Predmet T-700/20
Gabriele Schmid
protiv
Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO)
Presuda Općeg suda (deseto vijeće) od 1. prosinca 2021.
„Žig Europske unije – Postupak za proglašenje žiga ništavim – Figurativni žig Europske unije Steirisches Kürbiskernöl g. g. A GESCHÜTZTE GEOGRAFISCHE ANGABE – Apsolutni razlog za odbijanje – Žig koji sadržava službene znakove, ambleme ili grbove – Amblem jednog područja djelovanja Unije – Zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla – Članak 7. stavak 1. točka (i) Uredbe (EZ) br. 207/2009 (koji je postao članak 7. stavak 1. točka (i) Uredbe (EU) 2017/1001)”
1. Žig Europske unije – Odricanje, opoziv i ništavost – Apsolutni razlozi za ništavost – Žigovi koji sadržavaju službene znakove, ambleme ili grbove koji nisu obuhvaćeni člankom 6.b Pariške konvencije – Uvjeti zaštite – Kriteriji za ocjenu
(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 7. st. 1. t. (h) i (i))
(t. 21.-28., 40.-42.)
2. Žig Europske unije – Odricanje, opoziv i ništavost – Apsolutni razlozi za ništavost – Žigovi koji sadržavaju službene znakove, ambleme ili grbove koji nisu obuhvaćeni člankom 6.b Pariške konvencije – Opseg zaštite – Simbol za zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla
(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 7. st. 1. t. (i))
(t. 38., 39., 43., 45.)
Kratak prikaz
G. Schmid je nositeljica žiga Europske unije registriranog za proizvod „Ulje iz bučinih sjemenki, koje je u skladu sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla ‚štajersko bučino ulje’”. Taj figurativni žig sadržava simbol Europske unije za „zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla” (u daljnjem tekstu: simbol ZOZP). Zbog toga je Landeskammer für Land- und Forstwirtschaft in Steiermark (Regionalna poljoprivredna i šumarska komora u Štajerskoj, Austrija) podnio zahtjev za proglašenje žiga ništavim Uredu Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO).
Odjel za poništaje EUIPO-a poništio je osporavani žig. Žalbeno vijeće EUIPO-a potvrdilo je to poništenje s obrazloženjem da osporavani žig u cijelosti sadržava simbol ZOZP i da ni pravo ni obveza upotrebe tog simbola ne obuhvaća pravo da ga se zaštiti kao element žiga.
Opći sud poništava odluku žalbenog vijeća. On smatra da je ono trebalo ispitati je li žig koji sadrži amblem zaštićen člankom 7. stavkom 1. točkom (i) Uredbe br. 207/2009(1), promatran u cjelini, mogao dovesti javnost u zabludu glede postojanja veze između, s jedne strane, njegova nositelja ili korisnika i, s druge strane, tijela na koje se amblem o kojem je riječ odnosi. Pojašnjava da različite elemente od kojih se sastoji takav žig treba uzeti u obzir u okviru te ocjene.
Ocjena Općeg suda
Opći sud najprije ističe da se zabrana predviđena člankom 7. stavkom 1. točkom (i) Uredbe br. 207/2009 primjenjuje kada su ispunjena tri kumulativna uvjeta:
– službeni znak, amblem ili grb o kojem je riječ je od posebnog javnog interesa, pri čemu je postojanje veze s jednom od djelatnosti Unije dostatno da se pokaže kako je njegova zaštita u javnom interesu;
– nadležno tijelo nije odobrilo registraciju;
– žig koji sadrži službeni znak, amblem ili grb o kojem je riječ može dovesti javnost u zabludu o vezi koja postoji između, s jedne strane, njegova nositelja ili korisnika i, s druge strane, tijela na koje upućuje navedeni element.
Kada je riječ o trećem uvjetu, on proizlazi iz činjenice da opseg zaštite iz članka 7. stavka 1. točke (i) Uredbe br. 207/2009 ne može biti veći od onoga zaštite dane amblemima međunarodnih međuvladinih organizacija koji se državama strankama Pariške konvencije redovno priopćavaju(2). Naime, ti amblemi zaštićeni su samo ako, gledano u cjelini, žig koji sadrži takav amblem u javnosti pobuđuje misao da postoji veza između, s jedne strane, njegova nositelja ili korisnika i, s druge strane, predmetne međunarodne nevladine organizacije(3).
Stoga se članak 7. stavak 1. točka (i) Uredbe br. 207/2009 primjenjuje kada javnost može povjerovati da označeni proizvodi ili usluge potječu od tijela na koje upućuje amblem reproduciran u žigu ili da su dobili odobrenje ili jamstvo tog tijela ili su s njim povezani na neki drugi način.
Nadalje, Opći sud utvrđuje da žalbeno vijeće nije ispitalo treći uvjet te je stoga počinilo pogrešku koja se tiče prava. Naime, ono nije ocijenilo ni način na koji javnost percipira simbol ZOZP kao sastavni dio osporavanog žiga, promatranog u cjelini, ni pitanje može li ta percepcija navesti javnost da vjeruje da proizvodi obuhvaćeni takvim žigom uživaju jamstvo Unije.
Naposljetku, Opći sud pojašnjava da EUIPO ne mora samo ispitati je li amblem o kojem je riječ u cijelosti ili djelomično preuzet u žigu u koji je uključen. Različite elemente od kojih se sastoji takav žig treba također uzeti u obzir u okviru te ocjene. Ta obveza konkretnog i cjelovitog ispitivanja nije dovedena u pitanje činjenicom da dodjeljivanje, na temelju žigovnog prava, zaštite simbolu ZOZP u pravilu može ugroziti sustav zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla koji je uspostavila Unija.