PRESUDA SUDA (deseto vijeće)
11. travnja 2019.(*)
„Zahtjev za prethodnu odluku – Zajednička carinska tarifa – Razvrstavanje robe – Kombinirana nomenklatura – Podbrojevi 8528 51 00 i 8528 59 40 – Monitori s ravnim zaslonom u tehnologiji tekućeg kristala koji mogu reproducirati signale iz sustava za automatsku obradu podataka – Sporazum o trgovini proizvodima informacijske tehnologije”
U predmetu C‑288/18,
povodom zahtjeva za prethodnu odluku na temelju članka 267. UFEU‑a, koji je uputio Hoge Raad der Nederlanden (Vrhovni sud Nizozemske), odlukom od 20. travnja 2018., koju je Sud zaprimio 25. travnja 2018., u postupku
X BV
protiv
Staatssecretaris van Financiën,
SUD (deseto vijeće),
u sastavu: C. Lycourgos (izvjestitelj), predsjednik vijeća, M. Ilešič i I. Jarukaitis, suci,
nezavisna odvjetnica: E. Sharpston,
tajnik: A. Calot Escobar,
uzimajući u obzir pisani postupak,
uzimajući u obzir očitovanja koja su podnijeli:
– za X BV, M. Chin‑Oldenziel, advocaat,
– za nizozemsku vladu, M. K. Bulterman i P. Huurnink, u svojstvu agenata,
– za Europsku komisiju, A. Caeiros i P. Vanden Heede, u svojstvu agenata,
odlučivši, nakon što je saslušao nezavisnu odvjetnicu, da u predmetu odluči bez mišljenja,
donosi sljedeću
Presudu
1 Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje podbrojeva 8528 51 00 i 8528 59 40 kombinirane nomenklature (u daljnjem tekstu: KN), koja se nalazi u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EZZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL 1987., L 256, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 12., str. 3.), kako je izmijenjena Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 927/2012 od 9. listopada 2012. (SL 2012., L 304, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 23., str. 3.).
2 Zahtjev je podnesen u okviru spora između X BV‑a i Staatssecretarisa van Financiën (državni tajnik za financije, Nizozemska) u vezi s tarifnim razvrstavanjem pet zaslona velikog formata u tehnologiji tekućeg kristala za reprodukciju podataka (u daljnjem tekstu: sporni zasloni).
Pravni okvir
KN
3 KN, uspostavljen Uredbom br. 2658/87, temelji se na Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označivanja robe (u daljnjem tekstu: HS), što ga je sastavilo Vijeće za carinsku suradnju, koje je postalo Svjetska carinska organizacija (u daljnjem tekstu: WCO), i koji je uveden Međunarodnom konvencijom o Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označivanja robe, sklopljenom u Bruxellesu 14. lipnja 1983. Ta je konvencija sa svojim Protokolom o izmjenama od 24. lipnja 1986. odobrena u ime Europske ekonomske zajednice Odlukom Vijeća 87/369/EEZ od 7. travnja 1987. (SL 1987., L 198, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 6., str. 3.). KN je šest znamenki brojeva i podbrojeva preuzeo iz HS‑a, dok su sedma i osma znamenka dio njegova vlastitog razvrstavanja.
4 Verzija KN‑a mjerodavna za glavni predmet je ona koja proizlazi iz Provedbene uredbe br. 927/2012.
5 Prvi dio KN‑a, koji se odnosi na uvodne odredbe, sadržava odsjek I., posvećen „Općim pravilima”, čiji odjeljak A, naslovljen „Opća pravila za tumačenje kombinirane nomenklature”, određuje:
„Razvrstavanje robe u kombiniranu nomenklaturu uređuju sljedeća načela:
1. Naslovi odsjeka, poglavlja i potpoglavlja služe samo za lakše snalaženje; za zakonske potrebe, razvrstavanje se vrši na temelju naziva tarifnih brojeva i svih odgovarajućih napomena uz odsjeke i poglavlja, te na temelju sljedećih pravila pod uvjetom da iz naziva tarifnih brojeva ili napomena ne proizlazi drukčije.
[…]
6. Za zakonske potrebe, razvrstavanje robe u podbrojeve tarifnog broja vrši se sukladno nazivu tih podbrojeva i svih odgovarajućih napomena za podbrojeve te, mutatis mutandis, u skladu s gore navedenim pravilima, podrazumijevajući da se može uspoređivati samo podbrojeve na istoj razini. U smislu ovog pravila, primjenjuju se i odgovarajuće napomene uz odsjeke i poglavlja, osim ako iz konteksta ne proizlazi drukčije.”
