje uporabe žiga, važnost ulaganja poduzetnika u njegovu promidžbu, udio zainteresirane javnosti koja identificira proizvod ili uslugu kao pripadajuće određenom poduzetniku zahvaljujući navedenom žigu kao i izjave gospodarskih i industrijskih komora ili drugih profesionalnih udruženja(23).

40.      Nadalje, što se tiče veze između primjene zahtjeva razlikovnog karaktera i činjenice da je prijava za registraciju žiga podnesena kao žig koji čini boja ili figurativni žig, Sud je već presudio da ni članak 2. ni članak 3. stavak 1. točka (b) i stavak 3. Direktive 2008/95 ne prave razliku između kategorija žigova. Kriteriji za ocjenu razlikovnog karaktera žigova koji čini boja, uključujući i onaj stečen uporabom, u načelu su isti kao oni koji se primjenjuju na druge kategorije žigova, poput figurativnih žigova(24). Stoga nije moguće odrediti strože kriterije koji bi nadomjestili ili odstupili od primjene kriterija razlikovnog karaktera za određene vrste žigova(25).

41.      Ipak ističem da iz sudske prakse također proizlazi da se za određene vrste žigova koji su posebne prirode, trebaju uzeti u obzir posebne karakteristike te vrste žigova. To je osobito slučaj sa žigovima koje čini boja, za koje zaključujem iz ranije navedene sudske prakse da je, zbog činjenice njihovih posebnih karakteristika, potrebno uzeti u obzir dva aspekta.

42.      Kao prvo, Sud je presudio da, osim u iznimnim okolnostima i osobito kada su tržišta vrlo specifična, žig koji čini boja nema razlikovni karakter ab initio(26). Zbog činjenice da potrošači, u pravilu, nemaju običaj pretpostavljati podrijetlo proizvoda isključivo na temelju njihove boje ili na temelju boje njihove ambalaže, žigovi koji se sastoje od boje rijetko imaju razlikovni karakter ab initio. Stoga percepcija relevantne javnosti nije nužno ista u slučaju žiga koji čini boja i u slučaju verbalnog ili figurativnog žiga(27).

43.      Kao drugo, Sud je već presudio da postoji opći interes da se neopravdano ne ograniči dostupnost boja drugim subjektima koji nude proizvode i usluge vrste kakve su one za koje je zatražena registracija(28). Zato se za ocjenu razlikovnog karaktera žiga koji čini boja mora također osigurati da registracija žiga nije suprotna općem interesu(29).

44.      Kao što je prethodno navedeno, zbog činjenice da žig ima posebne karakteristike u praksi može biti teže utvrditi razlikovni karakter žigova iz jedne kategorije od razlikovnog karaktera žigova iz drugih kategorija(30). Međutim, napominjem da je Sud također istaknuo da ta činjenica ne oslobađa obveze urede za registraciju žigova da u svakom pojedinom slučaju provedu in concreto ispitivanje razlikovnog karaktera žiga za koji je podnesena prijava(31).

45.      Zbog prethodno navedenih razloga, predlažem Sudu da na prvo pitanje odgovori da članak 2. i članak 3. stavak 1. točka (b) i stavak 3. Direktive 2008/95 treba tumačiti na način da je pitanje je li registracija žiga zatražena kao figurativni žig ili kao žig koji čini boja relevantno za primjenu zahtjeva razlikovnog karaktera kada iz posebnih karakteristika žiga koji čini boja proizlazi da se one moraju uzeti u obzir u okviru ocjene razlikovnog karaktera žiga koji čini boja. U tom pogledu, treba se uzeti u obzir činjenicu da, s jedne strane, žig koji čini boja rijetko ima razlikovni karakter ab initio i da, s druge strane, postoji opći interes da se neopravdano ne ograniči dostupnost boja drugim subjektima koji nude proizvode i usluge vrste kakve su one za koje je zatražena registracija.

2.      Način na koji treba registrirati žig kada postoji nepodudarnost između grafičkog prikaza žiga i odabira kategorije žiga (drugo pitanje)

46.      Moje shvaćanje drugog pitanja je da se sud koji je uputio zahtjev pita, u biti, o načinu na koji treba registrirati žig kada postoji nepodudarnost između grafičkog prikaza žiga koji je u obliku slike i odabira kategorije žiga koji je naveden u prijavi, a kojim se žig kvalificira kao žig koji čini boja.

