MIŠLJENJE NEZAVISNOG ODVJETNIKA
ANTHONYJA COLLINSA
od 18. siječnja 2024.(1)
Predmet C‑104/23
A GmbH & Co. KG
protiv
Hauptzollamt B
(zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Bundesfinanzhof (Savezni financijski sud, Njemačka))
„Zahtjev za prethodnu odluku – Carinska unija – Zajednička carinska tarifa – Kombinirana nomenklatura – Razvrstavanje robe – Tarifni broj 9406 – Pojam montažnih zgrada – Kućice za telad – Razvrstavanje u podbroj 9406 00 80”
I. Uvod
1. Ovim zahtjevom za prethodnu odluku Bundesfinanzhof (Savezni financijski sud, Njemačka) pita Sud predstavljaju li, za potrebe kombinirane nomenklature, kućice za telad izrađene od plastike „montažne zgrade” iz poglavlja 94 ili „plastične mase i proizvod[e] od plastičnih masa” iz poglavlja 39.
II. Pravni okvir
2. Kombiniranom nomenklaturom, sadržanom u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi(2) uređuje se razvrstavanje proizvoda uvezenih u Europsku uniju za potrebe carinjenja. U skladu s Međunarodnom konvencijom o Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe(3), sklopljenom u Bruxellesu 14. lipnja 1983., kombinirana nomenklatura temelji se na harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe (u daljnjem tekstu: harmonizirani sustav). Sastoji se od poglavlja, odjeljaka, tarifnih brojeva i podbrojeva, a svaki tarifni broj i podbroj imaju vlastitu brojčanu oznaku. Prvih šest znamenki odnosi se na tarifne brojeve i podbrojeve nomenklature harmoniziranog sustava, dok sedma i osma znamenka određuju posebne podbrojeve.
3. Kombinirana nomenklatura, kako je izmijenjena Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1101/2014 od 16. listopada 2014. o izmjenama Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi(4), stupila je na snagu 1. siječnja 2015.(5). Primjenjivala se na glavni postupak u svim relevantnim razdobljima(6).
4. U odsjeku I., pododsjek A prvog dijela kombinirane nomenklature naslovljen je „Opća pravila za tumačenje kombinirane nomenklature”. U dijelu koji je relevantan za ovaj slučaj određuje se:
„1. Naslovi odsjeka, poglavlja i potpoglavlja služe samo za lakše snalaženje; za zakonske potrebe, razvrstavanje se vrši na temelju naziva tarifnih brojeva i svih odgovarajućih napomena uz odsjeke i poglavlja, te na temelju sljedećih pravila pod uvjetom da iz naziva tarifnih brojeva ili napomena ne proizlazi drukčije.
2. (a) Smatra se da svako spominjanje proizvoda u nazivu tarifnog broja uključuje i necjelovit ili nedovršen proizvod, pod uvjetom da u stanju u kojem je podnesen posjeduje bitne značajke cjelovitog ili dovršenog proizvoda. Također se smatra da uključuje pozivanje na proizvod koji je cjelovit ili dovršen (ili proizvod koga se razvrstava kao cjelovitog ili dovršenog primjenom ovog pravila), a podnesen je u nesastavljenom ili u rastavljenom stanju.
[…]
3. Proizvode koje bi se, primjenom općeg pravila 2(b) ili zbog bilo kojeg drugog razloga, na prvi pogled moglo razvrstati u dva ili više tarifnih brojeva, razvrstava se na sljedeći način:
(a) tarifni broj koji sadrži najodređeniji opis ima prednost u odnosu na tarifne brojeve s općenitijim opisom.
(b) mješavine, složenu robu koja se sastoji od različitih materijala ili je izrađena od različitih komponenti i proizvode pripremljene u setovima za pojedinačnu prodaju, koje se ne može razvrstati primjenom općeg pravila 3.a, razvrstava se kao da se sastoje od materijala ili komponente koja im daje bitnu značajku, u mjeri u kojoj se taj kriterij može primijeniti;
[…]
4. Roba koja se ne može razvrstati primjenom prethodnih pravila razvrstava se u tarifni broj robe kojoj je ona najsličnija.
