Vidjeti detaljnu statistiku Općeg suda 

Statistički podaci o aktivnosti Općeg suda u 2022. s komentarom

Emmanuel Coulon, tajnik Općeg suda

Statistički podaci o pravosudnoj aktivnosti Općeg suda istodobno čine bitan instrument u upravljanju tom aktivnošću, alat za procjenu učinaka pravosudnih odabira te postupovni odraz djelovanja institucija i tijela Europske unije u donošenju zakona, drugih propisa i odluka. Analiza tih brojčanih podataka, koje iskazuje tajništvo Općeg suda, dio je obveze obavještavanja javnosti o njegovu radu i trendovima u odvijanju postupaka. Stoga je ta analiza ključna.

U 2022. Opći sud nastavio je sa svojom politikom dinamičnog upravljanja predmetima te je poduzeo mjere kako bi se nastavili postupci u velikim grupama predmeta koji su bili prekinuti do donošenja odluke u predmetima koji su određeni kao ogledni. Te promjene dovele su do intenziviranja pravosudne aktivnosti, kao što to jasno proizlazi iz brojčanih podataka koji se tiču aktivnosti tajništva. Istodobno, Opći sud ostao je u cijelosti povezan s aktualnim gospodarskim, društvenim, okolišnim i geopolitičkim zbivanjima u Europskoj uniji i njezinim državama članicama. Nakon predmeta povezanih sa zdravstvenom krizom (predmeti u području državnih potpora, javne nabave, trgovinske politike, javnog zdravlja, pristupa dokumentima i javne službe), koji su obilježili 2021. godinu, jedan od događaja koji su obilježili 2022. godinu pokretanje je prvih postupaka u vezi s mjerama ograničavanja koje je donijela Europska unija u okviru sukoba između Rusije i Ukrajine.

Vrlo općenito valja utvrditi da se s 904 nova i 858 riješenih predmeta broj neriješenih predmeta automatski povećao na 1474.

Novi predmeti: pregled najvažnijih obrađivanih pravnih područja

Broj novih predmeta veći je od onog u dvama prethodnim godinama (882 u 2021. i 847 u 2020.), ali je i dalje manji od onog iz ranijih godina (939 u 2019., 917 u 2017., 974 u 2016. i 912. u 2014.). Budući da je Opći sud nadležan za odlučivanje u prvom stupnju o izravnim tužbama država članica te fizičkih i pravnih osoba, osim tužbi u pogledu kojih nadležnost pridržava Sud, njegova aktivnost u velikoj mjeri ovisi o aktima institucija i tijela Europske unije te o osporavanju zakonitosti tih akata.

Među četrdesetak područja u kojima se podnose tužbe, posebnu pozornost zaslužuju područja vanjskog djelovanja Europske unije (mjere ograničavanja) i pravila tržišnog natjecanja primjenjiva u državama (državne potpore).

Postupci koji se odnose na mjere ograničavanja, u pogledu kojih valja napomenuti da su savršeno povezani s geopolitičkim trendovima, predstavljali su, sa 103 nova predmeta, 11,4 % ukupnog njihova broja u 2022. (u usporedbi s 4,8 % u 2021. i 3 % u 2020.). Počevši od veljače 2022., Europska unija donijela je niz mjera ograničavanja protiv fizičkih osoba i subjekata u okviru sukoba između Rusije i Ukrajine. Zakonitost mnogobrojnih akata kojima se izriču te mjere, koje se odnose na više stotina državljana i subjekata, dovela je do 75 tužbi podnesenih od 30. ožujka do 31. prosinca. Valja istaknuti da se među tim tužbama nalazi ona koju je protiv Vijeća Europske unije 8. ožujka 2022. podnio RT France, društvo sa sjedištem u Francuskoj, koje obavlja djelatnost uređivanja tematskih kanala, zahtijevajući poništenje privremene zabrane emitiranja sadržaja. U tom predmetu (T-125/22) – u kojem se Opći sud morao izjasniti, među ostalim, o poštovanju prava obrane i navodnoj povredi slobode izražavanja i informiranja – odluku je donijelo veliko vijeće Općeg suda (sastavljeno od 15 sudaca) u ubrzanom postupku koji je trajao četiri mjeseca i 19 dana.