47.      U nastavku ću iznijeti razloge zbog kojih smatram da se u slučaju takve nepodudarnosti žig ne može registrirati u skladu s pravom Unije, ni kao žig koji čini boja ni kao figurativni žig. U tom pogledu, najprije ću objasniti zašto je važno radi registracije žiga da se predmet žiga može točno odrediti (a), a zatim ću iznijeti posljedice nepodudarnosti koje može sadržavati prijava, kao što je to u ovom slučaju (b).

a)      Nužnost određivanja predmeta žiga

48.      Točan predmet žiga za koji je zatražena registracija potrebno je odrediti zato što je u skladu s člankom 2. Direktive 2008/95 za registraciju žiga nužno da žig sačinjava znak koji se može grafički prikazati. Cilj zahtjeva iz članka 2., prema kojem svi znakovi moraju biti znakovi koji se mogu grafički prikazati, je određivanje točnog predmeta žiga za koji podnositelj prijave traži zaštitu. Kao što je to navedeno u presudi Sieckmann, da bi grafički prikaz žiga ispunio svoju funkciju, on mora biti osobito jasan, precizan, sam po sebi potpun, lako dostupan, razumljiv, trajan i objektivan(32).

49.      Sud je u navedenoj presudi objasnio zašto je dobro funkcioniranje sustava registracije žigova zahtijevalo takvo tumačenje(33). S jedne strane, nadležna tijela moraju jasno i precizno poznavati prirodu znakova od kojih se sastoji žig kako bi bila u mogućnosti ispuniti svoje obveze u odnosu na prethodno ispitivanje prijava za registraciju, kao i obvezu objave i održavanja odgovarajućeg i preciznog registra žigova. S druge strane, gospodarski subjekti moraju imati mogućnost jasno i precizno se upoznati s izvršenim registracijama ili prijavama za registraciju svojih postojećih ili mogućih konkurenata te dobiti relevantne informacije o pravima trećih osoba(34).

50.      Stoga je u funkciji određivanja točnog predmeta žiga ocjenjivanje svih drugih uvjeta moguće registracije žiga, a osobito onog o razlikovnom karakteru žiga.

51.      Iako je temeljni zahtjev za sve žigove da su podobni za grafički prikaz(35), ističem da se u praksi točan predmet za određene vrste žigova ne može utvrditi samo na temelju grafičkog prikaza žiga za koji je podnesena prijava. Iako grafički prikaz figurativnog žiga u boji nedvojbeno i precizno navodi element za koji je zaštita zatražena, tj. za figurativni žig u boji, to nije slučaj za žigove koje čini boja.

52.      U presudi Libertel, koja se odnosi na mogućnost registracije žiga koji čini boja, i to samo jedna, Sud je zaključio da jednostavan uzorak boje sam po sebi ne ispunjava zahtjev grafičkog prikaza iz članka 2., posebno zato što se uzorak boje s vremenom može promijeniti (npr. može izblijedjeti). Uzorak boje ne omogućava dakle određivanje točnog predmeta žiga koji čini boja. S druge strane, zahtjev iz članka 2. može se ispuniti ako je uzorak boje dopunjen verbalnim opisom žiga koji čini boja, pod uvjetom da je taj opis jasan i precizan, ili ako se radi o međunarodno priznatoj oznaci za identifikaciju jer se smatra da su te oznake precizne(36).

53.      Osim toga, što se tiče žigova koje čini boja, i to kombinacija boja, Sud je u presudi Heidelberger Bauchemie presudio da – kako bi se ispunio zahtjev jasnoće iz članka 2. – zahtjev za registraciju koji se sastoji od kombinacije boja mora sadržavati sustavni raspored boja koji povezuje predmetne boje na unaprijed određen i dosljedan način(37). Cilj je sustavnog rasporeda precizno odrediti točnu kombinaciju boja(38).

54.      U tom pogledu dodajem da nadležno tijelo, prije nego što se bude moglo izjasniti o pitanju je li predmet žiga koji čini boja i za koji je zatražena registracija jasno određen, kako se zahtijeva u presudama Libertel(39) i Heidelberger Bauchemie(40), mora imati mogućnost utvrditi radi li se o žigu koji čini boja.

55.      U ovom slučaju, čini se da je zahtjev Oy Hartwalla kontradiktoran po tom pitanju, kako je uostalom navedeno u drugom pitanju suda koji je uputio zahtjev. Naime, iako je grafički prikaz žiga za koji je podnesena prijava u obliku znaka s obrisima (plava vrpca obrubljena tankom sivom linijom), društvo Oy Hartwall navelo je u opisu koji je priložen (u kojem se točno navode međunarodne oznake za korištene boje) i u kvalifikaciji da se radi o žigu koji čini boja.

