PRESUDA SUDA (četvrto vijeće)
6. prosinca 2018.(*)
„Zahtjev za prethodnu odluku – Intelektualno vlasništvo – Žigovno pravo – Direktiva 2008/95/EZ – Članak 3. stavak 1. točka (c) – Razlozi za ništavost – Verbalni žig koji se sastoji isključivo od oznaka ili podataka koji mogu služiti za označivanje karakteristika proizvoda ili usluge – Druge karakteristike proizvoda ili usluge – Postrojenje za proizvodnju proizvoda – Verbalni žig koji se sastoji od oznake kojom se označavaju vinski proizvodi i od zemljopisnog naziva, koji čine verbalni element tvrtke pravne osobe nositelja žiga”
U predmetu C‑629/17,
povodom zahtjeva za prethodnu odluku na temelju članka 267. UFEU‑a, koji je uputio Supremo Tribunal de Justiça (Vrhovni sud, Portugal), odlukom od 28. rujna 2017., koju je Sud zaprimio 18. listopada 2017., u postupku
J. Portugal Ramos Vinhos SA
protiv
Adega Cooperativa de Borba CRL,
SUD (četvrto vijeće),
u sastavu: M. Vilaras (izvjestitelj), predsjednik vijeća, R. Silva de Lapuerta, potpredsjednica, u svojstvu suca četvrtog vijeća, D. Šváby, S. Rodin i N. Picarra, suci,
nezavisni odvjetnik: M. Campos Sánchez‑Bordona,
tajnik: M. Ferreira, glavna administratorica,
uzimajući u obzir pisani postupak i nakon rasprave održane 17. listopada 2018.,
uzimajući u obzir očitovanja koja su podnijeli:
– za J. Portugal Ramos Vinhos SA, J. P. de Oliveira Vaz Miranda de Sousa, advogado,
– za Adega Cooperativa de Borba CRL, C. de Almeida Carvalho, advogada,
– za Europsku komisiju, P. Costa de Oliveira i É. Gippini Fournier, u svojstvu agenata,
odlučivši, nakon što je saslušao nezavisnog odvjetnika, da u predmetu odluči bez mišljenja,
donosi sljedeću
Presudu
1 Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje članka 3. stavka 1. točke (c) Direktive 2008/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (SL 2008., L 299, str. 25.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 17., svezak 2., str. 149.).
2 Zahtjev je upućen u okviru spora između društva J. Portugal Ramos Vinhos SA i zadruge Adega Cooperativa de Borba CRL povodom tužbe za poništenje, među ostalim, registracije žiga „adegaborba.pt” čiji je nositelj potonja zadruga.
Pravni okvir
Pravo Unije
3 Članak 2. Direktive 2008/95, naslovljen „Znakovi koji mogu činiti žig”, propisuje:
„Žig može sačinjavati svaki znak koji se može grafički prikazati, osobito riječi, uključujući osobna imena, crteži, slova, brojke, oblici proizvoda ili njihova pakiranja, pod uvjetom da su takvi znakovi prikladni za razlikovanje proizvoda ili usluga jednog poduzetnika od proizvoda ili usluga drugog poduzetnika.”
4 Članak 3. te direktive, naslovljen „Razlozi za odbijanje ili proglašavanje žiga ništavim”, u stavku 1. određuje:
„Neće se registrirati ili, ako su registrirani, mogu se proglasiti ništavim:
[…]
(b) znakovi koji nemaju razlikovni karakter;
(c) žigovi koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji u trgovini mogu služiti za označivanje vrste, kakvoće, količine, namjene, vrijednosti, zemljopisnog podrijetla ili vremena proizvodnje ili pružanja usluge ili za označivanje drugih karakteristika proizvoda i usluga;
[…]”
5 Prema članku 102. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL 2013., L 347, str. 671.):
„Registracija žiga koji sadrži zaštićenu oznaku izvornosti ili zemljopisnog podrijetla ili se od njih sastoji, a koje nisu u skladu s dotičnom specifikacijom proizvoda, ili je njihova upotreba obuhvaćena člankom 103. stavkom 2. i koji se odnosi na proizvod koji je obuhvaćen jednom od kategorija navedenih u Prilogu VII. dijelu II.:
(a) odbija se ako je zahtjev za registraciju žiga predan nakon datuma kad je Komisiji podnesen zahtjev za zaštitu oznake izvornosti ili zemljopisnog podrijetla i ako je oznaka izvornosti ili zemljopisnog podrijetla nakon toga bila zaštićena; ili
(b) proglašava se nevažećom.”