U području državnih potpora pokrenuto je čak 68 novih predmeta (u usporedbi s 46 u 2021. i 42 u 2020.), od kojih su 50 pokrenule fizičke i pravne osobe protiv Komisijine odluke o programu potpora koji je proveo Portugal za Zona Franca da Madeira.

Suprotno rastu zabilježenom u tim dvama područjima, opaža se smanjenje broja novih predmeta u područjima intelektualnog vlasništva (270 u usporedbi s 308 u 2021. i 282 u 2020.) i javne službe (66 u usporedbi s 81 u 2021. i 120 u 2020.).

Naposljetku, iako je povećanje broja tužbi podnesenih u području bankarstva i financija neznatno, valja upozoriti na to da taj broj svake godine raste za nekoliko predmeta. U 2022. zabilježeno je 49 novih tužbi, od kojih su 37 podnijele banke i financijske institucije protiv Jedinstvenog sanacijskog odbora, agencije Europske unije zadužene za upravljanje jedinstvenim sanacijskim fondom te za pripremu i izvršenje sanacije banaka sa sjedištem u državama članicama koje sudjeluju u jedinstvenom sanacijskom mehanizmu.

Kako bi se naglasila činjenica da je uređenje zaštite osobnih podataka vrlo aktualno pitanje, valja skrenuti pozornost na tužbu za poništenje koju je 2022. podnijelo društvo Meta Platforms Ireland protiv odluke Europskog odbora za zaštitu podataka (predmet T-682/22). Riječ je o drugoj tužbi protiv odluka tog odbora nakon prve koju je podnijelo društvo WhatsApp Ireland u 2021. (predmet T-709/21) i koju je Opći sud 2022. odbacio kao nedopuštenu.

2022.: godina odlazaka i stupanja na dužnost sudaca

S 858 riješenih predmeta Opći sud zaključio je manje predmeta nego u 2021. (951). To smanjenje od 9,8 % uglavnom je kratkotrajno. Naime, sastav Općeg suda znatno se promijenio s obzirom na, s jedne strane, stupanje na dužnost novih sudaca tijekom godine i, s druge strane, odlaske i dolaske sudaca u okviru trogodišnje djelomične zamjene članova Općeg suda. Te promjene očito nisu ostale bez traga na organizaciji i funkcioniranju Općeg suda i njegova tajništva, što je korisno pojasniti.

Tijekom 2022. godine nekoliko je sudaca stupilo na dužnost izvan trogodišnje djelomične zamjene: naslijedili su suce čija su mjesta upražnjena nakon njihova imenovanja za članove Suda u listopadu 2021. (D. Gratsias (Grčka), imenovan sucem i A. M. Collins (Irska), imenovan nezavisnim odvjetnikom) odnosno suca koji je preminuo 2021. (sudac B. Berke (Mađarska)). Tako su sutkinja S. Kingston (Irska) i sudac I. Dimitrakopoulos (Grčka) prisegnuli 13. siječnja 2022., a sudac T. Tóth (Mađarska) 6. srpnja 2022.

Dva nova suca imenovana u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2015/2422 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2015. o izmjeni Protokola br. 3 o Statutu Suda Europske unije (SL 2015., L 341, str. 14.) također su stupila na dužnost u siječnju 2022. (sudac D. Kukovec (Slovenija)) odnosno srpnju 2022. (sutkinja B. Ricziová (Slovačka)), čime je Opći sud prvi put dosegnuo brojku od 54 suca od dovršetka reforme čiji je cilj bio da taj sud čine po dva suca iz svake države članice.

U okviru djelomične zamjene članova Općeg suda u rujnu 2022., na dužnost su stupila tri nova suca (sutkinja E. Tichy-Fisslberger (Austrija), sudac W. Valasidis (Grčka) i sudac S. Verschuur (Nizozemska)).

Opći je sud tako u 2022. primio osam novih sudaca.

Osim toga, kao i svake tri godine, neposredno nakon djelomične zamjene članova, suci su imenovali predsjednika, potpredsjednika i predsjednike vijeća Općeg suda.

