Predmet T‑197/13

Marques de l’État de Monaco (MEM)

protiv

Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu

(žigovi i dizajni) (OHIM)

„Žig Zajednice – Međunarodna registracija u kojoj je naznačena Europska zajednica – Verbalni žig MONACO – Apsolutni razlozi za odbijanje – Opisni karakter – Nepostojanje razlikovnog karaktera – Članak 151. stavak 1. i članak 154. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 207/2009 – Članak 7. stavak 1. točke (b) i (c) i članak 7. stavak 2. Uredbe br. 207/2009 – Djelomično odbijanje zaštite“

Sažetak – Presuda Općeg suda (osmo vijeće) od 15. siječnja 2015.      

1.      Žig Zajednice – Postupovne odredbe – Obrazloženje na kojem se temelje odluke – Članak 75. prva rečenica Uredbe br. 207/2009 – Opseg istovjetan onome članka 296. UFEU‑a

(čl. 296. UFEU‑a; Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 75. prva rečenica)

2.      Žig Zajednice – Definicija i stjecanje žiga Zajednice – Nositelji žiga Zajednice – Područje primjene ratione personae – Treća država koja je subjekt međunarodnog prava i društvo čije je sjedište na njezinu teritoriju – Uključenost

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 5.)

3.      Prethodna pitanja – Pokretanje postupka pred Sudom – Pitanja upućena Općem sudu u okviru tužbe radi poništenja – Nedopuštenost

(čl. 256. i čl. 267. UFEU‑a; Statut Suda, čl. 51. i 54. st. 2.; Poslovnik Općeg suda, čl. 112.)

4.      Žig Zajednice – Definicija i stjecanje žiga Zajednice – Apsolutni razlozi za odbijanje – Žigovi koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji mogu služiti za označivanje obilježja proizvoda ili usluge – Ocjena opisnog karaktera znaka – Zemljopisni nazivi

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 7. st. 1. t. (c))

5.      Žig Zajednice – Definicija i stjecanje žiga Zajednice – Apsolutni razlozi za odbijanje – Žigovi koji se sastoje isključivo od oznaka ili podataka koji mogu služiti za označivanje obilježja proizvoda ili usluge – Žigovi koji nemaju razlikovni karakter – Verbalni žig MONACO

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 7. st. 1. t. (b) i (c))

6.      Žig Zajednice – Odluke Ureda – Načelo jednakog postupanja – Načelo dobre uprave – Ranija praksa Ureda – Načelo zakonitosti

1.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 16., 19.)

2.      Iz izričitog teksta članka 5. Uredbe br. 207/2009 o žigu Zajednice, koja uređuje područje primjene ratione personae te uredbe, proizlazi da svaka pravna osoba, uključujući tijela osnovana na temelju javnog prava, može zatražiti zaštitu žiga Zajednice. Isto, dakako, vrijedi i za društvo čije je sjedište na teritoriju treće države koja nije članica Europske unije, ali također i za samu tu državu koja je, ako jest subjekt međunarodnog prava, pravna osoba osnovana na temelju javnog prava u smislu prava Europske unije.

Iz toga proizlazi da je treća država time što je, posredstvom svoje vlade, podnijela zahtjev da se za međunarodnu registraciju žiga designira Europska unija podvela samu sebe pod područje primjene Uredbe br. 207/2009, zbog čega se na nju također odnosi svaki od apsolutnih razloga za odbijanje iz članka 7. navedene uredbe. Drugim riječima, u takvoj situaciji primjena prava Europske unije ne proširuje se na teritorij treće države, već je potonja dobrovoljno odlučila koristiti se primjenom tog prava.

(t. 30.‑32.)

3.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 37.- 40.)

4.      U pogledu oznaka ili podataka koji mogu služiti za označivanje podrijetla ili zemljopisnog odredišta kategorija proizvoda ili mjesta pružanja kategorija usluga za koje je zatražena zaštita, a osobito zemljopisnih naziva, postoji opći interes da ostanu dostupni ne samo zato što mogu eventualno upućivati na kvalitetu i ostala svojstva kategorije dotičnih proizvoda ili usluga, već i zato što mogu na različite načine utjecati na sklonosti potrošača, na primjer povezujući proizvode ili usluge s mjestom koje može pobuđivati pozitivne osjećaje.