Portugalsko pravo
6 Članak 223. Códiga da Propriedade Industrial (Zakonik o industrijskom vlasništvu, u daljnjem tekstu: CPI), pod naslovom „Izuzeća”, glasi kako slijedi:
„1 – Uvjete iz prethodnog članka na zadovoljavaju:
(a) žigovi koji nemaju razlikovni karakter;
[…]
(c) znakovi koji se sastoje isključivo od oznaka koje u trgovini mogu služiti za označivanje vrste, kakvoće, količine, namjene, vrijednosti, zemljopisnog podrijetla, vremena proizvodnje ili sredstva za proizvodnju proizvoda ili pružanja usluge ili za označivanje drugih karakteristika proizvoda i usluga;
[…]
3 – Na zahtjev podnositelja zahtjeva ili podnositelja prigovora Instituto Nacional da Propriedade Industrial [(Nacionalni institut za industrijsko vlasništvo, Portugal)] navodi na potvrdi o registraciji sastavne dijelove žiga na kojima podnositelj zahtjeva nema pravo isključive uporabe.”
Glavni postupak i prethodno pitanje
7 Tijekom 2012. tužitelj u glavnom postupku, društvo J. Portugal Ramos Vinhos, podnijelo je tužbu za poništenje registracije više nacionalnih žigova zadruge Adega Cooperativa de Borba, od kojih se jedan sastoji od verbalnog znaka „adegaborba.pt”, koji označavaju vinske proizvode.
8 Tužbu je u prvom stupnju odbio Tribunal da Propriedade Intelectual (Sud za intelektualno vlasništvo, Portugal) i u žalbenom postupku Tribunal da Relação de Lisboa (Žalbeni sud u Lisabonu, Portugal).
9 Oba su suda presudila da verbalni znak „adegaborba.pt”, kada ga koristi proizvođač iz regije Borba (Portugal), kao u ovom slučaju, nije obuhvaćen područjem primjene članka 223. stavka 1. točke (c) CPI‑ja. Točnije, Tribunal da Relação de Lisboa (Žalbeni sud u Lisabonu) smatrao je da je pojam „adega” razlikovan pojam u sektoru vina koji označava vina koja proizvode proizvođači iz zadruge Adega Cooperativa de Borba.
10 Društvo J. Portugal Vinhos Ramos podnijelo je žalbu protiv odluke Tribunala da Relação de Lisboa (Žalbeni sud u Lisabonu) pred sudom koji je uputio zahtjev, to jest Supremo Tribunalom de Justiça (Vrhovni sud, Portugal). Potonji sud navodi da se spor koji se pred njim vodi odnosi samo na verbalni znak „adegaborba.pt”, čiji se razlikovni karakter treba utvrditi.
11 Naglašava da taj žig koristi pravna osoba, odnosno zadruga Adega Cooperativa de Borba, čiji naziv uključuje pojam „adega”.
12 Osim toga, sud koji je uputio zahtjev ističe da članak 223. stavak 1. točka (c) CPI‑ja upućuje na relevantne podatke za označivanje „sredstva za proizvodnju” proizvoda, dok članak 3. stavak 1. točka (c) Direktive 2008/95 ne upućuje izričito na „sredstvo za proizvodnju”, već na „druge karakteristike” proizvoda za koje se može smatrati da ih opisuju.
13 U tom se pogledu sud koji je uputio zahtjev pita treba li pojam „adega” („vinski podrum”), kada se upotrebljava u sektoru vinskih proizvoda, shvaćati kao isključivo opisan pojam jer upućuje na sredstvo za proizvodnju tih proizvoda ili da jednostavno upućuje na karakteristiku spomenutih proizvoda, koja postoji uz one izričito predviđene Direktivom 2008/95.
14 U tim je okolnostima Supremo Tribunal de Justiça (Vrhovni sud, Portugal) odlučio prekinuti postupak i Sudu uputiti sljedeće prethodno pitanje:
„Treba li izraz ‚podaci koji u trgovini mogu služiti za označivanje drugih karakteristika proizvoda ili usluga’ iz članka [3.] stavka 1. točke (c) Direktive 2008/95/EZ, kada se primjenjuje u kontekstu ispitivanja dopuštenosti zahtjeva za registraciju oznaka ili podataka kojima se označavaju vinski proizvodi, tumačiti na način da je njime obuhvaćeno upućivanje – u verbalnim izrazima prihvaćenima kao žig, koji uključuju zemljopisni naziv zaštićen kao oznaka izvornosti vina – na pojam ‚adega’ [vinski podrum] koji se uobičajeno koristi za identifikaciju postrojenja i prostorija u kojima se priprema ta vrsta proizvoda ako je taj pojam (‚adega’) jedan od verbalnih elemenata koji čine tvrtku pravne osobe koja želi ishoditi registraciju žiga?”