[…]
6. Za zakonske potrebe, razvrstavanje robe u podbrojeve tarifnog broja vrši se sukladno nazivu tih podbrojeva i svih odgovarajućih napomena za podbrojeve te, mutatis mutandis, u skladu s gore navedenim pravilima, podrazumijevajući da se može uspoređivati samo podbrojeve na istoj razini. U smislu ovog pravila, primjenjuju se i odgovarajuće napomene uz odsjeke i poglavlja, osim ako iz konteksta ne proizlazi drukčije.”
5. Poglavlje 39. i poglavlje 94. odredbe su kombinirane nomenklature koje su relevantne za pitanja upućena Sudu. Tarifni broj 3926 kombinirane nomenklature naslovljen je „Ostali proizvodi od plastičnih masa i proizvodi od ostalih materijala iz tarifnih brojeva 3901 do 3914”. Podbroj 3926 9097 naslovljen je „Ostalo”. U napomeni 1. uz poglavlje 39. kombinirane nomenklature navodi se:
„U cijelom se nazivlju, pod pojmom ‚plastične mase’ podrazumijeva one materijale iz tarifnih brojeva 3901 do 3914 koji su oblikovani ili ih se može oblikovati, bilo u trenutku polimerizacije ili u nekoj sljedećoj fazi, pod vanjskim utjecajem (najčešće topline ili pritiska, a ako je potrebno s otapalom ili omekšivačem) lijevanjem, istiskivanjem, prešanjem, valjanjem ili drugim postupkom, u oblike koji ostaju nakon prestanka vanjskog utjecaja. […]”
6. U napomeni 2. točki (x) uz poglavlje 39. kombinirane nomenklature navodi se da to poglavlje ne obuhvaća proizvode iz poglavlja 94., uključujući „montažne zgrade”. Tarifni broj 9406 kombinirane nomenklature naslovljen je „Montažne zgrade”. U napomeni 4. uz poglavlje 94. kombinirane nomenklature navodi se:
„U smislu tarifnog broja 9406, pod pojmom ‚montažne zgrade’ podrazumijeva se zgrade koje su potpuno dovršene u tvornici ili pripremljene u elementima, podnesenim zajedno, koji su namijenjeni sklapanju na licu mjesta, kao što su zgrade za stanovanje, gradilišta, uredi, škole ili prodavaonice te hangari, garaže ili slične zgrade.”
III. Činjenice u glavnom postupku, prethodna pitanja i postupak pred Sudom
7. Prema tvrdnjama suda koji je uputio zahtjev, tužitelj, A Gmbh, nabavlja, prema vlastitom opisu, kućice ili iglue različitih veličina i vrsta za držanje teladi u svrhu uzgoja. Kućice za telad u obliku su plastičnog sklopa, sastavljenog od zidova i krova te, ovisno o modelu, podnog dijela. Imaju otvore za ubacivanje stelje i za prozračivanje. S prednje strane nalazi se ulazni otvor bez vrata, iako su za nekoliko modela vrata dostupna kao dodatna oprema. Najveći model („grupna kućica”) uvozi se bez podnog dijela te se u nju naknadno dodaje pod od masivnog drva. Najmanji model kućice za telad dug je 147 cm, širok 109 cm i visok 117 cm. Grupna kućica duga je 220 cm, široka 273 cm i visoka 183 cm. Kućice za telad obično se postavljaju na otvorenom i služe za zaštitu životinja od vremenskih uvjeta. Izrađene su od polietilena s udjelom titanova dioksida od 8 %. Metalna baza i okviri vrata čine od 12 % do 21 % svakog proizvoda.
8. Tužitelj je 5. kolovoza 2015. podnio zahtjev tuženiku, Hauptozollamtu B (Glavni carinski ured B) za izdavanje obvezujuće tarifne informacije kako bi se kućice za telad razvrstale u podbroj 9406 0080 kombinirane nomenklature kao „montažne zgrade” izrađene od „ostalih materijala”. Tuženik je 29. rujna 2015. izdao obvezujuću tarifnu informaciju kojom se proizvodi razvrstavaju u tarifni podbroj 3926 9097 kao proizvodi od plastičnih masa, osim proizvoda iz podbrojeva 3926 1000 do 3926 9092 kombinirane nomenklature. Slijedom toga, na kućice za telad primijenjena je carinska stopa od 6,5 %, a ne od 2,7 % koja bi se primjenjivala da su razvrstane kao montažne zgrade.
