Tužba podnesena 29. travnja 2022. – Russian Direct Investment Fund/Vijeće
(predmet T-235/22)
Jezik postupka: engleski
Stranke
Tužitelj: Russian Direct Investment Fund (Moskva, Rusija) (zastupnici: K. Scordis i A. Gavrielides, odvjetnik)
Tuženik: Vijeće Europske unije
Tužbeni zahtjev
Tužitelj od Općeg suda zahtijeva da:
na temelju članka 263. UFEU-a poništi Odluku Vijeća (ZVSP) 2022/346 od 1. ožujka 2022. o izmjeni Odluke 2014/512/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini1 (u daljnjem tekstu: pobijana odluka); i Uredbu Vijeća (EU) 2022/345 od 1. ožujka 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 833/2014 o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini2 (u daljnjem tekstu: pobijana uredba; u daljnjem tekstu zajedno: pobijani akti), u mjeri u kojoj se u njima navodi ime tužitelja odnosno u kojoj se one odnose ili primjenjuju na njega;
podredno, na temelju članka 277. UFEU-a, proglasi da su zbog nezakonitosti stavci 3. i 4. članka 4.b Odluke Vijeća 2014/512/ZVSP (kako je izmijenjena) i stavci 3. i 4. članka 2.e Uredbe (EU) br. 833/2014 (kako je izmijenjena) neprimjenjivi i/ili ništavi u mjeri u kojoj se u njima navodi ime tužitelja odnosno u kojoj se one odnose ili primjenjuju na njega, i poništi pobijanu odluku i pobijanu uredbu u mjeri u kojoj se u njima navodi ime tužitelja odnosno u kojoj se one odnose ili primjenjuju na njega.
Tužbeni razlozi i glavni argumenti
U prilog osnovanosti tužbe tužitelj ističe tri tužbena razloga.
Prvi tužbeni razlog, u kojem se tvrdi da ne postoji „dovoljno čvrsta činjenična osnova” za određivanje mjera ograničavanja u odnosu na tužitelja.
Vijeće očito nije ispunilo svoju obvezu da osigura da je odluka kojom se određuju mjere ograničavanja koje se tiču tužitelja odnosno povezanosti ili suradnje s njime donesena na „dovoljno čvrstoj činjeničnoj osnovi”.
Drugi tužbeni razlog, u kojem se navodi povreda tužiteljevih temeljnih prava na obranu i djelotvornu sudsku zaštitu.
Vijeće je prilikom donošenja pobijanih akata povrijedilo tužiteljeva prava na obranu i pravo na djelotvornu sudsku zaštitu time što:
su pobijani akti doneseni a da tužitelj o njima nije bio obaviješten, bilo prije donošenja pobijanih akata ili u razumnom roku nakon toga;
tužitelju nije nikad dostavljen čak ni sažetak razloga za donošenje pobijanih akata (u mjeri u kojoj se odnose ili primjenjuju na tužitelja);
tuženik tužitelju nije nikad predočio dokaze koji su mu poslužili kao temelj za svoju odluku da donese pobijane akte i tužitelju nije nikad pružio mogućnost da na njih odgovori i brani svoja prava.
Treći tužbeni razlog, u kojem se navodi povreda u obliku neproporcionalnog ograničenja tužiteljeva temeljnog prava na poduzetništvo.
Vijeće je prilikom donošenja pobijanih akata povrijedilo tužiteljevo temeljno pravo na poduzetništvo time što:
se pobijanim aktima značajno ograničava tužiteljeva sloboda na poduzetništvo;
pobijani akti krše bit temeljnog prava utvrđenog u članku 16. Povelje Europske unije o temeljnim pravima;
činjenica da Vijeće nije ispunilo svoje pravne obveze (uključujući njegovu obvezu obrazlaganja i navođenja dokaza na kojima su se temeljili pobijani akti) Sudu onemogućuje da ocijeni i odredi jesu li relevantne mjere ograničavanja (a) nužne i doista ispunjavaju zadane ciljeve od općeg interesa i (b) proporcionalne cilju koji se želi postići;
u svakom slučaju dotične mjere ograničavanja nisu nužne i ne ispunjavaju doista zadani cilj s obzirom na to da tužiteljeve djelatnosti i projekti koje on sufinancira ne pridonose „vojnoj agresiji protiv Ukrajine” niti se njima ne financira, omogućuje ili podupire ruske vojne snage u Ukrajini.
____________
1 SL 2022., L 63, str. 5.
1 SL 2022., L 63, str. 1.