O prethodnom pitanju
15 Svojim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li članak 3. stavak 1. točku (c) Direktive 2008/95 tumačiti na način da se mora odbiti registracija žiga koji se sastoji od verbalnog znaka poput onog u glavnom postupku, koji označava vinske proizvode i uključuje zemljopisni naziv, s obzirom na to da taj znak između ostalog sadržava pojam koji se, s jedne strane, uobičajeno koristi za označavanje postrojenja ili prostorija u kojima se pripremaju takvi proizvodi i, s druge strane, također je jedan od verbalnih elemenata koji čine tvrtku pravne osobe koja želi ishoditi registraciju tog žiga.
16 Sud je već zaključio, u pogledu prve Direktive Vijeća 89/104/EEZ od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (SL 1989., L 40, str. 1.), da članak 3. stavak 1. točka (c) te direktive, čiji je tekst u bitnome istovjetan tekstu članka 3. stavka 1. točke (c) Direktive 2008/95, želi ostvariti cilj od općeg interesa, koji podrazumijeva da svi mogu slobodno upotrebljavati znakove ili opisne oznake skupina proizvoda ili usluga za koje je zatražena registracija, uključujući kao zajedničke žigove ili u složenim ili grafičkim žigovima (presude od 4. svibnja 1999., Windsurfing Chiemsee, C‑108/97 i C‑109/97, EU:C:1999:230, t. 25. i od 6. svibnja 2003., Libertel, C‑104/01, EU:C:2003:244, t. 52.).
17 Sud je također tumačio članak 7. stavak 1. točku (c) Uredbe Vijeća (EZ) br. 40/94 od 20. prosinca 1993. o žigu Zajednice (SL 1994., L 11, str. 1.), čiji je tekst također u bitnome istovjetan tekstu članka 3. stavka 1. točke (c) Direktive 2008/95, u smislu da su oznake ili podaci navedeni u toj odredbi dakle samo oni koji u uobičajenoj uporabi s gledišta potrošača mogu služiti za označavanje proizvoda ili usluge za koje je registracija zatražena, bilo izravno bilo navođenjem jedne od njihovih bitnih karakteristika (presuda od 20. rujna 2001., Procter & Gamble/OHIM, C‑383/99 P, EU:C:2001:461, t. 39.).
18 Međutim, korištenjem u članku 3. stavku 1. točki (c) Direktive 2008/95 pojmova „vrste, kakvoće, količine, namjene, vrijednosti, zemljopisnog podrijetla ili vremena proizvodnje proizvoda ili pružanja usluge ili nekih drugih karakteristika proizvoda ili usluga” zakonodavac Unije je, s jedne strane, naznačio da se svi ti pojmovi trebaju smatrati karakteristikama proizvoda ili usluga i, s druge strane, pojasnio da taj popis nije iscrpan jer sve druge karakteristike proizvoda ili usluga mogu također biti uzete u obzir (vidjeti u tom smislu presude od 10. ožujka 2011., Agencja Wydawnicza Technopol/OHIM, C‑51/10 P, EU:C:2011:139, t. 49. i od 10. srpnja 2014., BSH/OHIM, C‑126/13 P, neobjavljena, EU:C:2014:2065, t. 20.).
19 U tom pogledu, odabir zakonodavca Unije pojma „karakteristike” ističe činjenicu da su spomenutom odredbom obuhvaćeni samo oni znakovi koji služe za označivanje svojstva proizvoda ili usluga za koje se traži registracija, a koje zainteresirani krugovi lako prepoznaju (vidjeti u tom smislu presude od 10. ožujka 2011., Agencja Wydawnicza Technopol/OHIM, C‑51/10 P, EU:C:2011:139, t. 50. i od 10. srpnja 2014., BSH/OHIM, C‑126/13 P, neobjavljena, EU:C:2014:2065, t. 21.).
20 Stoga se registracija znaka može odbiti na temelju članka 3. stavka 1. točke (c) Direktive 2008/95 samo ako je razumno predvidjeti da će ga zainteresirani krugovi stvarno prepoznati kao opis jedne od spomenutih karakteristika (vidjeti u tom smislu presudu od 10. srpnja 2014., BSH/OHIM, C‑126/13 P, neobjavljena, EU:C:2014:2065, t. 22.).