Te promjene u sastavu Općeg suda zahtijevale su donošenje mnogobrojnih mjera unutarnjeg ustroja. Među tim mjerama valja istaknuti odluku tog suda da, uz osam vijeća od pet sudaca, osnuje i dva vijeća od šest sudaca te potvrdi djelomičnu specijalizaciju vijeća zadržavanjem pravila u skladu s kojim, s jedne strane, četiri vijeća rješavaju predmete u području javne službe, a šest vijeća predmete u području intelektualnog vlasništva dok se, s druge strane, postupci u ostalim područjima raspodjeljuju svim vijećima. Nadalje, broj sastava s tri suca povećao se na 68, uz deset sastava od pet sudaca te veliko vijeće od petnaest sudaca i, njemu nasuprot, sastav suca pojedinca. Upravljanje tim ustrojem Općeg suda s 54 suca zahtijeva strogost i preciznost.

Provedba pratećih mjera u vezi s uzastopnim stupanjima na dužnost u siječnju, srpnju i rujnu, svaki put je zahtijevala donošenje novih odluka Općeg suda (o sastavu velikog vijeća, kriterijima raspodjele predmeta između vijeća, načinu određivanja suca koji zamjenjuje spriječenog suca, osnivanju vijećâ i raspoređivanju sudaca u vijeća), koje se objavljuju u Službenom listu Europske unije i dostupne su pod rubrikom Opći sud, „Postupak”, na stranici Curia.

Tajništvo je bilo snažno uključeno u prihvat novih sudaca i radnje na osmišljavanju i provedbi načina organizacije rada Općeg suda. U tom pogledu važno je naglasiti da stupanje na dužnost novih sudaca i novo raspoređivanje sudaca u vijeća opravdavaju raspodjele i preraspodjele velikog broja predmeta. Za provedbu i priopćavanje raspodjela i preraspodjela zaduženo je tajništvo, a te su radnje provedene u 938 predmeta.

Nekoliko važnih brojki

Valja istaknuti sljedeće:

• 82 % predmeta riješila su vijeća od tri suca (84 % u 2021. i 75 % u 2020.), a gotovo 12 % prošireni sastavi od pet sudaca (u usporedbi s 9 % u 2021. i 15 % u 2020.);
• Opći je sud u jednom predmetu odlučivao u velikom vijeću (predmet RT France/Vijeće);
• dva predmeta Opći sud je riješio zasjedajući kao sudac pojedinac (tri u 2021. i jedan u 2020.);
• 57 % predmeta zaključeno je presudom (60 % u 2021. i 55 % u 2020.), a 43 % rješenjem (40 % u 2021. i 45 % u 2020.), u svim vrstama postupaka i svim područjima zajedno;
• u 55 % predmeta zaključenih presudom održana je rasprava (63 % u 2021. i 62 % u 2020.).

Broj rasprava bio je za jedan manji od onog u 2021. (241 rasprava, u usporedbi s 240 u 2021. i 227 u 2020.), a održane su u 303 predmeta (290 u 2021. i 335. u 2020.) (ta razlika između broja rasprava i broja predmeta u kojima je ona održana objašnjava se činjenicom da se u spojenim predmetima organizira samo jedna rasprava). Valja upozoriti na to da je rasprava u predmetu Google i Alphabet/Komisija (Google AdSense for Search) (predmet T-334/19), koja je održana od 2. do 4. svibnja 2022., kao i mnogobrojne druge, opravdala donošenje usklađenih mjera tajništva kako bi se osiguralo njezino besprijekorno odvijanje.

Udio rasprava putem videokonferencije koji se u apsolutnoj vrijednosti gotovo udvostručio od 2020. do 2021. (s 38 na 72) znatno se smanjio: 4,6 % rasprava (odnosno 11 rasprava od ukupno 241) održano je na taj način u usporedbi s 30 % u 2020. (72 rasprave od ukupno 240). Takav trend je logičan. Valja podsjetiti na to da je primjena videokonferencije, koje je moguća od 2020., uvjetovana nemogućnošću glavne stranke ili intervenijenta da dođe u Luxembourg zbog zdravstvene krize povezane s pandemijom bolesti COVID-19 i pristankom te osobe na korištenje navedenim instrumentom. Nadalje, bilo je potrebno ispuniti i određene tehničke preduvjete, kako bi se osiguralo da se rasprava odvija u skladu s načelom poštenog suđenja, a to su da se prije rasprave provjeri kvaliteta sigurnog prijenosa i nepostojanje problema u vezi sa simultanim prevođenjem.