9. Tužitelj je Finanzgerichtu (Financijski sud, Njemačka) podnio tužbu kojom osporava tuženikovo razvrstavanje i traži da se kućice za telad razvrstaju kao „montažne zgrade”. Finanzgericht (Financijski sud) odbio je tu tužbu uz obrazloženje da su kućice za telad, s obzirom na to da su izrađene od polietilena, što je njihovo bitno obilježje, pravilno razvrstane u podbroj 3926 9097. Finanzgericht (Financijski sud) smatrao je da, s obzirom na to da se ulazni otvor kućica za telad proteže gotovo cijelom prednjom stranom, one nisu zatvorene pa se stoga ne mogu razvrstati kao montažne zgrade.
10. Tužitelj je protiv te odluke podnio reviziju sudu koji je uputio zahtjev.
11. Prema tvrdnjama suda koji je uputio zahtjev, tužitelj navodi da nije nužno da kućice za telad budu zatvorene sa svih strana kako bi se razvrstale u tarifni broj 9406 kombinirane nomenklature. Ni Uredba ni pripadajuće napomene ne sadržavaju takav uvjet, a među primjerima zgrada navedenima u napomeni 4. uz poglavlje 94. kombinirane nomenklature nalaze se i „hangari”, koji mogu imati ulazne i izlazne otvore koji se ne mogu zatvoriti ili im je jedna strana potpuno otvorena. Ti su primjeri preuzeti iz napomena s objašnjenjem uz tarifni broj 9406 harmoniziranog sustava i iz napomene 4. uz poglavlje 94. harmonizirane tarifne nomenklature Sjedinjenih Američkih Država. Tužitelj napominje da zbog vremenskih uvjeta u mnogim državama članicama nije uvijek nužno da zgrada ima potpuno zatvorenu prostoriju kako bi ju se upotrebljavalo kao takvu. Nije ni nužno da osobe moraju moći ući u „montažne zgrade” ili da sve takve osobe, uključujući visoke osobe, moraju moći uspravno ući u njih.
12. Sud koji je uputio zahtjev također navodi da je, prema tuženikovim tvrdnjama, s obzirom na to da se u tarifnom broju, napomenama i objašnjenjima ne navode definicije, potrebno prvotno pribjeći uobičajenoj jezičnoj uporabi kad se utvrđuje što je „montažna zgrada” za potrebe razvrstavanja u tarifni broj 9406. Tuženik napominje da nisu svi proizvodi koji su obuhvaćeni pojmom „zgrada” u smislu uobičajene jezične uporabe istodobno i „montažne zgrade” za potrebe napomene 4. uz poglavlje 94. i tarifnog broja 9406 kombinirane nomenklature. Tuženik tvrdi da su zgrade na koje se odnosi napomena 4. uz poglavlje 94., među ostalim, zatvorene sa svih strana, služe dugoročnoj upotrebi (ne premještaju se), stabilne su konstrukcije i dovoljno velike da u njih može uspravno ući osoba prosječne visine.
13. Sud koji je uputio zahtjev napominje da se, u skladu s općim pravilima za tumačenje kombinirane nomenklature, kućice za telad razvrstavaju u tarifni broj 3926, osim kad su, u skladu s napomenom 2. točkom (x) uz poglavlje 39., isključene iz njega zbog toga što je riječ o montažnim zgradama obuhvaćenima poglavljem 94. Suprotno stajalištu Finanzgerichta (Financijski sud) i tuženika, sud koji je uputio zahtjev sklon je smatrati da tarifni broj 9406 ne podrazumijeva da montažna zgrada ima prostoriju zatvorenu sa svih strana. Sud koji je uputio zahtjev također je mišljenja da montažna zgrada, da bi bila obuhvaćena tarifnim brojem 9406, treba biti dovoljno velika da u nju može ući osoba prosječne visine i imati najmanje jedan dio prostorije u kojem ta osoba može uspravno stajati. S obzirom na dvojbe u pogledu razvrstavanja proizvodâ, Bundesfinanzhof (Savezni financijski sud) prekinuo je postupak i uputio Sudu sljedeća prethodna pitanja:
„1. Podrazumijeva li tarifni broj 9406 kombinirane nomenklature nužno da montažna zgrada ima prostoriju koja je potpuno zatvorena sa svih strana?
