Language of document : ECLI:EU:C:2013:590

PRESUDA SUDA (drugo vijeće)

26. rujna 2013(*)

„Načelo zabrane diskriminacije na temelju dobi – Povelja o temeljnim pravima Europske unije – Članak 21. stavak 1. – Direktiva 2000/78/EZ – Članak 6. stavak 1. i 2. – Mirovinski sustav – Progresivno povećanje iznosa doprinosa na temelju dobi”

U predmetu C‑476/11,

povodom zahtjeva za prethodnu odluku na temelju članka 267. UFEU‑a, koji je uputio Vestre Landsret (Danska), odlukom od 14. rujna 2011., koju je Sud zaprimio 19. rujna 2011., u postupku

HK Danmark, djelujući za Glennie Kristensen,

protiv

Experian A/S,

uz sudjelovanje:

Beskæftigelsesministeriet,

SUD (drugo vijeće),

u sastavu: R. Silva de Lapuerta, predsjednica vijeća, G. Arestis, J.-C. Bonichot, A. Arabadjiev (izvjestitelj) i J. L. da Cruz Vilaça, suci,

nezavisna odvjetnica: J. Kokott,

tajnik: A. Impellizzeri, administratorica,

uzimajući u obzir pisani postupak i nakon rasprave održane 15. studenoga 2012.,

uzimajući u obzir očitovanja koja su podnijeli:

–        za HK Danmark, koji zastupa G. Kristensen, T. Sejr Gad, advokat,

–        za Experian A/S, T. Brøgger Sørensen, advokat,

–        za Beskæftigelsesministeriet, P. Biering, advokat,

–        za dansku vladu, C. Vang, u svojstvu agenta, uz asistenciju P. Bieringa, advokata,

–        za belgijsku vladu, M. Jacobs i L. Van den Broeck, u svojstvu agenata,

–        za njemačku vladu, T. Henze i J. Möller, u svojstvu agenata,

–        za španjolsku vladu, S. Centeno Huerta i M. S. Martínez‑Lage Sobredo, u svojstvu agenata,

–        za nizozemsku vladu, C. Wissels i C. Schillemans, u svojstvu agenata,

–        za Europsku komisiju, J. Enegren i C. Barslev, u svojstvu agenata,

saslušavši mišljenje nezavisne odvjetnice na raspravi održanoj 7. veljače 2013.,

donosi sljedeću

Presudu

1        Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje članka 6. stavka 2. Direktive Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (SL L 303, str. 16.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 5., svezak 1., str. 69.).

2        Ovaj zahtjev upućen je u okviru spora između HK Danmark (u daljnjem tekstu: HK), koji djeluje za G. Kristensen, i Experian A/S (u daljnjem tekstu: Experian), u vezi sa zakonitošću mirovinskog sustava koje ovaj potonji primjenjuje.

 Pravni okvir

 Propisi Unije

3        Tekst uvodnih izjava 1., 4., 13. i 25. Direktive 2000/78 glasi kako slijedi:

„(1)      Sukladno članku 6. Ugovora o Europskoj uniji, Europska unija temelji se na načelima slobode, demokracije, poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava, načelima koja su zajednička svim državama članicama, i poštuje temeljna prava zajamčena Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda [potpisana u Rimu 4. studenoga 1950.], kao i prava koja proizlaze iz ustavnih tradicija zajedničkih državama članicama, kao opća načela prava Zajednice.

[...]

(4)      Pravo svih osoba na jednakost pred zakonom i zaštita od diskriminacije predstavljaju opće pravo priznato Općom deklaracijom o ljudskim pravima, Konvencijom Ujedinjenih naroda o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, paktovima Ujedinjenih naroda o građanskim i političkim pravima te o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, kao i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koju su potpisale sve države članice. Konvencija br. 111 Međunarodne organizacije rada (ILO) zabranjuje diskriminaciju u području zapošljavanja i obavljanja zanimanja.

[...]

(13)      Ova se Direktiva ne primjenjuje na sustave socijalnog osiguranja i socijalne zaštite, čija se davanja ne smatraju dohotkom u značenju koje se tom pojmu daje radi primjene članka 141. Ugovora o EZ‑u [čl. 157. UFEU], kao ni na bilo koju vrstu plaćanja od strane države s ciljem osiguranja pristupa ili zadržavanja zaposlenja.

[...]

(25)      Zabrana diskriminacije na temelju dobi predstavlja bitan dio ispunjavanja ciljeva navedenih u smjernicama za zapošljavanje, kao i poticanja raznolikosti radne snage. Međutim, u određenim okolnostima, razlike u postupanju povezane sa starosnom dobi mogu se opravdati te su stoga potrebni posebni propisi koji se mogu razlikovati ovisno o stanju u pojedinoj državi članici. Stoga je važno razlikovati opravdano različito postupanje, posebice ono koje se temelji na opravdanim ciljevima politike zapošljavanja, tržišta rada i ciljeva usavršavanja, od diskriminacije koju treba zabraniti.”

4        U skladu s njenim člankom 1., svrha je Direktive 2000/78 utvrditi opći okvir za borbu protiv diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolnog opredjeljenja u vezi sa zapošljavanjem i obavljanjem zanimanja, kako bi se u državama članicama ostvarila primjena načela jednakog postupanja.”

