Predmet T‑77/15

(objavljeno u ulomcima)

Tronios Group International BV

protiv

Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo

„Žig Europske unije – Postupak za proglašavanje žiga ništavim – Verbalni žig Europske unije SkyTec – Raniji nacionalni verbalni žig SKY – Relativni razlog za odbijanje – Ograničenje prava kao posljedica trpljenja – Članak 54. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 207/2009 – Vjerojatnost dovođenja u zabludu – Članak 8. stavak 1. točka (b) Uredbe br. 207/2009” 

Sažetak – Presuda Općeg suda (četvrto vijeće) od 20. travnja 2016.

1.      Žig Europske unije – Odricanje, opoziv i ništavost – Ograničenje prava kao posljedica trpljenja – Prekluzivni rok – Dan od kojega rok počinje teći

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 54., st. 2.)

2.      Žig Europske unije – Tužbeni postupak – Tužba pred sudom Unije – Nadležnost Općeg suda – Nadzor zakonitosti odluka žalbenog vijeća – Preispitivanje činjeničnih okolnosti u svjetlu dokaza koji prethodno nisu izloženi pred tijelima Ureda – Isključenje

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 65., st. 2., i čl. 76., st. 1.)

1.      Moraju se ispuniti četiri uvjeta kako bi počeo teći rok za ograničenje prava kao posljedice trpljenja u slučaju uporabe kasnijeg žiga istovjetnog ranijem žigu ili toliko sličnom da lako dovodi u zabludu. Kao prvo, kasniji žig mora biti registriran, kao drugo, njegov nositelj trebao ga je registrirati u dobroj vjeri, kao treće, žig se mora upotrebljavati u državi članici u kojoj je zaštićen raniji žig i, konačno, kao četvrto, nositelj ranijeg žiga mora imati saznanje o uporabi tog žiga nakon njegove registracije.

Cilj je članka 54. stavka 2. Uredbe br. 207/2009 o žigu Europske unije sankcionirati nositelje ranijih žigova koji su u neprekinutom razdoblju od pet godina svjesno dopuštali uporabu kasnijeg žiga Europske unije i zbog znanja o toj uporabi oduzeti im pravo na podnošenje zahtjeva za proglašavanje ništavosti i prigovora protiv navedenog žiga. Cilj te odredbe također je uskladiti interese nositelja žiga da sačuva njegovu osnovnu funkciju i interese drugih gospodarskih subjekata da raspolažu znakovima prikladnima za označavanje njihovih proizvoda i usluga. Taj cilj podrazumijeva da se, kako bi se sačuvala navedena osnovna funkcija, nositelj ranijeg žiga mora moći protiviti uporabi kasnijeg žiga koji je istovjetan ili sličan njegovu žigu. Naime, tek od trenutka kada je nositelj ranijeg žiga saznao za uporabu kasnijeg žiga Europske unije on ima mogućnost tomu se suprotstaviti, te joj se stoga protiviti ili zahtijevati proglašenje kasnijeg žiga ništavim, i tada počinje teći rok za ograničavanje prava kao posljedica trpljenja.

Iz teleološkog tumačenja članka 54. stavka 2. Uredbe br. 207/2009 stoga proizlazi da je mjerodavan datum za računanje početka roka za ograničenje prava trenutak saznanja za uporabu kasnijeg žiga.

To tumačenje zahtijeva da nositelj kasnijeg žiga podnese dokaz da je nositelj ranijeg žiga stvarno znao za uporabu predmetnog žiga jer se u protivnom potonji ne bi mogao protiviti uporabi kasnijeg žiga. Naime, u tom pogledu treba voditi računa o analognom pravilu o ograničenju prava kao posljedici trpljenja iz članka 9. stavka 1. Direktive 89/104 o žigovima, koji je zamijenjen člankom 9. stavkom 1. Direktive 2008/95 o žigovima, u pogledu kojeg uvodna izjava 11. navedene direktive (uvodna izjava 12. Direktive 2008/95) precizira da se razlog ograničenja prava može primijeniti kada je nositelj ranijeg žiga „uporabu svjesno dopuštao duže vrijeme”, odnosno drugim riječima „namjerno” ili „poznavajući činjenice”. Treba utvrditi da se takva ocjena primjenjuje mutatis mutandis na članak 54. stavak 2. Uredbe br. 207/2009, čiji tekst odgovara onomu članka 9. stavka 1. direktiva 89/104 i 2008/95.

(t. 30. - 33.)

2.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 36.)