2. U slučaju niječnog odgovora na prvo pitanje, podrazumijeva li tarifni broj 9406 kombinirane nomenklature da je montažna zgrada dovoljno velika da u nju može ući osoba prosječne visine i je li za to potreban najmanje jedan dio prostorije u koji se može ući i u kojem ta osoba može stajati ili je dovoljno da osoba može ući ako se sagne?”
14. Europska komisija podnijela je pisana očitovanja.
IV. Ocjena
Očitovanja Europske komisije
15. Komisija zajedno razmatra upućena pitanja te, u skladu s pristupom suda koji je uputio zahtjev, napominje da je prilikom razvrstavanja kućica za telad o kojima je riječ nužno odrediti predstavljaju li one „montažne zgrade”, zbog čega na temelju napomene 2. točke (x) uz poglavlje 39. kombinirane nomenklature nisu obuhvaćene poglavljem 39. Iz napomene 4. uz poglavlje 94. proizlazi da „montažna zgrada” podrazumijeva „zgradu” koja odgovara primjerima u napomeni, koji se odnose na zgrade za stanovanje, gradilišta, urede, škole ili prodavaonice te hangare, garaže ili slične zgrade. U napomenama s objašnjenjem harmoniziranog sustava(7) iz 2022. određene se vrste staklenika i uličnih kioska također razvrstavaju u tarifni broj „montažne zgrade”.
16. Komisija napominje da pojam „zgrada” nije definiran ni u okviru kombinirane nomenklature ni u okviru harmoniziranog sustava. Značenje i opseg izraza koji nije definiran u pravu Unije treba odrediti u skladu s njihovom uobičajenom jezičnom uporabom, uzimajući u obzir kontekst u kojem se on koristi i ciljeve propisa kojeg je dio(8). S obzirom na definiciju riječi „building” na engleskom i „Gebäude” na njemačkom jeziku, Komisija smatra da konstrukcija, kako bi bila razvrstana kao „montažna zgrada”, mora imati krov i zidove, biti namijenjena osobama koje se u njoj mogu kretati kako bi obavljale svoje aktivnosti, biti postavljena vani te imati određenu stabilnost i trajnost.
17. Kad je riječ o broju zidova koje zgrada mora imati i/ili o tome mora li imati zatvorenu prostoriju, Komisija i sud koji je uputio zahtjev upućuju na zapisnik s 227. sastanka Odbora za Carinski zakonik. Iako ti zaključci nisu obvezujući, podrazumijevaju da, iako zgrada ne mora nužno imati četiri zida, mora imati krov i nekoliko zidova(9). To stajalište potvrđuje činjenica da hangari, navedeni kao primjer u napomeni 4. uz poglavlje 94., nemaju uvijek četiri zida. Zahtjev prema kojem zgrada mora imati četiri zida ili biti drukčije zatvorena mogao bi dovesti do razvrstavanja proizvoda u različite podbrojeve ovisno o tome imaju li vrata, što bi bilo protivno cilju ujednačenog razvrstavanja.
18. Zahtjev prema kojem zgradu moraju upotrebljavati osobe koje se u njoj mogu kretati kako bi obavljale svoje aktivnosti potkrijepljen je činjenicom da su svi proizvodi navedeni u poglavlju 94. namijenjeni ljudskoj uporabi i da su proizvodi namijenjeni životinjskoj uporabi razvrstani u drugi dio kombinirane nomenklature. Komisija stoga zaključuje da „montažne zgrade” u smislu tarifnog broja 9406 moraju biti namijenjene ljudskoj uporabi, da se osobe moraju moći kretati u njima i da moraju biti dovoljno velike da osobe u njima mogu pristupiti aktivnostima i obavljati ih bez poteškoća. U tom kontekstu Komisija upućuje na to kako su staklenici i plastenici razvrstani u kombiniranoj nomenklaturi. Da bi se staklenik razvrstao kao „montažna zgrada”, mora biti dovoljno velik da u njega može ući osoba prosječne visine. Komisija upućuje na Uredbu (EZ) br. 1655/2005(10), kojom se propisuje da se „mini‑staklenik” dug 50 cm, širok 24 cm i visok 25 cm ne smatra „montažnom zgradom” iz tarifnog broja 9406. Slično tomu, u skladu s napomenama s objašnjenjem kombinirane nomenklature iz 2019.(11), da bi plastenik bio „montažna zgrada”, mora biti dovoljno velik da osoba može ući u njega. Također ne bi bilo u skladu s primjerima iz napomene 4. ako bi se osoba prosječne visine mogla kretati u takvim konstrukcijama, ali da se pritom ne može uspraviti. Komisija zaključuje da kućice za telad nisu „montažne zgrade” iz tarifnog broja 9406, osim ako su dovoljno velike da se osoba u njima može uspravno kretati.