5        Članak 2. stavak 1. i 2. točka (a) ove Direktive propisuje:

„1.       Za potrebe ove Direktive „načelo jednakog postupanja” znači nepostojanje bilo kakve izravne ili neizravne diskriminacije na temelju bilo kojeg od razloga iz članka 1.

2.       Za potrebe stavka 1.:

a)       smatra se da se radi o izravnoj diskriminaciji u slučaju kada se prema jednoj osobi postupa lošije nego prema drugoj osobi ili je došlo do takvog postupanja ili je moglo doći do takvog postupanja u sličnim situacijama, zbog bilo kojeg od razloga iz članka 1.”

6        Članak 3. spomenute Direktive naslovljen „Područje primjene” u svom stavku 1. određuje:

„1.       U granicama nadležnosti prenesenih na Zajednicu, ova se Direktiva primjenjuje na sve osobe, bilo u javnom ili privatnom sektoru, uključujući javna tijela, u odnosu na:

[...]

c)       zapošljavanje i uvjete rada, uključujući otkaze i plaće;

[...]”

7        U skladu s člankom 6. iste Direktive koji je naslovljen s „Opravdano različito postupanje na temelju dobi”:

„1.       Neovisno o članku 2. stavku 2., države članice mogu predvidjeti da se različito postupanje na temelju dobi neće smatrati diskriminacijom, ako su, u kontekstu nacionalnog prava, te razlike objektivno i razumno opravdane legitimnim ciljem, uključujući legitimnu politiku zapošljavanja, tržište rada i strukovno obrazovanje te ako su načini ostvarivanja tog cilja primjereni i nužni.

Takvo različito postupanje može, među ostalim, uključivati:

a)       postavljanje posebnih uvjeta za pristup zapošljavanju i strukovnom osposobljavanju, za zapošljavanje i obavljanje zanimanja, uključujući uvjete u pogledu otkaza i naknada za rad, za mlade osobe, starije radnike i osobe koje su dužne skrbiti o drugima, radi poticanja njihove strukovne integracije ili osiguranja njihove zaštite;

[...]

2.      Neovisno o članku 2. stavku 2., države članice mogu predvidjeti da utvrđivanje starosne dobi za umirovljenje ili stjecanje prava na starosnu ili invalidsku mirovinu, za potrebe sustava socijalne sigurnosti vezanog za rad, obuhvaćajući, u okviru tih sustava, određivanje različitih dobnih granica za zaposlenike ili skupine ili kategorije zaposlenika te korištenje, u okviru tih sustava, mjerila starosti u aktuarskim izračunima, ne predstavlja diskriminaciju na temelju dobi, pod uvjetom da nemaju za posljedicu diskriminaciju na temelju spola.”

8        Kraljevina Danska iskoristila je mogućnost iz članka 18. drugog stavka Direktive 2000/78 da produlji razdoblje za provedbu ove potonje što se tiče mjerila koja se odnose na dob i invaliditet, a koje je prema tome isteklo 2. prosinca 2006.

 Danski propisi

9        Direktiva 2000/78 prenesena je u dansko pravo Zakonom br. 1417 koji je izmijenio zakon o načelu zabrane diskriminacije na tržištu rada (lov nr. 1417 om ændring af lov om forbud mod forskelsbehandling på arbejdsmarkedet m. v.) od 22. prosinca 2004. (u daljnjem tekstu: Zakon o zabrani diskriminacije).

10      Članak 6.a ovog zakona ima za cilj provedbu članka 6. stavka 2. Direktive 2000/78. Glasi kako slijedi:

„Neovisno o člancima 2. do 5., ovaj zakon ne sprječava utvrđivanje starosne dobi za stjecanje prava u sustavima socijalne sigurnosti vezanima za rad ili korištenje, u okviru ovih sustava, mjerila starosti u aktuarskim izračunima. Korištenje mjerila starosti ne smije imati za posljedicu diskriminaciju na temelju spola.”

 Glavni postupak i prethodna pitanja

11      Glennie Kristensen zaposlila se 19. studenoga 2007. u odjelu usluga nakon prodaje u Experianu, u dobi od 29 godina. Njen ugovor o radu sadržavao je u točki 5.1 sljedeće odredbe u vezi s mirovinom:

„5.1 [G. Kristensen ulazi] počevši od 19. kolovoza 2008. u sustav obveznog mirovinskog osiguranja [Experiana] kojim upravlja Scandia. [Experian] plaća dvije trećine premije, dok [G. Kristensen sudjeluje] sa [s]voje strane svotom od jedne trećine premije.

Što se tiče mirovinskog sustava [Experiana], [G. Kristensen sklopit će] poseban ugovor sa Scandijom (posredovanjem Willisa), koja upravlja mirovinskim sustavom. Osiguranje za slučaj starosti i zdravstveno osiguranje uručit će se u isto vrijeme kad i ugovor o radu.