6 Drugi dio KN‑a, naslovljen „Popis carinskih stopa”, sadržava odsjek XVI., u kojem se nalazi poglavlje 85., naslovljeno „Strojevi i mehanički uređaji; električna oprema; njihovi dijelovi; aparati za snimanje i reprodukciju zvuka; aparati za snimanje i reprodukciju televizijske slike i zvuka, njihovi dijelovi i pribor”.
7 Poglavlje 85. KN‑a obuhvaća, među ostalim, sljedeće brojeve i podbrojeve:
8528 | Monitori i projektori, bez ugrađenog televizijskog prijamnika; televizijski prijamnici, neovisno imaju li ugrađeni prijamnik radiodifuzije ili aparat za snimanje ili reprodukciju zvuka ili slike ili ne |
| – Monitori s katodnom cijevi |
| […] |
| – Ostali monitori |
8528 51 00 | – – Vrsta što ih [koja se] rabi isključivo ili uglavnom u sustavima za automatsku obradu podataka iz tarifnog broja 8471 |
8528 59 | – – Ostalo |
8528 59 10 | – – – Monokromatske |
| – – Boja |
8528 59 40 | – – – – Sa zaslonom u tehnologiji tekućeg kristala (LCD) |
8528 59 80 | – – – – Ostalo” |
Napomene s objašnjenjem HS‑a
8 Napomene s objašnjenjem HS‑a pripremljene su unutar WCO‑a u skladu s odredbama Konvencije o osnivanju Vijeća za carinsku suradnju.
9 Napomene s objašnjenjem HS‑a, u verziji usvojenoj 2012. godine, u odnosu na tarifni broj 8528 HS‑a određuju osobito sljedeće:
„[…]
Monitori, projektori i televizijski prijamnici upotrebljavaju različite tehnologije poput katodnih cijevi (CRT), tekućih kristala (LCD), digitalnih mikrozrcalnih naprava (DMD), modula s organskim svjetlećim diodama (OLED) ili plazme, kako bi reproducirali slike.
Monitori i projektori mogu primati raznolike signale iz različitih izvora. Međutim, ako je u njih ugrađen televizijski prijamnik, oni se izjednačavaju s televizorima.
A. Monitori vrste koja se rabi isključivo ili uglavnom u sustavu za automatsku obradu podataka iz broja 84.71.
Ta skupina uključuje monitore s katodnom cijevi ili bez nje (primjerice, ravni zaslon) koji grafički prikazuju obrađene podatke. Ti se monitori razlikuju od ostalih vrsta monitora (vidjeti dio B u nastavku) i televizijskih prijamnika. Oni osobito uključuju:
1. Monitore koji mogu primiti signal koji dolazi isključivo iz središnjeg dijela stroja za automatsku obradu podataka i stoga ne mogu prikazati sliku u boji iz kompozitnog videosignala čiji valni oblici odgovaraju standardu emitiranja (NTSC, SECAM, PAL, D‑MAC ili dr.). U tom smislu opremljeni su posebnim priključcima tipičnima za automatsku obradu podataka (primjerice sučeljem RS-232C, priključcima DIN ili SUB‑D) i nisu opremljeni audiopriključkom. Njima upravljaju posebni adapteri (primjerice monokromatski ili grafički) koji su ugrađeni u središnji dio stroja za automatsku obradu podataka.
2. Monitore s katodnom cijevi (CRT) čija veličina točki na zaslonu počinje od 0,41 mm za srednju rezoluciju te se smanjuje kako se rezolucija povećava.
3. Monitore s katodnom cijevi (CRT) koje, da bi prikazali male slike visoke definicije, obilježava to da su točke (pikseli) na zaslonu manje, a konvergencija veća nego kod monitora opisanih u dijelu B u nastavku i kod televizijskih prijamnika (konvergencija je mogućnost jednog ili više elektronskih topova da aktivira samo jednu točku površine katodnog zaslona bez aktiviranja susjednih točki).
4. Monitore s katodnom cijevi (CRT) čija je videofrekvencija (pojasna širina), što je mjera koja određuje koliko točaka može biti preneseno u sekundi kako bi se oblikovala slika, obično 15 MHz ili više, dok kod monitora opisanih u dijelu B pojasna širina obično ne prelazi 6 MHz. Na tim zaslonima vodoravna frekvencija ovisi o standardima primjenjivanima za različite načine prikazivanja i obično je od 15 kHz do više od 155 kHz. Brojne vrste monitora mogu funkcionirati s više vodoravnih frekvencija slike. Vodoravna frekvencija slike monitora opisanih u dijelu B) je fiksna, obično od 15,6 ili 15,7 kHz, ovisno o korištenom televizijskom standardu. Usto, monitori strojeva za automatsku obradu podataka ne funkcioniraju u skladu s međunarodnim ili nacionalnim frekvencijskim standardima usvojenima u području javnog emitiranja ili u skladu s frekvencijskim standardima usvojenima u području televizije zatvorenog kruga.