19. Komisija ne dvoji da su kućice za telad o kojima je riječ u glavnom postupku namijenjene vanjskoj uporabi.
20. S obzirom na primjere u napomeni 4., Komisija dvoji ispunjavaju li proizvodi o kojima je riječ u glavnom postupku zahtjeve trajnosti i stabilnosti. Komisija ističe primjere plastenika koji, u skladu s napomenama s objašnjenjem kombinirane nomenklature iz 2019., nisu obuhvaćeni tarifnim brojem 9406 ako se mogu lako rastaviti i premjestiti s jednog mjesta na drugo. S obzirom na njihovu očitu veličinu i težinu, Komisija smatra da bi predmetne kućice za telad moglo biti lako premještati s jednog mjesta na drugo, a u tom slučaju ne bi bio ispunjen zahtjev trajnosti i stabilnosti.
Analiza
21. Kao što to Komisija pravilno napominje, kad je Sudu upućen zahtjev za prethodnu odluku u području tarifnog razvrstavanja, njegova se zadaća sastoji u tome da pojasni kriterije čija će primjena omogućiti sudu koji je uputio zahtjev pravilno razvrstavanje predmetnih proizvoda u kombiniranu nomenklaturu, a ne u tome da sâm provede to razvrstavanje(12). Iako razvrstavanje proizlazi isključivo iz činjenične ocjene koju Sud nije dužan provesti u okviru zahtjeva za prethodnu odluku(13), može pružiti pojašnjenja i smjernice ovisno o činjenicama pojedinog slučaja(14).
22. Prema ustaljenoj sudskoj praksi Suda i u interesu pravne sigurnosti i radi pojednostavnjivanja nadzora, odlučujući uvjet za razvrstavanje robe u carinsku tarifu jest procjena njezinih osobina i objektivnih svojstava, kako su određeni tekstom tarifnog broja kombinirane nomenklature i napomenama njezina odsjeka ili poglavlja(15). Iako napomene s objašnjenjem harmoniziranog sustava i kombinirane nomenklature nemaju obvezujuću snagu, one predstavljaju važne instrumente za osiguranje ujednačene primjene zajedničke carinske tarife i kao takve pružaju valjane elemente za njezino tumačenje(16).
23. Sud koji je uputio zahtjev navodi da, u skladu s pravilom 3. točkom (b) Općih pravila za tumačenje kombinirane nomenklature i činjenicom da su kućice za telad o kojima je riječ pretežno izrađene od polietilena, u načelu su obuhvaćene tarifnim brojem 3926. U skladu s napomenom 2. točkom (x), „montažne zgrade” iz poglavlja 94. isključene su iz poglavlja 39. Pitanje koje se pojavilo pred sudom koji je uputio zahtjev može se tako riješiti time da se utvrdi jesu li proizvodi o kojima je riječ „montažne zgrade” u smislu tarifnog broja 9406 jer, ako jesu, ne mogu biti obuhvaćeni poglavljem 39. Iz toga proizlazi da se proizvodi o kojima je riječ mogu razvrstati na temelju postupka eliminacije. Ako „montažna zgrada” mora imati prostoriju koja je potpuno zatvorena sa svih strana ili treba biti dovoljno velika da osoba prosječne visine u nju može ući ili u njoj uspravno stajati, kućice za telad o kojima je riječ neće biti obuhvaćene tarifnim brojem 9406 te stoga trebaju biti obuhvaćene tarifnim brojem 3926.