Primjenjive stope:

Manje od 35 godina: radnikov udjel iznosi 3 %, a udjel [Experiana] iznosi 6 %;

Između 35 i 44 godine: radnikov udjel iznosi 4 %, a udjel [Experiana] iznosi 8 %;

Više od 45 godina: radnikov udjel iznosi 5 %, a udjel [Experiana] iznosi 10 %.”

12      Iz spisa kojim Sud raspolaže proizlazi da ni zakon ni kolektivni ugovor ne nameću mirovinski sustav opisan u prethodnoj točki ove presude, nego on proizlazi isključivo iz ugovora o radu sklopljenog između Experiana i njegovih radnika.

13      Plaća koju je primala G. Kristensen tako se sastojala od dogovorene osnovne plaće, to jest 21.500 danskih kruna (DKK) mjesečno, uvećane za mirovinski doprinos poslodavca od 6 %, čime je s uključenim mirovinskim doprinosom poslodavca dosezala 22.790 DKK mjesečno. Da je dob G. Kristensen bila između 35 i 44 godina, ona bi dobivala 23.220 DKK mjesečno, uključujući mirovinski doprinos poslodavca, a da je imala više od 45 godina, dobivala bi plaću u iznosu od 23.650 DKK, uključujući mirovinski doprinos poslodavca.

14      Glennie Kristensen dala je otkaz s učinkom od 31. listopada 2008. HK, koji je zastupa, zatražio je od Experiana na temelju Zakona o zabrani diskriminacije isplatu iznosa koji odgovara devetomjesečnom iznosu plaće radi odštete, kao i zaostale mirovinske doprinose u visini stopa primjenjivih na radnike starije od 45 godina, iz razloga što mirovinski sustav koji upotrebljava Experian predstavlja nezakonitu diskriminaciju na temelju dobi. Experian je odbio ove zahtjeve zato što smatra da su mirovinski sustavi općenito izuzeti od zabrane diskriminacije na temelju dobi koju predviđa Zakon o zabrani diskriminacije.

15      U ovim okolnostima Vestre Landsret odlučio je prekinuti postupak i postaviti Sudu sljedeća prethodna pitanja:

„1)      Treba li iznimku propisanu u članku 6. stavku 2. Direktive [2000/78], kojom se za sustave socijalnog osiguranja vezane za rad određuje starosna dob za umirovljenje ili za stjecanje prava na starosnu ili invalidsku mirovinu, tumačiti na način da dopušta državama članicama da općenito izuzmu sustave socijalnog osiguranja vezanog za rad od zabrane izravne ili neizravne diskriminacije na temelju dobi navedene u članku 2. [ove] Direktive, pod uvjetom da ona nema za posljedicu diskriminaciju na temelju spola?

2)      Treba li iznimku propisanu u članku 6. stavku 2. Direktive [2000/78], kojom se za sustave socijalnog osiguranja vezane za rad određuje starosna dob za umirovljenje ili za stjecanje prava na starosnu ili invalidsku mirovinu, tumačiti na način da ništa ne sprječava državu članicu da održi na snazi pravnu situaciju na temelju koje poslodavac može uplaćivati, kao dio plaće, progresivne mirovinske doprinose ovisno o dobi, čime zapravo poslodavac plaća mirovinski doprinos, primjerice, od 6 % za radnike mlađe od 35 godina, 8 % za radnike u dobi između 35 i 44 godina i 10 % za radnike starije od 45 godina, pod uvjetom da ona nema za posljedicu diskriminaciju na temelju spola?”

 O prethodnim pitanjima

 Drugo pitanje

 Uvodna razmatranja

16      Svojim drugim pitanjem, koje valja ispitati na prvom mjestu, sud koji je uputio zahtjev za prethodnu odluku u bitnome pita treba li članak 6. stavak 2. Direktive 2000/78 tumačiti na način da je protivan mirovinskom sustavu na temelju kojeg poslodavac plaća, kao dio plaće, progresivne mirovinske doprinose ovisno o dobi.

17      Za početak valja utvrditi da su u predmetnom sporu u glavnom postupku suprotstavljena dva pojedinca u vezi s navodnom diskriminacijom na temelju dobi koja ne proizlazi iz zakonske odredbe ni iz kolektivnog ugovora, nego isključivo iz ugovora o radu sklopljenog između G. Kristensen i Experiana. U okviru ovog spora HK, koji zastupa G. Kristensen, poziva se na odredbe Direktive 2000/78.

18      Dakle, Sud je dosljedno smatrao da neka direktiva, zbog toga što se službeno obraća državama članicama, ne može sama za sebe nametati pojedincu obveze i stoga se protiv njega na nju kao takvu ne može pozivati (vidjeti, osobito, presude od 26. veljače 1986., Marshall, 152/84, Zb., str. 723., točku 48.; od 14. srpnja 1994., Faccini Dori, C‑91/92, Zb., str. I‑3325., točku 20., i od 19. siječnja 2010., Kücükdeveci, C‑555/07, Zb., str. I‑365., točku 46.).