Monitorima iz te skupine svojstven je nizak stupanj elektromagnetskog zračenja i često imaju ugrađene mehanizme za prilagođavanje nagiba i okretanja oko vlastite osi i filtre protiv reflektiranja i odbljeska te ostale ergonomske oblikovne značajke namijenjene tomu da korisnik na maloj udaljenosti na njima radi dugo vremena bez umaranja.
B. Monitori različiti od monitora vrste koja se rabi isključivo ili uglavnom u sustavu za automatsku obradu podataka iz broja 84.71.
Ta skupina uključuje monitore koji su izravno spojeni koaksijalnim kabelima na videokameru ili videorekorder i kod kojih su uklonjeni svi radiofrekvencijski krugovi. Riječ je o uređajima za profesionalnu uporabu koji se koriste u kontrolnim sobama televizijskih postaja odnosno u televizijskim sustavima zatvorenog kruga (zračne luke, kolodvori, tvornice, bolnice itd.). Uglavnom, ti uređaji imaju ugrađene mehanizme koji omogućuju stvaranje i pomicanje svijetle točke na zaslonu sinkronizirano s izvornim signalima i jedan ili više videopojačala koji omogućuju promjenu intenziteta svijetle točke. Usto, oni mogu sadržavati odvojene crvene (R), zelene (G) i plave (B) ulaze za signal odnosno ulaze kodirane u skladu s određenim standardom emitiranja (NTSC, SECAM, PAL, D‑MAC ili drugi). Za prijam kodiranih signala, monitor mora biti opskrbljen mehanizmom za dekodiranje (odvajanje) RGB signala. Slika se obično rekonstruira s pomoću katodne cijevi za izravan prikaz odnosno projektora s tri katodne cijevi, ali postoje i monitori koji se koriste drugim sredstvima za postizanje istog cilja (primjerice zasloni u tehnologiji tekućeg kristala, lom svjetlosnih zraka na sloju ulja). Ti monitori mogu sadržavati katodnu cijev ili ravni zaslon u tehnologiji tekućeg kristala, sa svjetlećim diodama (LED) odnosno s plazmom.
[…]” [neslužbeni prijevod]
Glavni postupak i prethodno pitanje
10 Glavni postupak tiče se tarifnog razvrstavanja spornih zaslona. Prema navodima suda koji je uputio zahtjev, oni imaju dijagonalu od 46 do 70 inča i teže između 19,3 i 81,7 kilograma. Sadržavaju različite ulaze koji omogućuju vezu, među ostalim, sa strojem za automatsku obradu podataka, uređajem za snimanje i reprodukciju zvuka i slike ili s DVD uređajem, ali nemaju ugrađen televizijski prijamnik. Prodaju se s daljinskim upravljačem i različitim kabelima.
11 Nadalje, Sud koji je uputio zahtjev navodi da spomenuti zasloni mogu, neovisno o sustavu za automatsku obradu podataka, reproducirati sliku u boji iz kompozitnog videosignala. Zasloni zbog svoje veličine, težine i funkcije nisu podobni za uporabu na radnom stolu ili stolu. Sud koji je uputio zahtjev usto ističe da se oni ne prodaju potrošačima nego se nude na tržištu poslovnih korisnika, osobito za uporabu u sustavu za automatsku uporabu podataka u javnim prostorima kao što su zrakoplovne luke ili željeznički kolodvori za prikaz putničkih informacija ili u velikim uredskim prostorima za prikaz općih informacija.
12 Dana 24. i 26. travnja 2013. inspektor je izdao obvezujuće tarifne informacije (u daljnjem tekstu: OTI), razvrstavajući sporne zaslone u podbroj 8528 59 40 KN‑a pod „ostale monitore u boji sa zaslonom u tehnologiji tekućeg kristala”.
13 Ne slažući se s tim OTI‑ma, tužitelj u glavnom postupku podnio je prigovor, navodeći da se sporni zasloni moraju razvrstati u podbroj 8528 51 00 KN‑a jer je riječ o monitorima vrste koja se rabi isključivo ili uglavnom u sustavima za automatsku obradu podataka iz tarifnog broja 8471 KN‑a. Inspektor je proglasio taj prigovor neosnovanim i potvrdio je OTI‑je.