56.      U vezi s grafičkim prikazom žiga koji čini boja i za koji je podnesena prijava, ističem da je u načelu moguće grafički prikazati žig koji čini boja s obrisima. To je tako kada je grafički prikaz ilustriran na način da će se žig koji čini boja primjenjivati na proizvode ili usluge predmetnog poduzeća. Kao primjer, upućujem na prethodno navedenu presudu Louboutin i Christian Louboutin(41). Grafički prikaz žiga koji čini boja u navedenom primjeru, prikazan u točki 8. te presude, sastojao se od crteža cipele s visokom potpeticom na čiji potplat se primjenjivala predmetna crvena boja. U opisu žiga koji čini boja pojašnjeno je da obris cipele nije sastavni dio žiga i da je jedini cilj obrisa cipele istaknuti položaj žiga. Slijedom toga, iako se grafički prikaz žiga sastoji od obrisa (oblik cipele, uključujući oblik potplata), ti obrisi nisu sastavni dio žiga, kao što sam već istaknuo u točki 32. ovog mišljenja i kao što je Sud uostalom potvrdio u presudi.

57.      Ako je, kao u ovom slučaju, žig za koji je podnesena prijava predmet analognog grafičkog prikaza, tada grafički prikaz mora ilustrirati način na koji će se žig koji se sastoji od boje istaknuti na proizvodima Oy Hartwalla koji su, u ovom predmetu, boce vode. Međutim, kao što su to istaknule Komisija i finska vlada, grafički prikaz i ilustracija žiga nije boca vode nego vrpca. To me dovodi do zaključka da je žig za koji je zatražena registracija proturječan u mjeri u kojoj obrisi koji se koriste ne omogućuju čak ni prikaz načina na koji se žig koji čini boja mora primjenjivati na naznačenim proizvodima.

b)      Posljedice proturječnosti u prijavi za registraciju

58.      Prema mojem mišljenju, a kao što to tvrde i Komisija i finska vlada, članak 2. Direktive 2008/95 protivi se registraciji žiga koji čini boja u slučaju proturječnosti koja postoji u ovom primjeru.

59.      Naime, na temelju prijave za registraciju žiga nije moguće točno utvrditi je li predmet prijave žig koji čini boja ili figurativni žig. Stoga nije sigurno u odnosu na koji predmet treba ocijeniti ostale materijalne uvjete utvrđene navedenom direktivom, a osobito zahtjev razlikovnog karaktera. Usto, činjenica je da javna tijela pregledavaju upisnik žigova koristeći različite kategorije žigova iz upisnika. Tako je i u slučaju finskog upisnika žigova za koji sam utvrdio da je moguće zatražiti prijavu za različite kategorije žigova, a osobito za kategorije figurativni žigovi i žigovi koje čini boja.

60.      U tom smislu, izvor je zablude za javna tijela i konkurentna poduzeća ako je žig registriran kao žig koji čini boja, a prikazan je u grafičkom prikazu kao figurativni žig. Posljedično, postojala bi nedoumica o tome koji je element – figurativni žig ili žig koji čini boja – zaštićen činjenicom registracije. Stoga dijelim mišljenje Komisije i finske vlade prema kojem se cilj zahtjeva grafičkog prikaza iz članka 2., koji je taj da se, kako je pojašnjeno u presudi Sieckmann(42), predmet žiga može odrediti na jasan i precizan način, ne može ostvariti prijavom kakvu imamo u ovom slučaju.

61.      Također, takvo tumačenje članka 2. potvrđeno je u presudi Suda u predmetu Shield Mark(43). Taj predmet odnosio se osobito na pitanje pod kojim se uvjetima može grafički prikazati zvučni žig(44) u smislu u kojem je taj izraz upotrjebljen u članku 2. direktive. Sud je u toj presudi među ostalim presudio da znak čiji se grafički prikaz sastoji od glazbenih nota ili od pisanog jezika ne može biti registriran kao zvučni žig ako je podnositelj prijave u svojoj prijavi propustio navesti da se prijavljeni znak mora shvatiti kao zvučni znak. Naime, kao što je Sud istaknuo, u takvom slučaju, nadležna tijela kao i javnost mogu smatrati, temeljem činjenice registracije žiga, da se radi o figurativnom ili verbalnom žigu, kako je grafički prikazan u prijavi (45).

