Predmet T‑453/11
Gilbert Szajner
protiv
Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajn) (OHIM)
„Žig Zajednice – Postupak za proglašenje žiga ništavim – Verbalni žig Zajednice LAGUIOLE – Raniji francuski poslovni naziv Forge de Laguiole – Članak 53. stavak 1. točka (c) i članak 8. stavak 4. Uredbe (EZ) br. 207/2009“
Sažetak – Presuda Općeg suda (prvo vijeće) od 21. listopada 2014.
1. Žig Zajednice – Žalbeni postupak – Pravna sredstva pred sudom Unije – Nadležnost Općeg suda – Preispitivanje činjenica s obzirom na dokaze koji su mu prvi put podneseni – Isključenje
(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 65.)
2. Žig Zajednice – Žalbeni postupak – Pravna sredstva pred sudom Unije – Zakonitost odluke žalbenog vijeća – Uzimanje u obzir, radi tumačenja nacionalnog prava, elemenata koji proizlaze iz zakonodavstva ili nacionalne sudske prakse koji nisu izneseni pred Uredom – Dopuštenost
(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 65.)
3. Žig Zajednice – Odricanje, opoziv i ništavost – Relativni razlozi ništavosti – Postojanje ranijeg prava iz članka 8. stavka 4. Uredbe br. 207/2009 – Pretpostavke – Tumačenje s obzirom na pravo Unije – Ocjena u odnosu na kriterije određene nacionalnim pravom koje uređuje navedeni znak
(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 1. st. 2., čl. 8. st. 4. i čl. 53. st. 1. točka (c))
4. Žig Zajednice – Žalbeni postupak – Pravna sredstva pred sudom Unije – Zakonitost odluke žalbenog vijeća – Uzimanje u obzir, radi tumačenja nacionalnog prava, presude koja je donesena nakon pobijane odluke kojom se mijenja nacionalna sudska praksa – Dopuštenost
(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 65.)
5. Žig Zajednice – Podnošenje prijave žiga Zajednice – Određivanje proizvoda ili usluga na koje se odnosi žig – Uporaba općih naznaka naziva razreda Nicanske klasifikacije – Opseg
(Uredba Komisije br. 2868/95, pravilo 2. stavak 4.)
6. Žig Zajednice – Odricanje, opoziv i ništavost – Relativni razlozi ništavosti – Postojanje ranijeg prava iz članka 8. stavka 4. Uredbe br. 207/2009 – Visok razlikovni karakter ranijeg prava – Mjerila za ocjenu
(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 8. st. 4. i 5.)
7. Žig Zajednice – Odricanje, opoziv i ništavost – Relativni razlozi ništavosti – Postojanje ranijeg znaka iz članka 8. stavka 4. Uredbe br. 207/2009 – Verbalni žig LAGUIOLE – Poslovni naziv Forge de Laguiole
(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 8. st. 4.)
1. Vidjeti tekst odluke.
(t. 21.)
2. Ni stranke ni sam Opći sud ne može se spriječiti da se pri tumačenju nacionalnog prava, na koje upućuje pravo Unije, nadahnjuju elementima iz zakonodavstva ili nacionalne sudske prakse, s obzirom na to da nije riječ o tome da se žalbenom vijeću prigovara da nije uzelo u obzir činjenične elemente iz točno određene presude nacionalnog suda, već zato što se radi o pozivanju na zakonske odredbe ili presude u prilog tužbenog razloga koji se odnosi na pogrešnu primjenu odredbe nacionalnog prava od strane žalbenih vijeća.
Iako je točno da je stranka koja zahtijeva primjenu nacionalnog pravila Uredu za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) dužna predočiti elemente koji sačinjavaju njegov sadržaj, to ne znači da Opći sud ne može nadzirati kako Ured primjenjuje nacionalno pravilo u odnosu na nacionalnu presudu donesenu nakon što je Ured donio odluku, a na koju se jedna od stranaka u postupku po prvi put poziva pred Općim sudom.
(t. 23., 24.)
3. Na temelju članka 53. stavka 1. točke (c) Uredbe br. 207/2009 o žigu Zajednice u vezi s člankom 8. stavkom 4. iste uredbe, postojanje znaka koji nije žig omogućuje proglašavanje žiga Zajednice ništavim ako taj znak ispunjava četiri kumulativna uvjeta: on se mora rabiti u trgovačkom prometu; njegova važnost ne smije biti samo lokalnog karaktera; pravo na taj znak mora biti stečeno sukladno pravu države članice u kojoj je znak bio korišten prije dana podnošenja prijave za registraciju žiga Zajednice; i naposljetku, taj znak mora svom nositelju dati pravo da zabrani uporabu kasnijeg žiga. Zbog ta četiri uvjeta ograničen je broj znakova koji nisu žigovi na koje je moguće pozvati se kako bi se osporila valjanost žiga Zajednice na cijelom području Zajednice, sukladno članku 1. stavku 2. Uredbe br. 207/2009.