14 Tužitelj u glavnom postupku žalio se na inspektorovu odluku Gerechtshofu Amsterdam (Žalbeni sud u Amsterdamu, Nizozemska), koji je zaključio da se sporni zasloni moraju razvrstati u podbroj 8528 59 40 KN‑a. Prilikom izvođenja tog zaključka, spomenuti sud je u biti utvrdio da, suprotno onomu što se zahtijeva u točki 60. presude Suda od 19. veljače 2009., Kamino International Logistics (C‑376/07, EU:C:2009:105), sporni zasloni nisu osmišljeni za rad na maloj udaljenosti, što je karakteristično obilježje koje ukazuje na to da ne postoji interakcija između korisnika monitora i korisnika stroja za automatsku obradu podataka, zbog čega nije riječ o uporabi isključivo ili uglavnom u sustavu za automatsku obradu podataka.
15 Nakon što je Gerechtshof Amsterdam (Žalbeni sud u Amsterdamu) donio presudu, tužitelj u glavnom postupku podnio je žalbu u kasacijskom postupku Hoge Raadu der Nederlanden (Vrhovni sud Nizozemske), tvrdeći da se sporni zasloni moraju razvrstati u podbroj 8528 51 00 KN‑a jer imaju obilježja i svojstva koja ih čine osobito pogodnima za to da u velikim javnim prostorima reproduciraju podatke iz stroja za automatsku obradu podataka. Takvo razvrstavanje temelji se, prema njegovu mišljenju, na obvezama iz Sporazuma od 13. prosinca 1996. o trgovini proizvodima informacijske tehnologije (u daljnjem tekstu: ITA) koji je odobren Odlukom Vijeća 97/359/EZ od 24. ožujka 1997. o ukidanju carina na proizvode informacijske tehnologije (SL 1997., L 155, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 11., svezak 37., str. 72.).
16 Sud koji je uputio zahtjev pojašnjava da su se do izmjene HS‑a iz 2007. godine monitori vrste koja se rabi isključivo ili uglavnom u sustavu za automatsku obradu podataka razvrstavali u podbroj 8471 60 90 KN‑a, naslovljen „izlazne jedinice strojeva za automatsku obradu podataka”. Iz Napomena s objašnjenjem koje su se primjenjivale do 2007. godine i iz onih utvrđenih nakon izmjene HS‑a te godine proizlazilo je da je cilj te izmjene bio razvrstati monitore iz nekadašnjeg podbroja 8471 60 90 KN‑a u neki drugi podbroj unutar broja 8528 HS‑a te ih i dalje razlikovati od ostalih vrsta videomonitora i televizijskih prijamnika. U tom pogledu, sud koji je uputio zahtjev smatra da je sudska praksa Suda koja se odnosi na podbroj 8471 60 90 KN‑a i dalje relevantna za tumačenje podbroja 8528 51 00 KN‑a.
17 Taj sud ocjenjuje da iz teksta podbroja 8528 51 00 KN‑a proizlazi da iz razvrstavanja u taj podbroj ne treba nužno isključiti zaslon koji je prikladan za reprodukciju slike iz ostalih izvora koji nisu stroj za obradu podataka.
18 Kada je riječ o kriteriju koji se odnosi na prikladnost zaslona za rad na maloj udaljenosti i pitanju uključuje li takav kriterij interakciju između korisnika stroja za automatsku obradu podataka i korisnika tog zaslona, u smislu da prvonavedeni također može čitati sa spomenutog zaslona tijekom obrade ili unosa podataka, sud koji je uputio zahtjev napominje da sporni zasloni nisu osmišljeni kao sredstvo za unošenje ili obradu podataka u sustavu za njihovu automatsku obradu. Prema tome, spomenuti kriterij nije ispunjen u predmetnom slučaju ako za razvrstavanje u podbroj 8528 51 00 KN‑a računalni zaslon mora biti osmišljen tako da funkcionira u sustavu za automatsku obradu podataka.