62.      Zbog razloga koje sam naveo u točkama 59. do 60. ovog mišljenja, isti zaključci vrijede, prema mojem mišljenju, za prijavu žiga u okviru koje grafički prikaz ima oblik slike, ali je u kvalifikaciji i opisu koji su joj priloženi navedeno da se radi o žigu koji čini boja. Iako se presuda Shield Mark odnosi na nepreciznosti u prijavi, a ne na stvarnu proturječnost, zaključak iz te presude primjenjiv je a fortiori i u slučaju proturječnosti(46).

63.      Ako nacionalna nadležna tijela moraju odrediti točan predmet žiga za koji je podnesena prijava i ako podnositelj prijave želi tražiti zaštitu žiga koji čini boja, ključno je da prijava žiga bude, tj. da je registracija žiga – u skladu sa svojim grafičkim prikazom, uključujući i kvalifikaciju žiga i opis koji joj je priložen – zatražena kao žig koji čini boja. Naime, samo na taj način nadležna tijela i javnost mogu, s jedne strane, saznati da podnositelj prijave traži zaštitu žiga koji čini boja, a ne figurativnog žiga, i, s druge strane, odrediti točan predmet žiga koji čini boja.

64.      Stoga predlažem Sudu da na drugo pitanje odgovori da članak 2. Direktive 2008/95 treba tumačiti na način da se ta odredba protivi registraciji žiga ako nije moguće, zbog činjenice proturječnosti u prijavi, odrediti točan predmet zaštite koju traži podnositelj prijave. To je, na primjer, slučaj kod zahtjeva za registraciju žiga kao žiga koji čini boja, a koji je grafički prikazan kao figurativni žig.

3.      Praksa Ureda za patente i registraciju (treće pitanje)

65.      Treće pitanje shvaćam na način da sud koji je uputio zahtjev u biti pita – ako bi odgovor na drugo pitanje bio potvrdan pa bi stoga bilo moguće, u načelu, registrirati predmetni žig kao žig koji čini boja – je li sudska praksa Suda o razlikovnom karakteru žiga koji čini boja primjenjiva i na takav žig i, ako jest, je li praksa Ureda za patente i registraciju u skladu sa sudskom praksom.

66.      Budući da sam predložio Sudu da na drugo pitanje odgovori negativno, prema mojem mišljenju nije potrebno odgovoriti na treće pitanje. U slučaju da Sud na drugo pitanje odgovori potvrdno, u nastavku ću ipak podredno iznijeti svoja razmatranja.

67.      Ovo se pitanje odnosi na ocjenu razlikovnog karaktera stečenog uporabom žiga za koji se traži zaštita Ureda za patente i registraciju. U tom pogledu, iz odluke kojom se upućuje prethodno pitanje proizlazi da Ured za patente i registraciju u obrazloženju svoje odluke o odbijanju prijave za registraciju navodi da se „u skladu s ustaljenom praksom Ureda za patente i registraciju ne može dopustiti registracija isključivog prava za određene boje ako ne postoji čvrsti dokaz za to da boje za koje je podnesena prijava na temelju dugotrajne i sveobuhvatne uporabe u odnosu na prijavljene proizvode imaju razlikovni karakter”(47).

68.      Kako bi se odgovorilo na to pitanje, valja najprije ispitati je li sudska praksa Suda o razlikovnom karakteru žiga koji čini boja (presude Libertel(48) i Heidelberger Bauchemie(49)) primjenjiva na takav žig.

69.      Budući da se pitanje temelji na pretpostavci da se radi o žigu koji čini boja i da se stoga pretpostavlja da je predmet žiga boja ili kombinacija boja bez obrisa, na pitanje treba odgovoriti potvrdno, kako također navode finska vlada i Komisija.

70.      Konkretno, to znači da se radi ocjene razlikovnog karaktera žiga koji čini boja moraju uzeti u obzir posebne karakteristike žiga koji čini boja. Kao što sam naveo u točkama 42. do 43. ovog mišljenja, to podrazumijeva, s jedne strane, da treba uzeti u obzir činjenicu da žig koji čini boja rijetko ima svojstveni razlikovni karakter i, s druge strane, da treba uzeti u obzir opći interes da se neopravdano ne ograniči dostupnost boja drugim subjektima(50).

71.      Kao drugo, valja ispitati je li praksa Ureda za patente i registraciju u skladu sa sudskom praksom Suda koja se odnosi na žigove koje čini boja.

72.      Na sudu koji je uputio zahtjev je da konačno odluči o tom pitanju uzimajući u obzir, s jedne strane, zaključke koji proizlaze iz sudske prakse Suda koje sam naveo u točkama 38. do 44. ovog mišljenja i, s druge strane, sve relevantne činjenične informacije koje se odnose na praksu Ureda za patente i registraciju(51).