Međutim, zbog završetka pandemije situacija u 2022. više nije jednaka onoj iz 2021.

U budućnosti će biti zanimljivo pratiti razvoj situacije nakon što stupi na snagu nova odredba Poslovnika, koju je predložio Opći sud, a prihvatilo Vijeće Europske unije. Sustav primjene videokonferencije, koji je predviđen u novom članku 107.a Poslovnika precizira osobito pravne pretpostavke pod kojima se ona može primijeniti i nadležnost za odlučivanje o eventualnim zahtjevima, predviđajući pritom da će se tehnički uvjeti propisati u Praktičnim pravilima za provedbu Poslovnika Općeg suda.

U okviru konkretne provedbe politike dostupnosti institucije osobama s invaliditetom, valja naglasiti da su prvi put u povijesti institucije ispunjeni uvjeti da se nagluhoj osobi omogući prisustvovanje raspravi pred Općim sudom.

Prosječno trajanje postupaka vrlo je zadovoljavajuće. Iznosi 16,2 mjeseca za predmete zaključene presudom ili rješenjem (u usporedbi sa 17,3 mjeseca u 2021. i 15,4 mjeseca u 2020.), a 20,4 mjeseca ako se u obzir uzmu samo predmeti zaključeni presudom, pri čemu to prosječno trajanje varira od 13,4 mjeseca u predmetima o intelektualnom vlasništvu do 43,7 mjeseci u opsežnim i složenim predmetima prava tržišnog natjecanja (među kojima su predmeti Intel Corportation/Komisija (T-286/09 RENV), Qualcomm/Komisija (Qualcomm – Plaćanja za isključivost) (T-235/18), Google i Alphabet/Komisija (Google Android) (T-604/18), kao i u 13 predmeta koji se odnose na sporazume i usklađena djelovanja u vezi s nekoliko elemenata cijene usluga zračnog prijevoza tereta).

Kada je riječ o predmetima zaključenima rješenjem, prosječno trajanje postupaka od 8,9 mjeseci najkraće je u povijesti.

Kao što je već navedeno, pred Sudom je na dan 31. prosinca 2022. bilo 1474 neriješena predmeta (odnosno 46 više od broja iskazanog na dan 31. prosinca 2021, ali 23 manje nego na kraju 2020.). Među tim predmetima, 6,5 % odnosilo se na javnu službu, a 20,3 % na intelektualno vlasništvo. Prema tome, gotovo 27 % neriješenih predmeta spada u područja za koja je Opći sud odlučio specijalizirati vijeća.

U navedene statističke podatke nisu uključeni zahtjevi za privremenu pravnu zaštitu za koje je nadležan predsjednik Općeg suda (odnosno potpredsjednik, koji ga zamjenjuje u slučaju spriječenosti) i zahtjevi za ubrzani postupak, za koje je nadležan sastav Općeg suda kojemu je dodijeljen predmet. Ovo izlaganje stoga bi bilo nepotpuno kada ne bi sadržavalo poseban dio posvećen tim hitnim postupcima u kojima tajništvo mora promptno djelovati kako u pogledu obrade podnesenih akata tako i u pogledu izvršenja odluka predsjednika ili Općeg suda.

Broj zahtjeva za privremenu pravnu zaštitu pao je u 2022. za 22 % u odnosu na 2021. (37 zahtjeva (od kojih 9 u području mjera ograničavanja) u usporedbi s 45), jednako kao i broj zaključenih postupaka privremene pravne zaštite (37 u usporedbi s 45).

Zahtjeva za ubrzani postupak bilo je 20 (u usporedbi s 38 u 2021. i 22. u 2020.), od kojih 13 u vezi s predmetima u kojima se osporava zakonitost mjera ograničavanja koje je donijela Europska unija u okviru sukoba između Rusije i Ukrajine. Samo jedan od tih zahtjeva prihvaćen je u okviru tužbe za poništenje Komisijine odluke koja se odnosila na povrata neosnovano plaćenih iznosa. S druge strane, Opći sud u pet je navrata iskoristio mogućnost iz članka 151. Poslovnika da po službenoj dužnosti odobri odlučivanje u ubrzanom postupku (što je uključivalo i predmet RT France/Vijeće).