19 Sud koji je uputio zahtjev, osim toga, navodi da se iz Napomena s objašnjenjem HS‑a koje se odnose na broj 8528 ne može zaključiti da se podbroj 8528 51 HS ograničava na monitore koji su osmišljeni i proizvedeni za rad na maloj udaljenosti odnosno za korištenje u blizini onih koji obrađuju podatke u stroju za njihovu automatsku obradu ili ih unose u taj stroj. Prema mišljenju navedenog suda, spomenuto ograničenje nije očito i dovelo bi do toga da se ni monitori koji imaju samo jedan ulaz namijenjen povezivanju sa strojem za automatsku obradu podataka, ali nisu prikladni za rad na maloj udaljenosti, ne bi mogli razvrstati u taj podbroj. Prema mišljenju suda koji je uputio zahtjev, tehnički kriteriji koje je Sud postavio u presudama od 19. veljače 2009., Kamino International Logistics (C‑376/07, EU:C:2009:105) i od 17. srpnja 2014., Panasonic Italia i dr. (C‑472/12, EU:C:2014:2082), relevantni su samo za monitore s katodnom cijevi i prema tome se ne primjenjuju na sporne zaslone.
20 Kao dodatni argument za razvrstavanje spornih zaslona u podbroj 8528 51 00 KN‑a, sud koji je uputio zahtjev navodi obveze koje proizlaze iz ITA‑e. Uređaji za reprodukciju na ravnom zaslonu, koji su obuhvaćeni ITA‑om, nalaze se među proizvodima koji se moraju osloboditi carina neovisno u koji su broj HS‑a razvrstani. Iako je svjestan činjenice da odredbe ITA‑e ne mogu stvarati prava za pojedince na koje bi se oni mogli izravno pozivati, sud koji je uputio zahtjev ocjenjuje da podbrojeve KN‑a treba tumačiti u skladu s tim sporazumom.
21 Sud koji je uputio zahtjev također napominje da je u brojnim izvješćima WCO‑a utvrđeno da to što se Unijinim zakonodavstvom uvode carine na određene uređaje za prikaz na ravnom zaslonu – koji mogu primati i reproducirati video snimke iz stroja za automatsku obradu podataka ili iz drugog izvora – nije u skladu s Općim sporazumom o carinama i trgovini iz 1994. (SL 1994., L 336, str. 11.).
22 Taj sud tvrdi da je s obzirom na Unijinu obvezu da poštuje taj zaključak, Vijeće Europske unije Uredbom (EZ) br. 953/2013 od 26. rujna 2013. o izmjeni Priloga I. Uredbi br. 2658/87 (SL 2013., L 263, str. 4.) izmijenilo podbrojeve broja 8528 KN‑a. Od stupanja na snagu te uredbe, „ravni pokaznici […] sa zaslonom u tehnologiji tekućeg kristala” oslobođeni su carina.
23 Sud koji je uputio zahtjev navodi također Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 112/2014 od 4. veljače 2014. o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu (SL 2014., L 38, str. 18.), Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 114/2014 od 4. veljače 2014. o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu (SL 2014., L 38, str. 22.) i Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 877/2014 od 8. kolovoza 2014. o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu (SL 2014., L 240, str. 15.) koje, iako nisu primjenjive ratione temporis na glavni postupak, otkrivaju to da se Komisija prilikom razvrstavanja određenih ravnih zaslona u tehnologiji tekućeg kristala (u daljnjem tekstu: LCD) oslonila na činjenicu da valja voditi računa o nizu njihovih obilježja i svojstava, a ne samo o njihovoj prikladnosti za rad na maloj udaljenosti.
24 Dakle, sud koji je uputio zahtjev dvoji o tome jesu li sporni zasloni isključeni od razvrstavanja u podbroj 8528 51 00 KN‑a već zbog toga što imaju svojstvo da nisu osmišljeni za rad na maloj udaljenosti.
25 U tim je okolnostima Hoge Raad der Nederlanden (Vrhovni sud Nizozemske) odlučio prekinuti postupak i Sudu uputiti sljedeće prethodno pitanje:
Treba li podbrojeve 8528 51 00 i 8528 59 40 [KN‑a] (u verziji koja se primjenjuje od 1. siječnja 2007. do 25. listopada 2013.) tumačiti na način da se ravni zasloni u tehnologiji tekućeg kristala (LCD) koji su osmišljeni i proizvedeni za reprodukciju podataka iz stroja za automatsku obradu podataka i kompozitnih videosignala iz ostalih izvora, neovisno o preostalim objektivnim obilježjima i svojstvima određenog monitora, trebaju razvrstati u podbroj 8528 59 40 KN‑a ako zbog svoje veličine, težine i funkcije nisu prikladni za rad na maloj udaljenosti? Je li pritom važno jesu li korisnik (čitatelj) zaslona i osoba koja obrađuje podatke strojem za njihovu automatsku obradu i/ili ih unosi u taj stroj ista osoba?”