73.      U pogledu razlikovnog karaktera stečenog uporabom, treba naglasiti da Ured mora obaviti konkretno i sveobuhvatno ispitivanje svih elementa iz kojih proizlazi da je žig postao sposoban identificirati proizvod ili uslugu o kojima je riječ kao pripadajuće određenom poduzetniku(52). U tom kontekstu, iz presude Suda u predmetu Oberbank proizlazi da je protivno Direktivi 2008/95 temeljiti ocjenu razlikovnog karaktera žiga stečenog uporabom samo na temelju rezultata ispitivanja javnog mijenja. Sud je u toj presudi utvrdio da, iako ispitivanje javnog mnijenja može biti jedan od elemenata u ocjeni razlikovnoga karaktera, rezultat takvog ispitivanja ne može biti jedini odlučujući element(53).

74.      Stoga predlažem Sudu, podredno, da na postavljeno pitanje odgovori da se radi ocjene razlikovnog karaktera žiga za koji je podnesena prijava moraju uzeti u obzir posebne karakteristike žiga koji čini boja ako je registracija žiga zatražena za žig koji čini boja. U tom pogledu, treba uzeti u obzir činjenicu da, s jedne strane, žig koji čini boja rijetko ima razlikovni karakter ab initio i da, s druge strane, postoji opći interes da se neopravdano ne ograniči dostupnost boja drugim subjektima koji nude proizvode i usluge vrste kakve su one za koje je zatražena registracija. Ako nadležna tijela smatraju da žig koji čini boja i za koji je podnesena prijava ima svojstveni razlikovni karakter, nije nužan dokaz o uporabi žiga. Suprotno, ako žig koji čini boja nema svojstven razlikovni karakter, mora se provjeriti je li žig stekao razlikovni karakter uporabom. U okviru te procjene mora se obaviti konkretno ispitivanje elemenata koji mogu dokazati da je žig postao sposoban identificirati proizvod ili uslugu kao pripadajuće određenom poduzetniku. Usto, ti se elementi moraju odnositi na uporabu žiga i u okviru te ocjene mogu se osobito uzeti u obzir: tržišni udio predmetnog žiga, intenzitet, geografski opseg i trajanje uporabe žiga, važnost ulaganja poduzetnika u njegovu promidžbu, udio zainteresirane javnosti koja identificira proizvod ili uslugu kao pripadajuće određenom poduzetniku zahvaljujući navedenom žigu kao i izjave gospodarskih i industrijskih komora ili drugih profesionalnih udruženja.

V.      Zaključak

75.      S obzirom na prethodna razmatranja, predlažem da Sud na pitanja koja je uputio Korkein hallinto‑oikeus (Vrhovni upravni sud) odgovori na sljedeći način:

1.      U svrhu tumačenja članka 2. Direktive br. 2008/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (kodificirana verzija) i uvjeta koji se odnosi na razlikovni karakter žiga za koji je podnesena prijava u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) i stavka 3. navedene direktive, pitanje je li registracija žiga zatražena kao figurativni žig ili kao žig koji čini boja relevantno je u mjeri u kojoj iz posebnih karakteristika žiga koji čini boja proizlazi da se one moraju uzeti u obzir prilikom ocjene razlikovnog karaktera žiga koji čini boja. U tom pogledu, treba uzeti u obzir činjenicu da, s jedne strane, žig koji čini boja rijetko ima razlikovni karakter ab initio i da, s druge strane, postoji opći interes da se neopravdano ne ograniči dostupnost boja drugim subjektima koji nude proizvode i usluge vrste kakve su one za koje je zatražena registracija.

2.      Članak 2. Direktive 2008/95 treba tumačiti na način da se ta odredba protivi registraciji žiga ako nije moguće, zbog proturječnosti u prijavi, odrediti točan predmet zaštite koju traži podnositelj prijave. To je, na primjer, slučaj kod zahtjeva za registraciju žiga koji čini boja, a koji je grafički prikazan kao figurativni žig.


1      Izvorni jezik: danski


2      Direktiva 2008/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (SL 2008., L 299, str. 25.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 17., svezak 2., str. 149.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2008/95).


3      Direktiva 2008/95 je ukinula i zamijenila Prvu direktivu Vijeća 89/104/EEZ od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (SL 1989., L 40, str. 1.). Članak 2. i članak 3. Direktive 2008/95, čije tumačenje je zatraženo u ovom predmetu, istovjetni su članku 2. i članku 3. Direktive 89/104. Sudska praksa koja se odnosi na Direktivu 89/104 također je relevantna u ovom slučaju. Direktiva 2008/95 zamijenjena je novom direktivom o žigovima, Direktivom (EU) 2015/2436 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2015. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (SL 2015., L 336, str. 1.), a kao rok za njezino prenošenje određen je 14. siječanj 2019.