19      Unatoč tomu, također valja podsjetiti da je Sud potvrdio načelo zabrane diskriminacije na temelju dobi koje se treba smatrati općim načelom prava Unije i koje je detaljnije razrađeno Direktivom 2000/78 u području zapošljavanja i obavljanja zanimanja (vidjeti, u tom smislu, gore navedenu presudu Kücükdeveci, točku 21.). Zabrana svake diskriminacije, osobito one na temelju dobi, propisana je u članku 21. Povelje o temeljnim ljudskim pravima Europske unije (u daljnjem tekstu: Povelja) koja od 1. prosinca 2009. ima jednaku pravnu snagu kao Ugovori.

20      Da bi se načelo zabrane diskriminacije na temelju dobi primjenjivalo u situaciji kao što je ona u glavnom postupku, ona mora ulaziti u područje primjene prava Unije (gore navedena presuda Kücükdeveci, točka 23.).

21      Takva je situacija u ovom slučaju. S jedne strane, članak 6.a Zakona o zabrani diskriminacije ima za cilj provedbu članka 6. stavka 2. Direktive 2000/78. Na osnovi toga, navodno diskriminatorno ponašanje iz glavnog postupka nastupilo je u svakom slučaju nakon isteka roka dodijeljenog dotičnoj državi članici da prenese Direktivu 2000/78, a koji je što se tiče Kraljevine Danske istekao 2. prosinca 2006.

22      S druge strane, mirovinski sustav u glavnom postupku, navodno diskriminatornog karaktera, ulazi u područje primjene Direktive 2000/78.

23      U biti proizlazi, kako iz naslova i preambule tako i iz sadržaja i krajnjeg cilja ove Direktive da se njome želi uspostaviti opći okvir koji bi svakoj osobi osigurao jednakost postupanja „pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja”, pružajući mu učinkovitu zaštitu od diskriminacije na temelju nekog od razloga propisanih u članku 1. spomenute Direktive, među kojima je i dob.

24      Točnije, iz članka 3. stavka 1. točke (c) Direktive 2000/78 proizlazi da se ona, u granicama nadležnosti dodijeljenih Uniji, primjenjuje „na sve osobe, bilo u javnom ili privatnom sektoru, uključujući javna tijela”, što se tiče, među ostalim, „zapošljavanj[a] i uvjet[a] rada, uključujući otkaze i plaće”.

25      U tom pogledu, područje primjene Direktive 2000/78 treba se shvatiti, u svjetlu članka 3. stavka 1. točke (c) i 3. ove potonje u vezi s uvodnom izjavom 13. Direktive, na način da ne obuhvaća sustave socijalnog osiguranja i socijalne zaštite čije se pogodnosti ne smatraju plaćom u smislu koji se pripisuje tom pojmu radi primjene članka 157. stavka 2. UFEU‑a, kao ni plaćanja bilo koje vrste koje vrši država s ciljem omogućavanja pristupa zaposlenju ili zadržavanja zaposlenja (presude od 1. travnja 2008., Maruko, C‑267/06, Zb., str. I‑1757, točka 41., i od 10. svibnja 2011., Römer, C‑147/08, Zb., str. I‑3591., točka 32.).

26      Pojam plaće, u smislu članka 157. stavka 2. UFEU‑a, podrazumijeva sva primanja u gotovini ili naravi, sadašnja ili buduća, pod uvjetom da ih, makar i posredno, poslodavac plaća radniku u vezi sa zaposlenjem (vidjeti, osobito, presudu od 17. svibnja 1990., Barber, C‑262/88, Zb., str. I‑1889., točku 12.).

27      U predmetu u glavnom postupku riječ je o doprinosima poslodavca koje je Experian isplaćivao svojim radnicima u tijeku razdoblja zaposlenja u tom poduzeću, a ne o mirovinama koje se isplaćuju nakon njihovog odlaska u mirovinu.

28      Osim toga, obveza poslodavca da plaća spomenute doprinose isključivo je posljedica ugovora o radu sklopljenog između njega i njegovih radnika, a ne zakonske obveze. U financiranju mirovinskog sustava o kojem je riječ u glavnom postupku sudjeluju i poslodavac, s doprinosom u iznosu od dvije trećine, i radnik, s preostalom jednom trećinom, bez sudjelovanja javnih vlasti. Prema tome, spomenuti sustav je sastavni dio pogodnosti koje poslodavac nudi svojim radnicima.

29      Točno je da se ovi doprinosi ne isplaćuju izravno samom radniku, nego na njegov osobni štedni mirovinski račun. Međutim, kao što je Experian naveo u svojem odgovoru na jedno pitanje koje je Sud postavio, svaki radnik raspolaže vlastitim štednim mirovinskim računom i, zajedno sa savjetnikom specijaliziranim za područje mirovina, odlučuje na koji način želi uložiti ušteđeni iznos kako bi u danom trenutku ostvario pravo na isplatu mirovine.

30      Iz toga slijedi da doprinosi poslodavca uplaćeni u okviru sustava u predmetu u glavnom postupku predstavljaju sadašnje primanje u gotovini koje poslodavac isplaćuje radniku u vezi sa zaposlenjem i, posljedično, dio su plaće u smislu članka 157. stavka 2. UFEU‑a. Prema tome, oni ulaze u područje primjene Direktive 2000/78.