O prethodnom pitanju
26 Svojim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita Sud treba li KN tumačiti na način da je prilikom utvrđivanja valja li ravne zaslone LCD, koji su osmišljeni i proizvedeni za reprodukciju kako podataka iz stroja za automatsku obradu podataka tako i kompozitnih videosignala iz ostalih izvora, razvrstati u podbroj 8528 51 00 ili u podbroj 8528 59 40 KN‑a odlučujuće to jesu li oni podobni za rad na maloj udaljenosti, pri čemu nije potrebno uzimati u obzir ostala njihova objektivna obilježja i svojstva i je li prilikom navedenog utvrđivanja relevantno to što su korisnik zaslona i osoba koja obrađuje podatke strojem za njihovu automatsku obradu ili ih unosi u taj stroj ista osoba.
27 S tim u vezi valja podsjetiti na ustaljenu sudsku praksu prema kojoj, u interesu pravne sigurnosti i jednostavnijeg nadzora, odlučujući kriterij za tarifno razvrstavanje robe treba potražiti, općenito, u njezinim karakteristikama i objektivnim svojstvima, kako su određeni u tekstu tarifnog broja KN‑a i napomenama za odsjeke ili poglavlja (presuda od 22. veljače 2018., Kubota (UK) i EP Barrus, C‑545/16, EU:C:2018:101, t. 25. i navedena sudska praksa).
28 Također prema ustaljenoj sudskoj praksi, Napomene s objašnjenjem HS‑a koje je sastavio WCO znatno pridonose tumačenju dosega različitih tarifnih brojeva iako nemaju obvezujuću pravnu snagu (presuda od 13. rujna 2018., Vision Research Europe, C‑372/17, EU:C:2018:708, t. 23. i navedena sudska praksa).
29 Budući da je cilj tih napomena olakšati tumačenje KN‑a za potrebe tarifnog razvrstavanja, valja ih tumačiti tako da se osigura koristan učinak podbrojeva KN‑a. Sadržaj spomenutih napomena treba stoga biti usklađen s odredbama KN‑a i ne smije im mijenjati doseg (presuda od 5. ožujka 2015., Vario Tek, C‑178/14, neobjavljena, EU:C:2015:152, t. 22. i navedena sudska praksa).
30 Kada je riječ o tekstu relevantnih odredbi KN‑a, valja istaknuti da njegov broj 8528 obuhvaća, među ostalim, monitore i projektore koji, baš kao i sporni zasloni, ne uključuju televizijski prijamnik. Tekst podbroja 8528 51 00 KN‑a sadržava izraz „monitori […] vrste koja se rabi isključivo ili uglavnom u sustavu za automatsku obradu podataka iz [broja] 8471 [KN‑a]”. S druge strane, tekst podbroja 8528 59 40 KN‑a sadržava izraz „ostali [monitori] u boji […] sa zaslonom u tehnologiji tekućeg kristala (LCD)”.
31 U tom pogledu, iako podbroj 8528 59 40 KN‑a izričito obuhvaća LCD zaslone, valja utvrditi da je njegov tekst prilično općenit i definira prije svega monitore koji su u taj podbroj uključeni kao „ostali” u odnosu na one obuhvaćene podbrojem 8528 51 00. Iz toga proizlazi da je podbroj 8528 59 40 KN‑a rezidualan u odnosu na podbroj 8528 51 00 KN, u smislu da se monitor s LCD zaslonom može razvrstati u prvonavedeni podbroj samo ako ga nije moguće razvrstati u podbroj 8528 51 00 KN‑a.
32 Kada je riječ o potonjem podbroju, valja istaknuti da upotreba općenitog izraza „monitori” podrazumijeva da tim podbrojem u načelu mogu biti obuhvaćeni ravni LCD zasloni poput spornih zaslona.
33 Budući da se s obzirom na svoja objektivna obilježja – odnosno na to da mogu, među ostalim, reproducirati sliku u boji iz uređaja koji nije stroj za automatsku obradu podataka – sporni zasloni ne mogu smatrati monitorima koji se rabe isključivo u sustavu za automatsku obradu podataka i obuhvaćeni su brojem 8471 KN‑a, u glavnom je postupku relevantno pitanje mogu li se monitori poput spornih smatrati monitorima koji se uglavnom rabe u takvom sustavu i stoga su obuhvaćeni podbrojem 8528 51 00 KN‑a.