4      Sud koji je uputio zahtjev je u formulaciji postavljenog pitanja istaknuo samo zahtjev razlikovnog karaktera koji proizlazi iz članka 2. i članka 3. stavka 1. točke (b) direktive, tj. „svojstveni” razlikovni karakter. Budući da je razlikovni karakter stečen uporabom (članak 3. stavak 3. direktive) u samom središtu spora pred nacionalnim sudom koji je uputio prethodno pitanje, a Oy Hartwall tvrdi da žig za koji je podnesena prijava ima svojstveni razlikovni karakter i razlikovni karakter stečen uporabom, uključio sam u svoj odgovor i članak 3. stavak 3.


5      Vidjeti točke 10. i 12. ovog mišljenja.


6      Slično tomu, iz odluke kojom se upućuje zahtjev za prethodnu odluku proizlazi samo da sud koji je uputio zahtjev treba, u ovom predmetu, utvrditi može li se žig za koji je podnesena prijava i koji je „prikazan kao slika u boji registrirati kao žig koji čini boja”.


7      Ovo se može zaključiti iz činjenice da – iako je registracija žiga bila zatražena kao žig koji čini boja – proizlazi iz odluke suda koji je uputio zahtjev da Oy Hartwall tvrdi, s jedne strane, da nije zatražio zaštitu samo „za boje plavu i sivu u svim mogućim oblicima” i, s druge strane, da „žig treba zaštititi točno onako kako proizlazi iz grafičkog prikaza, a ne kao neograničenu varijaciju boja koje sadržava”.


8      Činjenica da su znakovi navedeni u članku 2. samo primjeri i ne čine iscrpan popis potkrijepljena je ne samo tekstom članka 2., nego i uvodnom izjavom 8. u direktivi. U toj se uvodnoj izjavi navodi da „[z]a postizanje ciljeva kojima teži ovo usklađivanje zakonodavstva potrebno je da su uvjeti za stjecanje i zadržavanje registriranog žiga, u pravilu, istovjetni u svim državama članicama” i da je „[u] tu svrhu potrebno navesti primjere znakova koji mogu činiti žig, uz uvjet da se pomoću tih znakova mogu razlikovati proizvodi i usluge jednog poduzeća od proizvoda i usluga drugog”. Članak 2. direktive sadržava primjere na koje se upućuje u uvodnoj izjavi 8.


9      Napominjem da su boje izričito navedene kao primjer žiga u članku 3. nove direktive o žigovima, Direktive 2015/2436.


10      Presuda od 6. svibnja 2003., Libertel (C‑104/01, EU:C:2003:244)


11      Presuda od 24. lipnja 2004., Heidelberger Bauchemie (C‑49/02, EU:C:2004:384)


12      Sud je u ovim predmetima utvrdio da žig koji čini boja mora ispunjavati tri uvjeta. Kao prvo, mora se raditi o znaku. Sud je istaknuo da se u području trgovine boje općenito koriste zbog svojeg privlačnog i dekorativnog svojstva, i pritom im se ne daje nikakvo značenje, ali da se ne može isključiti da boje ili kombinacije boja mogu, u odnosu na proizvod ili uslugu, predstavljati znak (vidjeti presude od 6. svibnja 2003., Libertel, C‑104/01, EU:C:2003:244, t. 27. i od 24. lipnja 2004., Heidelberger Bauchemie, C‑49/02, EU:C:2004:384, t. 23.). Kao drugo, taj znak mora biti podoban za grafički prikaz. Kao treće, taj znak mora biti prikladan za razlikovanje proizvoda ili usluga jednog poduzetnika od proizvoda ili usluga drugog poduzetnika (vidjeti presude od 6. svibnja 2003., Libertel C‑104/01, EU:C:2003:244, t. 23. i od 24. lipnja 2004., Heidelberger Bauchemie, C‑49/02, EU:C:2004:384, t. 22.). U odnosu na primjenu dvaju potonjih uvjeta na žigove koje čini boja, upućujem na svoje odgovore u nastavku na prethodna pitanja koja se odnose konkretno na te uvjete.