24. Sud koji je uputio zahtjev napominje da zgrade, u skladu s uobičajenom jezičnom uporabom, moraju biti natkrivene konstrukcije, ali ne moraju nužno imati zidove na svim stranama koji potpuno zatvaraju prostoriju. Dok se većina primjera zgrada iz napomene 4. uz poglavlje 94. sastoji od prostorija zatvorenih sa svih strana, kao što to pravilno ističe tužitelj, hangari mogu imati jednu ili više otvorenih strana. Budući da se na neke modele mogu ugraditi vrata, kućice za telad mogu činiti zatvorenu prostoriju.
25. U skladu s Općim pravilima za tumačenje kombinirane nomenklature, razvrstavanje se određuje, kao prvo, na temelju naziva tarifnih brojeva i svih odgovarajućih napomena uz odsjeke ili poglavlja. U tarifnom broju 9406 kombinirane nomenklature upotrebljava se izraz „vorgefertigte Gebäude” na njemačkom, „prefabricated buildings” na engleskom i „constructions préfabriqueés” na francuskom jeziku, koji treba tumačiti s obzirom na primjere u napomeni 4. uz poglavlje 94.
26. U zapisniku s 227. sastanka Odbora za Carinski zakonik navode se dokazi o poteškoćama povezanima s razvrstavanjem graničnih slučajeva. Na tom su sastanku predstavnici šesnaest država članica zagovarali da se zimski vrt s krovom i tri zida, čija konstrukcija sadržava aluminijski okvir i staklo, razvrsta kao „montažna zgrada” iz tarifnog broja 9406, dok su predstavnici devet država članica podržali njegovo razvrstavanje u tarifni broj 7610 kao konstrukciju od aluminija. Zaključci Odbora za Carinski zakonik u skladu su s tužiteljevim očitovanjima pred sudom koji je uputio zahtjev, prema kojima hangari mogu imati jednu ili više otvorenih strana. Komisija i sud koji je uputio zahtjev slažu se s tom ocjenom.
27. S obzirom na ta razmatranja, smatram da nije potrebno da „montažna zgrada” iz tarifnog broja 9406 ima prostoriju zatvorenu sa svih strana. Iz toga slijedi da se slažem sa zaključkom većine članova Odbora za Carinski zakonik prema kojem zgrada ne mora imati četiri zida. Čak i ako je točno da zgrade navedene u napomeni 4. uz poglavlje 94. obično čine prostorije zatvorene sa svih strana, to ne znači da „montažna zgrada” koja ne sadržava takvu zatvorenu prostoriju ne može biti obuhvaćena tim pojmom. U uobičajenoj jezičnoj uporabi, konstrukcija može biti zgrada, neovisno o tome što ne čini zatvorenu prostoriju. U kontekstu zahtjeva za prethodnu odluku u ovom predmetu, na pamet odmah padaju primjeri kao što su hangari za sijeno i hangari namijenjeni sušenju drva na zraku.
28. Kad je riječ o tome treba li „montažna zgrada” iz tarifnog broja 9406 imati najmanju visinu, taj koncept valja razmotriti s obzirom na primjere u napomeni 4. uz poglavlje 94. Kad je riječ o samom pojmu „hangari”, moguće je da određeni hangari nisu dovoljno veliki da u njih može uspravno ući osoba prosječne visine, a ipak bi predstavljali zgradu. Primjeri u napomeni 4. uz poglavlje 94. zgrada za stanovanje, gradilišta, ureda, škola ili prodavaonica te hangara, garaža ili sličnih zgrada upućuju na to da su „montažne zgrade” po prirodi konstrukcije u koje osoba prosječne visine može ući i u njima se kretati. Čini se da iz toga slijedi da, kako bi „hangari” predstavljali „montažne zgrade” za potrebe napomene 4. uz poglavlje 94., trebaju biti dovoljno veliki da u njih može uspravno ući i kretati se osoba prosječne visine.
29. Dolazim do tog zaključka a da se pritom ne oslanjam na tri argumenta koje je iznijela Komisija. Kao prvo, ne smatram uvjerljivim argument prema kojem isključivanje mini‑staklenika iz tarifnog broja 9406 Uredbom br. 1655/2005 upućuje na opći pristup u pogledu zahtjevâ visine „montažne zgrade” koja bi inače bila obuhvaćena tim tarifnim brojem. Proizvod naveden u njoj bio je otprilike 50 cm dug, 24 cm širok i 25 cm visok. Kao što je to jasno iz informativne fotografije u Prilogu toj uredbi, taj je proizvod sličan staklenoj kutiji ili spremniku i ne može se zamijeniti sa zgradom.