34 Kako bi utvrdio može li se dotični monitor razvrstati u taj podbroj, Sud je zaključio da treba – uzimajući u obzir sva njegova objektivna obilježja i svojstva – ocijeniti kako stupanj do kojeg može izvršavati više funkcija tako i razinu učinkovitosti koju postiže njihovim izvršavanjem (vidjeti u tom smislu presudu od 19. veljače 2009., Kamino International Logistics, C‑376/07, EU:C:2009:105, t. 57.). Stoga treba usporediti, s jedne strane, prikladnost monitora za uporabu u sustavu za automatsku obradu podataka i njegovu učinkovitost u tom području te, s druge strane, njegovu prikladnost za izvršavanje ostalih funkcija i učinkovitost u tom smislu, kako bi se utvrdilo koja je njegova glavna funkcija koja određuje gdje ga razvrstati.
35 S tim u vezi, što se tiče obilježja koja potvrđuju prikladnost monitora da se rabi uglavnom u sustavu za automatsku obradu podataka, Napomene s objašnjenjem HS‑a koje se odnose na broj 8528, čiji dio A obuhvaća monitore vrste koja se rabi isključivo ili uglavnom u sustavu za automatsku obradu podataka iz broja 8471 HS‑a, pružaju važne smjernice.
36 Najprije valja utvrditi da u skladu s prvim podstavkom tog dijela A u njemu navedena skupina monitora obuhvaća one s katodnom cijevi ili bez nje, uključujući one s ravnim zaslonom, koji grafički prikazuju obrađene podatke i koji osobito uključuju monitore nabrojane u točkama 1. do 4. spomenutog dijela. Prema tome, iz upotrebe izraza „posebno” proizlazi da je nabrajanje, u točkama 1. do 4. tog dijela, vrsta monitora koji se rabe isključivo ili uglavnom u sustavu za automatsku obradu podataka kao i njihovih tehničkih svojstava koja ih čine prikladnima za učinkovito prikazivanje podataka iz tog sustava, isključivo indikativno.
37 Nasuprot tomu, drukčije je s obilježjima nabrojanima u posljednjem podstavku dijela A na koji se riječ „osobito” ne odnosi. Naime, taj podstavak započinje izrazom „[m]onitori[…] iz te skupine”, što pokazuje da se odnosi na sve monitore navedene u dijelu A napomene s objašnjenjem koja se odnosi na broj 8528 HS‑a, to jest na monitore koji se rabe isključivo ili uglavnom u sustavu za automatsku obradu podataka.
38 U skladu s tekstom tog posljednjeg podstavka, monitorima te vrste svojstven je nizak stupanj elektromagnetskog zračenja i često imaju ugrađene mehanizme za prilagođavanje nagiba i okretanja oko vlastite osi i filtre protiv reflektiranja i odbljeska te ostale ergonomske oblikovne značajke namijenjene tomu da korisnik na maloj udaljenosti na njima radi dugo vremena bez umaranja.
39 Stoga se čini da iz spomenutog podstavka proizlazi da je osmišljenost za rad na maloj udaljenosti nužno obilježje monitora koji se – s obzirom na to da je osmišljen za uporabu isključivo ili uglavnom u sustavu za automatsku obradu podataka, mora razvrstati u podbroj 8528 51 00 KN‑a.
40 Međutim, napomene s objašnjenjima o kojima je riječ ne mogu se tumačiti na način da je navedeni zahtjev apsolutan jer bi u takvom slučaju izmijenile doseg podbrojeva KN‑a. Naime, takav bi zahtjev onemogućio razvrstavanje u podbroj 8528 51 00 KN‑a monitora čiji priključci omogućuju spajanje isključivo sa strojem za automatsku obradu podataka, ali nisu pogodni za rad na maloj udaljenosti, iako je očito da su oni osmišljeni za isključivu uporabu u sustavu automatske obrade podataka.
41 Stoga treba smatrati da, iako činjenica da je monitor osmišljen za rad na maloj udaljenosti čini osobito važan element koji valja uzeti u obzir prilikom utvrđivanja može li ga se razvrstati u podbroj 8528 51 00 KN‑a, taj element ne može, sam za sebe, biti odlučujući. Taj monitor treba razvrstati s obzirom na sva njegova objektivna obilježja i svojstva.
42 Osim toga, iako kriterij koji se odnosi na mogućnost rada s monitorom na maloj udaljenosti može podrazumijevati, kako to navodi sud koji je uputio zahtjev, da su čitatelj monitora i osoba koja obrađuje podatke strojem za njihovu automatsku obradu ili ih unosi u taj stroj, obično ista osoba, ta istovjetnost nije relevantna za tarifno razvrstavanje spomenutog monitora. Naime, istovjetnost korisnika nije njegovo objektivno obilježje ili svojstvo.