13      Vidjeti, na primjer, točke 14. i 21. presude od 6. svibnja 2003., Libertel (C‑104/01, EU:C:2003:244), koja opisuje žig koji čini boja kao boju samu po sebi, bez prostornog ograničenja, i točku 15. presude od 24. lipnja 2004., Heidelberger Bauchemie (C‑49/02, EU:C:2004:384), koja spominje boje i kombinaciju boja prikazane na apstraktan način i bez obrisa. Ta ista definicija korištena je također u svrhu registracije žiga Europske unije (vidjeti Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2018/626 оd 5. ožujka 2018. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća o žigu Europske unije i o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) 2017/1431, SL 2018., L 104, str. 37.). Ova uredba, koja se primjenjuje na registraciju žiga Europske unije od 14. svibnja 2018., opisuje u članku 3. stavku 3. točki (f) žig koji čini boja kao žig koji se sastoji isključivo od jedne boje bez obrisa ili od kombinacije boja bez obrisa.


14      Presuda od 12. lipnja 2018., Louboutin i Christian Louboutin (C 163/16, EU:C:2018:423)


15      Presuda od 12. lipnja 2018., Louboutin i Christian Louboutin (C‑163/16, EU:C:2018:423, t. 7.‑10.)


16      Presuda od 12. lipnja 2018., Louboutin i Christian Louboutin (C‑163/16, EU:C:2018:423, t. 24.)


17      Presuda od 6. svibnja 2003. (C‑104/01, EU:C:2003:244, t. 54.).


18      Vidjeti, u tom smislu, definiciju figurativnih žigova iz članka 3. stavka 3. točke (b) Provedbene uredbe Komisije 2018/626, prema kojoj je figurativni žig onaj koji upotrebljava nestandardne znakove, stilizaciju, raspored znakova, grafičke elemente ili boje, uključujući žigove koji se sastoje isključivo od figurativnih elemenata ili od kombinacije verbalnih i figurativnih elemenata.


19      Vidjeti presudu od 19. lipnja 2014., Oberbank (C‑217/13 i C‑218/13, EU:C:2014:2012, t. 38. i navedenu sudsku praksu).


20      Vidjeti presudu od 26. travnja 2007., Alcon protiv EUIPO‑a (C‑412/05 P, EU:C:2007:252, t. 53. i navedenu sudsku praksu).


21      Vidjeti presudu od 19. lipnja 2014., Oberbank (C‑217/13 i C‑218/13, EU:C:2014:2012, t. 39. i navedenu sudsku praksu).


22      Vidjeti presudu od 19. lipnja 2014., Oberbank (C‑217/13 i C‑218/13, EU:C:2014:2012, t. 40. i navedenu sudsku praksu).


23      Vidjeti presudu od 19. lipnja 2014., Oberbank (C‑217/13 i C‑218/13, EU:C:2014:2012, t. 41. i navedenu sudsku praksu).


24      Vidjeti presudu od 19. lipnja 2014., Oberbank (C‑217/13 i C‑218/13, EU:C:2014:2012, t. 46. i navedenu sudsku praksu).


25      Vidjeti presudu od 19. lipnja 2014., Oberbank (C‑217/13 i C‑218/13, EU:C:2014:2012, t. 47. i navedenu sudsku praksu).


26      Vidjeti presude od 6. svibnja 2003., Libertel (C‑104/01, EU:C:2003:244, t. 66.), i od 24. lipnja 2004., Heidelberger Bauchemie (C‑49/02, EU:C:2004:384, t. 39.).


27      Vidjeti presude od 6. svibnja 2003., Libertel (C‑104/01, EU:C:2003:244, t. 65.), i od 24. lipnja 2004., Heidelberger Bauchemie (C‑49/02, EU:C:2004:384, t. 38.).


28      Vidjeti presudu od 6. svibnja 2003., Libertel (C‑104/01, EU:C:2003:244, t. 54. do 59.).


29      Vidjeti presudu od 6. svibnja 2003., Libertel (C‑104/01, EU:C:2003:244, t. 60).


30      Vidjeti presude od 12. srpnja 2012., Smart Technologies protiv EUIPO‑a (C‑311/11 P, EU:C:2012:460, t. 26. i navedenu sudsku praksu), i od 9. rujna 2010., EUIPO protiv Borco‑Marken‑Import Matthiesen (C‑265/09 P, EU:C:2010:508, t. 33. i navedenu sudsku praksu).


31      Vidjeti presudu od 9. rujna 2010., EUIPO protiv Borco‑Marken‑Import Matthiesen (C‑265/09 P, EU:C:2010:508, t. 37.).


32      Vidjeti presude od 12. prosinca 2002., Sieckmann (C‑273/00, EU:C:2002:748, t. 48. do 55.), i od 6. svibnja 2003., Libertel (C‑104/01, EU:C:2003:244, t. 29.).