Pregled aktivnosti tajništva Općeg suda

Naposljetku, posebnu pozornost valja posvetiti vrlo intenzivnoj aktivnosti tajništva Općeg suda u 2022. godini. Osim sudjelovanja tajnika i njegova kabineta u poslovima pravosudne uprave, izmjenama postupovnih pravila te u tekućim pravosudnim i institucionalnim projektima, svi timovi tajništva, sačinjeni od 71 dužnosnika i službenika, dali su svoj obol u pružanju potpore Općem sudu u ostvarivanju njegovih ciljeva. Tajništvo je tako bilo snažno uključeno u proaktivno upravljanje predmetima kojem stremi i kojim upravlja Opći sud.

Prvi put dosegnute su sljedeće brojke:

• 60 000 akata upisanih u upisnik tajništva (60 691 u usporedbi s 56 827 u 2021. i 51 399 u 2020.). Detaljnija analiza otkriva da je posljednje tromjesečje bilo iznimno intenzivno, osobito zbog raspodjela i preraspodjela predmeta koje su bile rezultat promjena u sastavu Općeg suda do kojih je došlo u rujnu 2022. te zbog podnošenja akata i primanja dostava u predmetima koji pripadaju grupama predmeta (14 % ukupnog broja upisa u posljednjem tromjesečju povezano je s nizom predmeta koji uključuju Jedinstveni sanacijski odbor);
• 10 000 postupovnih akata koje su odvjetnici i agenti podnijeli tajništvu (10 412 u usporedbi s 9728 u 2021. i 9572 u 2020.);
• 14 600 predajnih obrazaca u elektroničkom obliku, koje tajništvo sastavlja i razmjenjuje s kabinetima sudaca u okviru postupaka (14 631 obrazac u usporedbi s 14 314 u 2021. i 12 636 u 2020.).

Tajništvo je također pružalo svoje usluge tijekom 352 sjednice vijeća (sastanci na kojima suci raspravljaju o predmetima i donose mjere za postupanje u tim predmetima) (338 u 2021. i 325 u 2020.) i tijekom 241 rasprave.

Naposljetku, ono je još jednom na najbolji mogući način iskoristilo aplikaciju e-Curia, čije je korištenje, uz nekoliko iznimaka, postalo obvezno 1. prosinca 2018.. Tako je u 2022. godini 94 % akata podneseno tajništvu Općeg suda elektroničkim putem, što predstavlja količinu od gotovo milijun stranica (979 676 stranica). Od 2018. tajništvu Općeg suda podneseno je ukupno je 4 588 664 stranica dokumenata, koje je ono obradilo, što može predočiti veličinu pojedinih spisa koji su dani u rad tom sudu.

Navedeni ne pružaju uvid u dva važna detalja iz 2022. godine. Prvi se tiče osnaživanja sigurnosnih instrumenata kako bi se osigurala zaštita osjetljivih podataka na sudu i u instituciji. Drugi, koji odražava stalno nastojanje Općeg suda da prati suvremene trendove, korištenje je kvalificiranog elektroničkog potpisa presuda, rješenja i zapisnika s rasprava pred Općim sudom. Tajništvo je uložilo krajnji napor kako bi prilagodilo svoje unutarnje procedure i pokušalo izgraditi sustav koji odgovara svim pravnim zahtjevima i omogućava trajnu pohranu u elektroničkom obliku.

Opći sud Europske unije i njegovo tajništvo tako su se još jednom prilagodili postojećim okolnostima kako bi na najbolji mogući način odgovorili na legitimna očekivanja pravnih subjekata. Postupovna pravila Općeg suda nastavljaju se prilagođavati kako bi se omogućilo učinkovito postupanje u predmetima uz uzimanje u obzir novih zahtjeva i okolnosti. Naposljetku, na podlozi mjera donesenih tijekom prethodnih godina, nastavljeni su napori na digitalizaciji svih faza sudskog postupka, od podnošenja akata putem aplikacije e-Curia do dostave elektronički potpisanih odluka istim putem, čime se doprinosi nužnom osuvremenjivanju javne pravosudne službe.

Sudska statistika za nekoliko prethodnih godina dostupna je također i na web stranici Curia, u dijelu Povijest.