43 Kada je riječ o mjerodavnosti ITA‑e za utvrđivanje predmetnog tarifnog razvrstavanja, valja podsjetiti da, prema ustaljenoj sudskoj praksi, iako odredbe sporazuma poput ITA‑e ne mogu stvarati prava za pojedince na koja se oni mogu izravno pozivati pred sudom na temelju prava Unije, ako u dotičnom području postoje propisi Unije, nadređenost međunarodnih sporazuma koje je sklopila Unija nad sekundarnim zakonodavstvom zahtijeva da se potonji, koliko je to moguće, tumače u skladu s tim sporazumima (presuda od 14. srpnja 2016., Sprengen/Pakweg Douane, C‑97/15, EU:C:2016:556, t. 48. i navedena sudska praksa).
44 Nadalje, valja istaknuti da, unatoč tomu što se ITA odnosi na carine povezane, među ostalim, s monitorima iz broja 8471 HS‑a, ona ne utječe na tehnička obilježja i objektivna svojstva na temelju kojih se roba razvrstava, među ostalim, u podbrojeve 8528 51 00 i 8528 59 40 KN‑a, niti mijenja ta svojstva. Navedeni sporazum isključivo predviđa oslobođenje od carine za određenu robu. Prema tome, kako s pravom ističe nizozemska vlada, postojanje obveze oslobođenja od carina za proizvode navedene u ITA‑i ne može mijenjati doseg spomenutih podbrojeva.
45 Kada je, naposljetku, riječ o relevantnosti provedbenih uredbi br. 112/2014, 114/2014 i 877/2014, kojima se pojedini LCD monitori u boji razvrstavaju u podbroj 8525 59 31 KN‑a, dovoljno je istaknuti da su te uredbe stupile na snagu nakon što su doneseni OTI‑ji povodom kojih je pokrenut glavni postupak. Stoga te uredbe nisu primjenjive ratione temporis i, prema tome, ne mogu utjecati na odluku u glavnom predmetu.
46 S obzirom na sva prethodna razmatranja, na upućeno pitanje valja odgovoriti tako da KN treba tumačiti na način da prilikom utvrđivanja valja li ravne zaslone LCD, koji su osmišljeni i proizvedeni za reprodukciju kako podataka iz stroja za automatsku obradu podataka tako i kompozitnih videosignala iz ostalih izvora, razvrstati u podbroj 8528 51 00 ili u podbroj 8528 59 40 KN‑a, treba – ispitivanjem svih njihovih objektivnih obilježja i svojstava – ocijeniti kako stupanj do kojeg mogu izvršavati više funkcija tako i razinu učinkovitosti koju postižu njihovim izvršavanjem, kako bi se utvrdilo je li njihova glavna funkcija korištenje u sustavu za automatsku obradu podataka. S tim u vezi osobitu važnost treba pokloniti pitanju jesu li osmišljeni za rad na maloj udaljenosti. Prilikom navedenog utvrđivanja nije relevantno to što su korisnik zaslona i osoba koja obrađuje podatke strojem za automatsku obradu podataka ili ih unosi u taj stroj ista osoba.
Troškovi
47 Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.
Slijedom navedenog, Sud (deseto vijeće) odlučuje:
Kombiniranu nomenklaturu koja se nalazi u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EZZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi, kako je izmijenjena Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 927/2012 od 9. listopada 2012., treba tumačiti na način da prilikom utvrđivanja valja li ravne zaslone u tehnologiji tekućeg kristala (LCD), koji su osmišljeni i proizvedeni za reprodukciju kako podataka iz stroja za automatsku obradu podataka tako i kompozitnih videosignala iz ostalih izvora, razvrstati u podbroj 8528 51 00 ili u podbroj 8528 59 40 kombinirane nomenklature, treba – ispitivanjem svih njihovih objektivnih obilježja i svojstava – ocijeniti kako stupanj do kojeg mogu izvršavati više funkcija tako i razinu učinkovitosti koju postižu njihovim izvršavanjem, kako bi se utvrdilo je li njihova glavna funkcija korištenje u sustavu za automatsku obradu podataka. S tim u vezi osobitu važnost treba pokloniti pitanju jesu li osmišljeni za rad na maloj udaljenosti. Prilikom navedenog utvrđivanja nije relevantno to što su korisnik zaslona i osoba koja obrađuje podatke strojem za automatsku obradu podataka ili ih unosi u taj stroj ista osoba.
Potpisi