31      Iz svega prethodno navedenog proizlazi da odgovor na pitanje je li mirovinski sustav o kakvom je riječ u predmetu u glavnom postupku protivan pravu Europske unije treba potražiti u načelu zabrane diskriminacije na temelju dobi, ugrađenom u članak 21. Povelje i detaljnije razrađenom u Direktivi 2000/78.

32      Posljedično, drugo pitanje valja shvatiti na način da se njime, u bitnome, pita moraju li se načelo zabrane diskriminacije na temelju dobi, ugrađeno u članak 21. Povelje i detaljnije razrađeno u Direktivi 2000/78 te, konkretnije, članak 2. i članak 6. stavak 2. te Direktive tumačiti na način da im je protivan mirovinski sustav na temelju kojeg poslodavac uplaćuje, kao dio plaće, mirovinske doprinose progresivne na temelju dobi.

33      Da bi se odgovorilo na ovo pitanje za početak valja ispitati uspostavlja li mirovinski sustav u predmetu u glavnom postupku različito postupanje na temelju dobi.

 Postojanje različitog postupanja na temelju dobi

34      Na temelju članka 2. stavka 1. Direktive 2000/78, „načelo jednakog postupanja” mora se shvatiti kao zabrana svih oblika izravne ili neizravne diskriminacije koja se temelji na nekom od razloga iz članka 1. ove Direktive među kojima je i dob. Članak 2. stavak 2. točka (a) iste pobliže određuje da se za potrebe primjene stavka 1. tog članka radi o izravnoj diskriminaciji kada se prema nekoj osobi postupa lošije nego prema drugoj ili je došlo do takvog postupanja ili je moglo doći do takvog postupanja u sličnim situacijama zbog bilo kojeg od razloga iz članka 1. navedene Direktive.

35      U predmetnom slučaju, s obzirom na to da je G. Kristensen u trenutku svog zaposlenja imala manje od 35 godina, doprinos poslodavca koji je Experian za nju uplatio u mirovinski sustav iznosio je 6 % od njene osnovne plaće. Njena ukupna mjesečna plaća koja se sastojala od osnovne plaće uvećane za doprinose poslodavca bila je dakle niža od ukupne mjesečne plaće radnika koji je imao istu osnovnu plaću, ali je imao više od 35 godina. Naime, za radnike Experiana koji imaju između 35 i 45 godina doprinosi poslodavca iznose 8 % osnovne plaće, dok za radnike koji imaju više od 45 godina oni iznose 10 % te plaće. Činjenica da je ukupna mjesečna plaća mlađih radnika niža i činjenica da se stoga prema njima lošije postupa izravno su prema tome vezane za dob.

36      Iz toga slijedi da mirovinski sustav u predmetu u glavnom postupku uspostavlja različito postupanje temeljeno na mjerilu dobi.

37      Kao drugo, valja ispitati dovodi li ovo različito postupanje do diskriminacije zabranjene načelom zabrane diskriminacije na temelju dobi koje je ugrađeno u članak 21. Povelje i detaljnije razrađeno u Direktivi 2000/78.

38      U tom pogledu, članak 6. stavak 2. Direktive 2000/78, na koji se u svom drugom pitanju poziva sud koji je uputio zahtjev, propisuje da države članice mogu predvidjeti da se u određenim okolnostima različito postupanje neće smatrati diskriminacijom na temelju dobi.

39      Stoga valja ispitati može li različito postupanje utvrđeno u točki 35. ove presude biti opravdano na temelju članka 6. stavka 2. Direktive 2000/78.

 Opravdanost različitog postupanja na temelju dobi prema članku 6. stavku 2. Direktive 2000/78

40      Sukladno odredbama članka 6. stavka 2. Direktive 2000/78, u verziji na francuskom jeziku, države članice mogu predvidjeti, neovisno o članku 2. stavku 2. Direktive 2000/78, da „ne constitue pas une discrimination fondée sur l’âge la fixation, pour les régimes professionnels de sécurité sociale, d’âges d’adhésion ou d’admissibilité aux prestations de retraite ou d’invalidité, y compris la fixation, pour ces régimes, d’âges différents pour des travailleurs ou des groupes ou catégories de travailleurs et l’utilisation, dans le cadre de ces régimes, de critères d’âge dans les calculs actuariels, à condition que cela ne se traduise pas par des discriminations fondées sur le sexe” [„utvrđivanje starosne dobi za umirovljenje ili stjecanje prava na starosnu ili invalidsku mirovinu, za potrebe sustava socijalne sigurnosti vezanog za rad, obuhvaćajući, u okviru tih sustava, određivanje različitih dobnih granica za zaposlenike ili skupine ili kategorije zaposlenika te korištenje, u okviru tih sustava, mjerila starosti u aktuarskim izračunima, ne predstavlja diskriminaciju na temelju dobi, pod uvjetom da nemaju za posljedicu diskriminaciju na temelju spola”.]

41      Verzija članka 6. stavka 2. ove Direktive na danskom jeziku razlikuje se od teksta citiranog u prethodnoj točki ove presude u tome što se uopće ne spominje „prestations de retraite ou d’invalidité” [„starosna ili invalidska mirovina”].