30. Kao drugo, čini se da prijedlog prema kojem „montažna zgrada” iz tarifnog broja 9406 mora biti dovoljno velika da u nju može ući osoba prosječne visine jer se tako propisuje u napomenama s objašnjenjem kombinirane nomenklature nije točan u okolnostima u kojima se ta izjava pojavljuje u kontekstu upućivanja na plastenike te stoga nije namijenjen općoj primjeni.
31. Kao treće, nije mi uvjerljiv ni Komisijin argument prema kojem, zbog naznake da su svi proizvodi iz poglavlja 94. namijenjeni ljudskoj uporabi, štagljevi za životinje i drugi proizvodi namijenjeni životinjskoj uporabi moraju biti obuhvaćeni drugim tarifnim brojem kombinirane nomenklature. Dok su naslovi odsjeka i poglavlja navedeni samo radi lakšeg snalaženja, u skladu s prvim pravilom Općih pravila za tumačenje kombinirane nomenklature, poglavlje 94., koje se, među ostalim, odnosi na pokućstvo, opremu za krevete, jastuke, osvijetljene znakove i osvijetljene natpisne pločice, obuhvaćeno je odsjekom XX. kombinirane nomenklature naslovljenim „Razni gotovi proizvodi”. Odsjek koji se sastoji od raznolikih proizvoda po samoj svojoj prirodi sadržava sve vrste proizvoda. Stoga mi izgleda teško, ako ne i nemoguće, bilo što zaključiti iz takve raznolikosti. Prilikom donošenja tog zaključka, napominjem da je Svjetska carinska organizacija 1977. u tarifni broj 9406 10 razvrstala silose za žito poljoprivrednog tipa koji se sastoje od nekoliko okruglih segmenata čiji se promjer smanjuje, izrađenih od ploča vlaknatica od drva, koji se sastavljaju slaganjem jednog na drugi i spajaju željeznim obručima, a koji nisu bili opremljeni mehaničkom ni toplinskom opremom kao drvene montažne zgrade(17).
32. Pod uvjetom da to provjeri sud koji je uputio zahtjev, zbog opisa kućica za telad u odluci kojom se upućuje zahtjev za prethodnu odluku javlja se pitanje njihove trajnosti i stabilnosti, što su, kao što to ističe Komisija, obilježja koja treba uzeti u obzir kad se određuje treba li konstrukcije razvrstati kao „montažne zgrade”.
33. Tužitelj upućuje i na harmoniziranu tarifnu nomenklaturu Sjedinjenih Američkih Država. Tarifni broj 9406, koji se odnosi na montažne zgrade, sadržava poseban podbroj za „plastične štagljeve za životinje”. Budući da je napomena 4. gotovo identična(18) napomeni u harmoniziranom sustavu i u kombiniranoj nomenklaturi, smatram da potvrđuje tvrdnju prema kojoj plastični štagljevi za životinje nisu obuhvaćeni tarifnim brojem 9406 u skladu s tom napomenom i da bi bio potreban poseban unos kako bi bili obuhvaćeni poglavljem 94. Izričito uključivanje plastičnih štagljeva za životinje u nomenklaturu Sjedinjenih Američkih Država kao podbroj iz tarifnog broja 9406 samo dokazuje da postoji razlika između Unijina pristupa i pristupa Sjedinjenih Američkih Država tom problemu(19).
V. Zaključak
34. S obzirom na prethodno navedeno, predlažem Sudu da na pitanja koja je uputio Bundesfinanzhof (Savezni financijski sud, Njemačka) odgovori na sljedeći način:
Kombiniranu nomenklaturu, sadržanu u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi, u verziji koja proizlazi iz Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 1101/2014 od 16. listopada 2014., treba tumačiti na način da montažna zgrada iz njezina tarifnog broja 9406
– ne mora imati prostoriju koja je potpuno zatvorena sa svih strana;
– mora biti dovoljno velika da u nju može ući osoba prosječne visine i imati najmanje jedan dio prostorije u koji ta osoba može uspravno ući; i
– treba biti trajna i stabilna.