Prva dva uvjeta, odnosno oni koji se odnose na uporabu i važnost navedenog znaka koja ne smije biti samo lokalnog karaktera, proizlaze iz samog teksta članka 8. stavka 4. Uredbe br. 207/2009 i treba ih stoga tumačiti u odnosu na pravo Unije. Time se Uredbom br. 207/2009 utvrđuju jedinstveni standardi za uporabu znakova i njihovu važnost, koji su u skladu s načelima kojima je nadahnut sustav uspostavljen tom uredbom.
S druge strane, iz izraza „kad i u opsegu u kojem, prema propisu države članice koji se primjenjuje na taj znak“ proizlazi da druga dva uvjeta, navedena u članku 8. stavku 4. točkama (a) i (b) Uredbe br. 207/2009, predstavljaju uvjete utvrđene navedenom uredbom koji se za razliku od prethodnih ocjenjuju u odnosu na kriterije određene pravom koje uređuje navedeni znak. Upućivanje na to pravo u potpunosti je opravdano, jer Uredba br. 207/2009 priznaje mogućnost pozivanja protiv žiga Zajednice na znakove izvan sustava žiga Zajednice. Zato je samo pravom koje uređuje navedeni znak moguće utvrditi je li taj znak stariji od žiga Zajednice i može li se njime opravdati zabrana uporabe kasnijeg žiga.
(t. 27.‑29.)
4. Opći sud prilikom ispitivanja tumačenja nacionalnog prava na koje upućuje pravo Unije, koje je izvršio Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni), može uzeti u obzir presudu nacionalnog suda kojom se mijenja sudska praksa, iako je donesena poslije pobijane odluke. Naime, takve se promjene u načelu na postojeće situacije primjenjuju retroaktivno.
To je načelo opravdano tvrdnjom da se sudsko tumačenje neke odredbe u određenom trenutku ne može razlikovati ovisno o vremenu stvarnog činjeničnog stanja i da se nitko ne može pozivati na to da je stekao pravo na to da se sudska praksa ne izmjeni. Iako je točno da je to načelo moguće ublažiti time da sudovi u iznimnim slučajevima mogu odstupiti od te prakse kako bi promijenili vremenski učinak retroaktivnosti promjene sudske prakse, retroaktivnost promjene sudske prakse ostaje načelo.
Stoga, iako je presuda nacionalnog suda kojom se mijenja sudska praksa kao takva novost, u njoj se samo navodi nacionalno pravo koje je Ured trebao primijeniti u pobijanoj odluci, i koje treba primijeniti Opći sud.
(t. 45.‑50.)
5. Nicanska klasifikacija služi samo u administrativne svrhe i namijenjena je jedino olakšanju sastava i postupanja s prijavama žigova navođenjem određenih razreda i kategorija proizvoda i usluga. S druge strane, nazivi razreda čine sustav u kojem nije isključeno da neki proizvod ili usluga koja se nalazi u jednom razredu ili kategoriji bude i dio drugog razreda ili kategorije, kao što to osobito proizlazi iz pravila 2. stavka 4. Uredbe br. 2868/95 o provedbi Uredbe br. 40/94 o žigu Zajednice.
(t. 88.)
6. Postojanje razlikovnog karaktera koji je veći od uobičajenog zbog prepoznatljivosti poslovnog naziva na tržištu kod javnosti nužno pretpostavlja da barem značajan dio dotične javnosti taj poslovni naziv poznaje, a da on pritom ne mora nužno imati ugled u smislu članka 8. stavka 5. Uredbe br. 207/2009 o žigu Zajednice. Ne može se na općenit način navoditi, primjerice koristeći se određenim postocima stupnja prepoznatljivosti tog poslovnog naziva kod javnosti u dotičnim sredinama, da taj poslovni naziv ima visok razlikovni karakter. Međutim, valja priznati da postoji određena međuovisnost između poznavanja poslovnog naziva od strane javnosti i njegova razlikovnog karaktera u smislu da je razlikovni karakter poslovnog naziva izraženiji što je ciljanoj javnosti poznatiji. Kako bi se ispitalo ima li neki poslovni naziv visok razlikovni karakter zbog prepoznatljivosti kod javnosti, valja uzeti u obzir sve relevantne elemente tog predmeta, i to osobito dio tržišta koje obuhvaća dotično poduzeće, intenzivnost, zemljopisni opseg i trajanje uporabe tog žiga, obujam ulaganja koje je poduzeće izvršilo kako bi ga unaprijedilo, udio zainteresirane javnosti koja zahvaljujući poslovnom nazivu prepoznaje da proizvodi ili usluge potječu od određenog poduzeća, kao i izjave gospodarskih i industrijskih komora ili drugih strukovnih udruženja.
(t. 132.)
7. Vidjeti tekst odluke.
(t. 161.‑166.)