33      Vidjeti presudu od 12. prosinca 2002., Sieckmann (C‑273/00, EU:C:2002:748, t. 47.).


34      Vidjeti presudu od 12. prosinca 2002., Sieckmann (C‑273/00, EU:C:2002:748, t. 50. i 51.). Vidjeti također presudu od 24. lipnja 2004., Heidelberger Bauchemie (C‑49/02, EU:C:2004:384, t. 26. do 30.).


35      Napominjem da se zahtjev grafičkog prikaza ne navodi u novoj direktivi o žigovima, Direktivi 2015/2436. Članak 3. točka (b) te direktive, koji se odnosi na pitanje o tome od kojih se znakova može sastojati žig i koji odgovara članku 2. postojeće direktive, sada navodi da znak za koji je zatražena zaštita mora biti prikazan u registru na način koji omogućuje nadležnim tijelima i javnosti da odrede točan i jasan predmet zaštite koja je pružena njihovu nositelju. Razlog te izmjene naveden je u uvodnoj izjavi 13. te direktive. U potonjoj se navodi da je – kako bi se ispunili ciljevi sustava registracije žigova, poglavito jamčenje pravne sigurnosti i dobro upravljanje – također važno zahtijevati da se znak može prikazati na jasan, precizan, samostalan, lako dostupan, razumljiv, postojan i objektivan način. K tome se navodi da bi zato trebalo dopustiti da se znak prikazuje u bilo kojem prikladnom obliku uporabom opće dostupnih tehnologija, i to ne nužno grafički, sve dok prikaz nudi zadovoljavajuća jamstva u tom smislu.


36      Vidjeti presudu od 6. svibnja 2003., Libertel (C‑104/01, EU:C:2003:244, t. 31. do 37.).


37      Vidjeti presudu od 24. lipnja 2004., Heidelberger Bauchemie (C‑49/02, EU:C:2004:384, t. 33.).


38      Vidjeti presudu od 24. lipnja 2004., Heidelberger Bauchemie (C‑49/02, EU:C:2004:384, t. 34.).


39      Presuda od 6. svibnja 2003., Libertel (C‑104/01, EU:C:2003:244)


40      Presuda od 24. lipnja 2004., Heidelberger Bauchemie (C‑49/02, EU:C:2004:384)


41      Presuda od 12. lipnja 2018., Louboutin i Christian Louboutin (C‑163/16, EU:C:2018:423)


42      Vidjeti presudu od 12. prosinca 2002., Sieckmann (C‑273/00, EU:C:2002:748, t. 48. do 51.).


43      Presuda od 27. studenoga 2003., Shield Mark (C‑283/01, EU:C:2003:641)


44      Zvučni žig je žig koji se sastoji isključivo od zvuka ili kombinacije zvukova (vidjeti, na primjer, definiciju iz Provedbene uredbe Komisije 2018/626, članak 3. stavak 3. točka (g)).


45      Vidjeti presudu od 27. studenoga 2003., Shield Mark (C‑283/01, EU:C:2003:641, t. 58.).


46      U tom pogledu navodim presudu Seven Towns protiv EUIPO‑a (prikaz sedam kvadrata u različitim bojama) od 14. lipnja 2012. (T‑293/10, neobjavljena, EU:T:2012:302). U tom je predmetu Opći sud utvrdio da se žig Europske unije ne može registrirati kao žig koji čini boja ako žig nije grafički prikazan kao žig koji čini boja nego kao figurativni žig ili trodimenzionalni žig. Opći sud je presudio da je u tom slučaju postojala svojstvena proturječnost koja se odnosi na stvarnu prirodu predmetnog znaka, a koja se protivi njegovoj registraciji (vidjeti točku 66. presude).


47      Vidjeti, u tom smislu, točku 13. ovog mišljenja.


48      Presuda od 6. svibnja 2003., Libertel (C‑104/01, EU:C:2003:244)


49      Presuda od 24. lipnja 2004., Heidelberger Bauchemie (C‑49/02, EU:C:2004:384).


50      Vidjeti presudu od 6. svibnja 2003., Libertel (C‑104/01, EU:C:2003:244, t. 60., 65. i 66.).


51      Napominjem da Sud ne raspolaže takvim informacijama.


52      Vidjeti presudu od 19. lipnja 2014., Oberbank (C‑217/13 i C‑218/13, EU:C:2014:2012, t. 40. i navedenu sudsku praksu).


53      Vidjeti presudu od 19. lipnja 2014., Oberbank (C‑217/13 i C‑218/13, EU:C:2014:2012, t. 48.).