42      U tom pogledu, valja podsjetiti da odredbe prava Unije prema ustaljenoj sudskoj praksi treba tumačiti i primjenjivati na ujednačen način, u svjetlu verzija na svim jezicima Unije. U slučaju razlike između različitih jezičnih verzija nekog teksta prava Unije, predmetnu odredbu treba tumačiti u sklopu opće strukture i krajnjeg cilja propisa čiji je ona dio (vidjeti, osobito, presudu od 8. prosinca 2005., Jyske Finans, C‑280/04, Zb., str. I‑10683., točku 31. i navedenu sudsku praksu).

43      Što se tiče verzija članka 6. stavka 2. Direktive 2000/78 na drugim jezicima Unije, jasno je da one, kao i verzija na francuskom jeziku citirana u točki 40. ove presude, izričito spominju utvrđivanje starosne dobi za umirovljenje ili za stjecanje prava na starosnu ili invalidsku mirovinu za potrebe sustava socijalne sigurnosti vezanog za rad. Primjerice, verzija spomenute odredbe na španjolskom jeziku govori o „la determinación, para los regímenes profesionales de seguridad social, de edades para poder beneficiarse de prestaciones de jubilación o invalidez u optar a las mismas”, verzija ove odredbe na njemačkom jeziku upotrebljava izraze „bei den betrieblichen Systemen der sozialen Sicherheit die Festsetzung von Altersgrenzen als Voraussetzung für die Mitgliedschaft oder den Bezug von Altersrente oder von Leistungen bei Invalidität”, verzija predmetne odredbe na engleskom jeziku spominje „the fixing for occupational social security schemes of ages for admission or entitlement to retirement or invalidity benefits”, dok verzija iste odredbe na poljskom jeziku koristi izraze „ustalanie, dla systemów zabezpieczenia społecznego pracowników, wieku przyznania lub nabycia praw do świadczeń emerytalnych lub inwalidzkich”.

44      Tekst članka 6. stavka 2. Direktive 2000/78 u verzijama navedenim u prethodnoj točki ove presude k tomu sugerira da se ova odredba treba primjenjivati samo u slučajevima koji su tamo taksativno nabrojeni. Naime, da je zakonodavac Unije htio proširiti područje primjene ove odredbe na slučajeve izvan onih izričito navedenih u njoj, jasno bi to naznačio koristeći primjerice prilog „među ostalim”.

45      Opća struktura i krajnji cilj Direktive 2000/78 podupiru ovaj zaključak. Ova Direktiva zapravo konkretizira u području zapošljavanja i obavljanja zanimanja načelo zabrane diskriminacije na temelju dobi, koje se smatra općim načelom prava Unije (vidjeti, u tom smislu, presudu Kücükdeveci, već navedenu u točki 21.). Zabrana svake diskriminacije na temelju, među ostalim, dobi, javlja se također u članku 21. Povelje koja od 1. prosinca 2009. ima jednaku pravnu snagu kao Ugovori.

46      Budući da članak 6. stavak 2. Direktive 2000/78 dopušta državama članicama da predvide iznimku od načela zabrane diskriminacije na temelju dobi, ovu odredbu treba usko tumačiti (vidjeti presudu od 26. rujna 2013., Dansk Jurist‑og Økonomforbund, C‑546/11, točku 41.).

47      Međutim, tumačenje članka 6. stavka 2. Direktive 2000/78, prema kojem se ova odredba treba primjenjivati na sve vrste sustava za socijalnu sigurnost vezane za rad imalo bi za posljedicu proširenje njenog područja primjene, što bi bilo suprotno uskom tumačenju koje se mora primijeniti na ovu odredbu (presuda Dansk Jurist‑og Økonomforbund, već navedena, točka 42.).

48      Iz toga slijedi da članak 6. stavak 2. Direktive 2000/78 treba primijeniti samo na sustave socijalne sigurnosti vezane za rad koji pokrivaju rizike starosti i invalidnosti (presuda Dansk Jurist‑og Økonomforbund, već navedena, točka 43.).

49      U predmetnom slučaju, čak i kad bi progresivnost mirovinskih doprinosa na temelju dobi ulazila u okvir sustava socijalnog osiguranja vezanog za rad koji pokriva rizik starosti, spomenuta progresivnost morala bi se još i uklopiti u uvjete propisane u članku 6. stavku 2. Direktive 2000/78, to jest: „utvrđivanje [...] starosne dobi za umirovljenje ili stjecanje prava na starosnu ili invalidsku mirovinu”, uključujući i „korištenje [...] mjerila starosti u aktuarskim izračunima”.

50      U tom pogledu, valja utvrditi da mirovinski sustav u predmetu u glavnom postupku ne utvrđuje nikakvu starosnu dob za umirovljenje, s obzirom na to da radnici Experiana automatski sudjeluju u spomenutom sustavu nakon devet mjeseci rada u poduzeću. Prema tome, progresivnost mirovinskih doprinosa u predmetu u glavnom postupku ne podrazumijeva sama za sebe „utvrđivanje [...] starosne dobi za umirovljenje ili stjecanje prava na starosnu ili invalidsku mirovinu” u smislu članka 6. stavka 2. Direktive 2000/78.