21 Kao što je to potvrđeno na raspravi, pojam „adega” o kojem je riječ u glavnom postupku ima dva značenja u portugalskom jeziku. Prvo odgovara podzemnoj prostoriji u kojoj se između ostalog čuva vino. Drugo upućuje na prostorije ili postrojenja u kojima se pripremaju vinski proizvodi kao što je vino.
22 U mjeri u kojoj se, u situaciji poput one o kojoj je riječ u glavnom postupku, pojam odnosi na mjesto proizvodnje proizvoda kao što je vino ili na postrojenje u kojem se ono priprema, u načelu je riječ o oznaci koja može služiti za označavanje svojstva tog proizvoda, lako prepoznatljivog u zainteresiranim krugovima.
23 Naime, kao opće pravilo, takvi krugovi shvaćaju pojam „adega” kao upućivanje na postrojenje u kojem je vino pripremljeno i uskladišteno i, stoga, kao upućivanje na svojstva tog proizvoda, jednako kao u slučajevima zemljopisnog podrijetla ili vremena proizvodnje spomenutog proizvoda, koji su navedeni kao primjer u članku 3. stavku 1. točki (c) Direktive 2008/95.
24 Stoga pojam koji označava takvo postrojenje predstavlja karakteristiku tog proizvoda i ulazi u područje primjene te odredbe. Prema tome treba ga smatrati opisnim za proizvod koji označava.
25 Iz toga proizlazi da kada znak koji služi za označivanje proizvoda uključuje dva verbalna elemenata, to jest opisni pojam i zemljopisni naziv, kao „Borba” u ovom slučaju, koji se odnose na zemljopisno podrijetlo tog proizvoda, koje je također opisno, za znak koji se sastoji od tih dvaju verbalnih elemenata treba smatrati da ima opisni karakter i da, kao takav, nema razlikovni karakter.
26 Okolnost, pod pretpostavkom da je dokazana, da je takav zemljopisni naziv zaštićena oznaka izvornosti na temelju Uredbe br. 1308/2013 ni na koji način ne može dovesti u pitanje takvo tumačenje s obzirom na to da iz članka 102. te uredbe proizlazi da, u biti, takva oznaka ne može biti registrirana kao žig.
27 Usto, činjenica da pojam koji služi za označavanje mjesta proizvodnje proizvoda ili postrojenja u kojem se taj proizvod priprema čini dio različitih verbalnih elemenata tvrtke pravne osobe nije relevantna za potrebe ispitivanja opisnog karaktera tog pojma, s obzirom na okolnosti da se takvo ispitivanje provodi u vezi s proizvodom za koji je podnesena prijava za registraciju žiga i s obzirom na percepciju koju o njemu imaju zainteresirani krugovi (vidjeti u tom smislu presude od 12. veljače 2004., Koninklijke KPN Nederland, C‑363/99, EU:C:2004:86, t. 75. i od 12. srpnja 2012., Smart Technologies/OHIM, C‑311/11 P, EU:C:2012:460, t. 24.).
28 Iz svih navedenih razmatranja proizlazi da na prethodno pitanje valja odgovoriti da članak 3. stavak 1. točku (c) Direktive 2008/95 treba tumačiti na način da se mora odbiti registracija žiga koji se sastoji od verbalnog znaka poput onog u glavnom postupku, koji označava vinske proizvode i uključuje zemljopisni naziv, s obzirom na to da taj znak sadržava pojam koji se, s jedne strane, uobičajeno koristi za označavanje postrojenja ili prostorija u kojima se pripremaju takvi proizvodi i, s druge strane, također je jedan od verbalnih elemenata koji čine tvrtku pravne osobe koja želi ishoditi registraciju tog žiga.
Troškovi
29 Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.
Slijedom navedenog, Sud (četvrto vijeće) odlučuje:
Članak 3. stavak 1. točku (c) Direktive 2008/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima treba tumačiti na način da se mora odbiti registracija žiga koji se sastoji od verbalnog znaka poput onog u glavnom postupku, koji označava vinske proizvode i uključuje zemljopisni naziv, s obzirom na to da taj znak sadržava pojam koji se, s jedne strane, uobičajeno koristi za identifikaciju postrojenja ili prostorija u kojima se pripremaju takvi proizvodi i, s druge strane, također je jedan od verbalnih elemenata koji čine tvrtku pravne osobe koja želi ishoditi registraciju tog žiga.
Potpisi