Usto, isključena je, prvo, registracija kao žigova zemljopisnih naziva koji označavaju određena zemljopisna mjesta koja su već slavna ili poznata za dotičnu kategoriju proizvoda ili usluga i koja su dakle s njima već povezana u svijesti relevantnog kruga osoba kao i, drugo, registracija zemljopisnih naziva kojima se mogu koristiti poduzetnici i koji im i dalje trebaju biti na raspolaganju kao oznake zemljopisnog podrijetla dotičnih kategorija proizvoda ili usluga. Međutim, treba navesti da članak 7. stavak 1. točka (c) Uredbe br. 207/2009 o žigu Zajednice zapravo ne isključuje registraciju zemljopisnih naziva nepoznatih relevantnom krugu osoba, ili barem nepoznatih kao opis zemljopisnog mjesta, ili naziva za koje, zbog karakteristika opisanog mjesta, nije vjerojatno da će relevantan krug osoba moći prepoznati da kategorija dotičnih proizvoda ili usluga potječe iz tog mjesta ili da je tamo osmišljena.

Slijedom prethodno navedenoga, ocjena opisnog karaktera oznake može se provesti, s jedne strane, u odnosu na predmetne proizvode i usluge i, s druge strane, u odnosu na percepciju relevantne javnosti. Pri toj ocjeni je Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) morao dokazati da je zemljopisni naziv poznat relevantnom krugu osoba kao oznaka mjesta. Osim toga, potrebno je da naziv u pitanju trenutačno predstavlja, u očima relevantnoga kruga osoba, vezu s kategorijom dotičnih proizvoda ili usluga ili da je razumno smatrati da taj naziv može, u percepciji te javnosti, označavati zemljopisno podrijetlo navedene kategorije proizvoda ili usluga. U okviru te ocjene treba osobito uzeti u obzir veće ili manje poznavanje relevantnoga kruga osoba zemljopisnog naziva u pitanju kao i karakteristike mjesta koje se njime označava te dotične kategorije proizvoda ili usluga.

(t. 47.‑51.)

5.      S obzirom na stajalište relevantne javnosti koju čine što prosječan potrošač što stručna javnost, verbalna oznaka MONACO opisuje proizvode iz prijave žiga Zajednice, u smislu članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe br. 207/2009 o žigu Zajednice, za koje je zatražena registracija za „Magnetne podloge za snimanje“, „(Papir, karton i) proizvodi od tih materijala koji nisu obuhvaćeni drugim razredima; tiskarski proizvodi; fotografije“; „Prijevoz; organiziranje putovanja“; „Razonoda; sportske djelatnosti“ i „Privremeno primanje na stan“ koji obuhvaćaju razrede 9., 16., 39., 41. i 43. u smislu Nicanskog sporazuma jer je utvrđena dovoljno izravna i konkretna veza između svakog predmetnog proizvoda i usluge i oznake o kojoj je riječ kako bi se moglo smatrati da se izraz „monaco“ u trgovini može koristiti kao podatak o podrijetlu, zemljopisnom odredištu proizvoda ili mjestu pružanja usluga.

Naime, nesporno je da izraz „monaco“ odgovara nazivu kneževine koja, unatoč površini od 2 km² i populaciji koja ne prelazi 40.000 stanovnika, nije svjetski poznata samo po slavi kneževske obitelji, organiziranju velike nagrade Formule 1 i cirkuskom festivalu. Prepoznavanje Kneževine Monako je tim veće među građanima Europske unije zato što graniči s jednom državom članicom, Francuskom, zato što je u blizini druge države članice, Italije, i zato što se ta treća država koristi istom valutom kao i 19 od 28 država članica, eurom. Slijedom navedenoga, izraz „monaco“, bez obzira na jezičnu pripadnost relevantne javnosti, evocira zemljopisno područje istog naziva.

Usto, verbalni žig, koji je deskriptivan u pogledu karakteristika proizvoda i usluga u smislu članka 7. stavka 1. točke (c) Uredbe br. 207/2009, zbog te je činjenice nužno lišen razlikovnoga karaktera glede tih proizvoda ili usluga, u smislu članka 7. stavka 1. točke (b) iste uredbe. U skladu s time, predmetna oznaka ne može imati razlikovni karakter u smislu članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe br. 207/2009 ni, kao što je prethodno navedeno u točki 44., u smislu članka 7. stavka 2. točke (c) potonje uredbe.

(t. 52., 53., 55., 58., 67., 68.)

6.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 59.)