51      Belgijska, danska i njemačka vlada, a također i Europska komisija, ističu da se ova odredba mora tumačiti kao primjenjiva ne samo na utvrđivanje starosne dobi za umirovljenje ili stjecanje prava na starosnu mirovinu, nego također a fortiori i na manje ozbiljne oblike diskriminacije na temelju dobi kao što su oni o kakvima je riječ u predmetu u glavnom postupku.

52      Tu argumentaciju nije moguće prihvatiti. Naime, s jedne strane, mirovinski doprinosi u predmetu u glavnom postupku čine dio, kao što je i utvrđeno u točki 30. ove presude, plaće radnika Experiana. Dakle, progresivnost spomenutih doprinosa na temelju dobi je takve prirode da može imati učinke šire od samog utvrđivanja starosne dobi za umirovljenje ili stjecanje prava na starosnu mirovinu. S druge strane, kao što je utvrđeno u točki 46. ove presude, članak 6. stavak 2. Direktive 2000/78 mora biti usko tumačen. Prema tome, u područje primjene ove odredbe ne ulaze svi elementi koji karakteriziraju sustav socijalnog osiguranja vezanog za rad, a koji pokrivaju rizike starosti i invalidnosti, kao što su, osobito, određivanje iznosa doprinosa koji se uplaćuju u spomenuti sustav, nego samo oni koji su tamo izričito navedeni.

53      Iz tog razloga, takvo određivanje ne bi se moglo svrstati u „korištenje mjerila starosti u aktuarskim izračunima” u smislu članka 6. stavka 2. Direktive 2000/78, zato što ni u kojem slučaju ono nema za posljedicu utvrđivanje starosne dobi za umirovljenje ili stjecanje prava na starosnu mirovinu.

54      Iz toga slijedi da progresivnost mirovinskih doprinosa na temelju dobi ne pripada pod članak 6. stavak 2. Direktive 2000/78.

 Opravdano različito postupanje na temelju dobi na temelju članka 6. stavka 1. Direktive 2000/78

55      Budući da progresivnost doprinosa poslodavca na temelju dobi predstavlja različito postupanje na temelju dobi koje ne ulazi u članak 6. stavak 2. Direktive 2000/78, kao što je i utvrđeno u točki 54. ove presude, valja ispitati može li se ovu mjeru opravdati u smislu članka 6. stavka 1. ove direktive.

56      U biti, iako je sud koji je uputio zahtjev ograničio svoja pitanja na tumačenje članka 6. stavka 2. Direktive 2000/78, ta okolnost ne sprječava Sud da pruži nacionalnom sudu sve elemente za tumačenje prava Unije koji bi mogli biti korisni za presudu u predmetu za koji je nadležan, bez obzira na to je li se taj sud u svojim pitanjima na njih pozvao ili nije (vidjeti, u tom smislu, presudu od 21. srpnja 2011., Stewart, C‑503/09, Zb., str. I‑6497., točku 79. i navedenu sudsku praksu).

57      Na temelju članka 6. stavka 1. prve rečenice Direktive 2000/78, različito postupanje na temelju dobi neće se smatrati diskriminacijom ako su, u kontekstu nacionalnog prava, te razlike objektivno i razumno opravdane legitimnim ciljem, uključujući legitimnu politiku zapošljavanja, tržište rada i strukovno obrazovanje te ako su načini ostvarivanja tog cilja primjereni i nužni.

58      Kao prvo, što se tiče pitanja ostvaruje li sustav vezan za rad u predmetu u glavnom postupku legitiman cilj, Experian i danska vlada smatraju da se njime želi, na prvom mjestu, omogućiti, s jedne strane, starijim radnicima koji počinju raditi u Experianu u poodmaklom razdoblju svoje karijere da stvore dovoljnu ušteđevinu za mirovinu u relativno kratkom razdoblju sudjelovanja. S druge strane, njime se u taj isti mirovinski sustav želi uklopiti mlade radnike u ranom razdoblju što bi im omogućilo da raspolažu većim dijelom svoje plaće, uzimajući u obzir da se na njih primjenjuje niža stopa doprinosa. Ovaj sustav navodno omogućava svim radnicima Experiana da stvore dovoljnu ušteđevinu za mirovinu kojom mogu raspolagati nakon svojeg odlaska u mirovinu.

59      Prema Experianu, progresivnost mirovinskih doprinosa kakva karakterizira predmetni sustav opravdana je, na drugom mjestu, nužnošću pokrivanja rizika smrti, nesposobnosti i teške bolesti, čiji se troškovi povećavaju s godinama. Dakle, dio spomenutih doprinosa služi pokrivanju ovih rizika.

60      Potrebno je u tom pogledu podsjetiti da u pravu Unije, kako ono sada stoji, države članice kao i, ako je primjenjivo, socijalni partneri na nacionalnom nivou raspolažu širokom marginom prosudbe, ne samo pri odabiru cilja utvrđenog, među ostalim, u području socijalne politike i zapošljavanja, već i pri određivanju mjera za njegovo ostvarenje (presuda od 16. listopada 2007., Palacios de la Villa, C‑411/05, Zb., str. I‑8531., točka 68.).

61      Ova razmatranja vrijede također i za odabrane ciljeve u okviru mirovinskog sustava temeljenog na ugovoru o radu, kao što je onaj u predmetu u glavnom postupku.

62      Valja zaključiti da se ciljevi poput onih spomenutih u točkama 58. i 59. ove presude koji, u okviru pitanja iz područja socijalne politike, zapošljavanja i tržišta rada, uzimaju u obzir interese svih radnika Experiana, a kojima je svrha da osiguraju dovoljan iznos ušteđevine za mirovinu nakon odlaska radnika u mirovinu, mogu smatrati legitimnim ciljevima.

63      Kao drugo, valja preispitati je li progresivnost doprinosa na temelju dobi u skladu s načelom proporcionalnosti, to jest je li ona prikladna i nužna za ostvarenje spomenutih ciljeva.

64      Najprije, što se tiče prikladnosti takve progresivnosti na temelju dobi, čini se da zahvaljujući primjeni viših stopa mirovinskih doprinosa poslodavca i radnika na starije radnike, progresivnost doprinosa na temelju dobi omogućuje radnicima da stvore dovoljan kapital za mirovinu, čak i u slučaju kada je njihovo sudjelovanje u predmetnom sustavu relativno kratko. Ova progresivnost također omogućuje mladim radnicima da sudjeluju u tom sustavu, zato što je on dostupan svakom radniku Experiana neovisno o njegovoj dobi, i to uz niže financijske troškove jer su doprinosi radnika koje plaćaju mladi radnici manji od onih koje uplaćuju stariji radnici.

65      Osim toga, čini se da primjena viših stopa na mirovinske doprinose poslodavaca i radnika koji se tiču starijih radnika može u načelu omogućiti da znatniji dio tih doprinosa bude rezerviran za pokriće rizika smrti, nesposobnosti i teške bolesti, a čiji je nastup statistički gledano vjerojatniji kod starijih radnika.

66      U takvim okolnostima ne čini se nerazumnim smatrati da je progresivnost doprinosa na temelju dobi takve prirode da omogućuje ostvarivanje ciljeva navedenih u točkama 58. i 59. ove presude.

67      Valja međutim podsjetiti da je, prema ustaljenoj sudskoj praksi, neka mjera prikladna za ostvarivanje postavljenih ciljeva samo ako doista omogućuje njihovo ispunjavanje na koherentan i sustavan način (presuda od 21. srpnja 2011., Fuchs i Köhler, C‑159/10 i C‑160/10, Zb., str. I‑6919., točka 85.)

68      Na nacionalnom sudu je da ispita ispunjava li progresivnost doprinosa na temelju dobi ovaj uvjet, pazeći pritom da ona ne prelazi ono što je nužno za ostvarenje zadanih ciljeva. U vidu ovog potonjeg, nacionalni sud mora osobito ispitati mogu li prednosti koje se pripisuju mirovinskom sustavu u predmetu u glavnom postupku nadoknaditi posljedice različitog postupanja. Nacionalni sud mora osobito uzeti u obzir činjenicu da je s jedne strane G. Kristensen uživala u prednostima ovog sustava u mjeri u kojoj je imala koristi od doprinosa koje je njen poslodavac uplaćivao i da, s druge strane, niži iznos doprinosa poslodavca odgovara manjem iznosu doprinosa radnika na način da je postotak osnovne plaće koji je G. Kristensen morala sama uplatiti na svoj štedni mirovinski račun bio niži od onoga koji je uplaćivao radnik stariji od 45 godina. Na spomenutom sudu je da procijeni ove elemente.

69      S obzirom na sva prethodna razmatranja, na drugo pitanje valja odgovoriti da načelo zabrane diskriminacije na temelju dobi ugrađeno u članak 21. Povelje i detaljnije razrađeno u Direktivi 2000/78 te, konkretnije, članak 2. i 6. stavak 1. ove Direktive treba tumačiti na način da im nije protivan mirovinski sustav na temelju kojega poslodavac kao dio plaće uplaćuje mirovinske doprinose progresivne na temelju dobi, pod uvjetom da je različito postupanje na temelju dobi koje iz toga proizlazi primjereno i nužno za ostvarivanje legitimnog cilja, a što je na nacionalnom sudu da utvrdi.

 Prvo pitanje

70      Uzimajući u obzir odgovor na drugo pitanje, nije potrebno odgovoriti na prvo pitanje.

 Troškovi

71      Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom sudu je da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.

Slijedom navedenog, Sud (drugo vijeće) odlučuje:

Načelo zabrane diskriminacije na temelju dobi ugrađeno u članak 21. Povelje o temeljnim pravima Europske unije i detaljnije razrađeno u Direktivi Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja, te, konkretnije, članak 2. i 6. stavak 1. ove Direktive treba tumačiti na način da im nije protivan mirovinski sustav na temelju kojega poslodavac kao dio plaće uplaćuje mirovinske doprinose progresivne na temelju dobi, pod uvjetom da je različito postupanje na temelju dobi koje iz toga proizlazi primjereno i nužno za ostvarivanje legitimnog cilja, a što je na nacionalnom sudu da utvrdi.

Potpisi


* Jezik postupka: danski