Privremena verzija
PRESUDA SUDA (deveto vijeće)
8. svibnja 2024.(*)
„Zahtjev za prethodnu odluku – Usklađivanje zakonodavstava – Poljoprivreda – Definicija, opisivanje, prezentiranje, označavanje i zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina – Uredba (EU) br. 251/2014 – Članak 3. stavak 4. – Aromatizirani koktel na bazi vina – Definicija – Pojmovi ‚alkohol’ i ‚aromatična hrana’”
U predmetu C-216/23,
povodom zahtjeva za prethodnu odluku na temelju članka 267. UFEU-a, koji je uputio Bayerischer Verwaltungsgerichtshof (Visoki upravni sud Bavarske, Njemačka), odlukom od 23. ožujka 2023., koju je Sud zaprimio 4. travnja 2023., u postupku
Hauser Weinimport GmbH
protiv
Freistaat Bayern,
SUD (deveto vijeće),
u sastavu: O. Spineanu-Matei, predsjednica vijeća, S. Rodin i L. S. Rossi (izvjestiteljica), suci,
nezavisni odvjetnik: N. Emiliou,
tajnik: A. Calot Escobar,
uzimajući u obzir pisani dio postupka,
uzimajući u obzir očitovanja koja su podnijeli:
– za Hauser Weinimport GmbH, A. Reinhart, Rechtsanwalt,
– za Freistaat Bayern, C. Diroll i J. Vogel, u svojstvu agenata,
– za Europsku komisiju, B. Hofstötter i B. Rechena, u svojstvu agenata,
odlučivši, nakon što je saslušao nezavisnog odvjetnika, da u predmetu odluči bez mišljenja,
donosi sljedeću
Presudu
1 Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje članka 3. stavka 4. točke (c) i točke 1. podtočke (b) podpodtočke ii. Priloga I. Uredbi (EU) br. 251/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označavanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1601/91 (SL 2014., L 84, str. 14. i ispravak SL 2014., L 105, str. 12.), kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2021/2117 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. (SL 2021., L 435, str. 262.) (u daljnjem tekstu: Uredba br. 251/2014).
2 Zahtjev je upućen u okviru spora između društva Hauser Weinimport GmbH i Freistaata Bayern (Savezna zemlja Bavarska, Njemačka) zbog stavljanja na tržište pića koje se u bitnome sastoji od mješavine vina i piva, opisanog kao „aromatizirani koktel na bazi vina” u smislu Uredbe br. 251/2014.
Pravni okvir
Uredba br. 251/2014
3 Uvodne izjave 1., 4., 7., 9. i 11. Uredbe br. 251/2014 glase kako slijedi:
„(1) Pokazalo se da su Uredbom Vijeća (EEZ) br. 1601/91 [od 10. lipnja 1991. o utvrđivanju općih pravila o određivanju, opisivanju i prezentiranju aromatiziranih vina, aromatiziranih pića na bazi vina i aromatiziranih koktela na bazi vina (SL 1991., L 149, str. 1.)] i Uredbom Komisije (EZ) br. 122/94 [od 25. siječnja 1994. o utvrđivanju određenih detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1601/91 o određivanju, opisivanju i prezentiranju aromatiziranih vina, aromatiziranih pića na bazi vina i aromatiziranih koktela na bazi vina (SL 1994., L 21, str. 7.)] na zadovoljavajući način regulirana aromatizirana vina, aromatizirana pića na bazi vina i aromatizirani kokteli na bazi vina (‚aromatizirani proizvodi od vina’). Međutim, u svjetlu tehnoloških inovacija, razvoja tržišta i sve većih očekivanja potrošača potrebno je ažurirati pravila koja se primjenjuju na definiciju, opisivanje, prezentiranje, označivanje te zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla određenih aromatiziranih proizvoda od vina, vodeći pritom računa o tradicionalnim načinima proizvodnje.
[...]
(4) Aromatizirani proizvodi od vina važni su za potrošače, proizvođače i poljoprivredni sektor u [Europskoj] uniji. Mjere koje se primjenjuju na aromatizirane proizvode od vina trebale bi doprinijeti postizanju visoke razine zaštite potrošača, sprečavanju obmanjivanja te ostvarivanju transparentnosti tržišta i poštenog tržišnog natjecanja. Tim će se mjerama štititi postignuti ugled aromatiziranih proizvoda od vina Unije na unutarnjem i svjetskom tržištu, vodeći i dalje računa o tradicionalnim iskustvima koja se koriste u proizvodnji aromatiziranih proizvoda od vina, kao i povećanoj potrebi zaštite potrošača i pružanja informacija. Također bi trebalo uzeti u obzir tehničke inovacije proizvoda kod kojih one služe za poboljšanje kvalitete, a ne utječu na tradicionalna svojstva dotičnih aromatiziranih proizvoda od vina.
[...]
(7) Kako bi se osigurala jasnoća i transparentnost prava Unije o aromatiziranim proizvodima od vina, potrebno je jasno definirati proizvode koji su obuhvaćeni tim pravom, kriterije proizvodnje, opisivanja, prezentacije i označivanja aromatiziranih proizvoda od vina te posebno naziv aromatiziranog proizvoda od vina. [...]
[...]
(9) Aromatizirani proizvodi od vina trebali bi se proizvoditi u skladu s određenim pravilima i ograničenjima kojima se jamči da su očekivanja potrošača u odnosu na kvalitetu i načine proizvodnje ispunjena. Kako bi se ispunili međunarodni standardi u tom području, trebali bi se ustanoviti načini proizvodnje te bi Komisija u pravilu trebala uzimati u obzir one standarde koje je preporučila i objavila Međunarodna organizacija za vinogradarstvo i vinarstvo (OIV).
[...]
(11) Osim toga, etilni alkohol koji se koristi za proizvodnju aromatiziranih proizvoda od vina trebao bi biti isključivo poljoprivrednog podrijetla kako bi se zadovoljila očekivanja potrošača i poštovali tradicionalni načini proizvodnje. Time će se također osigurati plasman osnovnih poljoprivrednih proizvoda.”
4 Člankom 1. Uredbe br. 251/2014 propisuje se:
„1. Ovom se Uredbom utvrđuju pravila o definiciji, opisivanju, prezentiranju i označivanju aromatiziranih proizvoda od vina.
[...]
3. Ova Uredba primjenjuje se na sve aromatizirane proizvode od vina stavljene na tržište Unije, bilo da su proizvedeni u državama članicama ili trećim zemljama, kao i na one koji se u Uniji proizvode za izvoz.”
5 Člankom 3. te uredbe naslovljenim „Definicija i klasifikacija aromatiziranih proizvoda od vina” propisuje se:
„1. Aromatizirani proizvodi od vina su proizvodi dobiveni od proizvoda iz vinskog sektora u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013 [Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL 2013., L 347, str. 671.) koji su aromatizirani. Klasificirani su u sljedeće kategorije:
(a) aromatizirana vina;
(b) aromatizirana pića na bazi vina;
(c) aromatizirani kokteli na bazi vina.
2. Aromatizirano vino je piće:
(a) dobiveno od jednog ili više proizvoda od vinove loze definiranih u točki 5. dijela IV. Priloga II. te u točki 1. i točkama od 3. do 9. dijela II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013, s iznimkom stolnog vina ‚retsina’;
(b) u kojem udio proizvoda od vinove loze iz točke (a) iznosi najmanje 75 % ukupnog volumena;
(c) s mogućim dodatkom alkohola;
(d) s mogućim dodatkom boja;
(e) s mogućim dodatkom mošta od grožđa, djelomično fermentiranog mošta od grožđa ili obje te vrste mošta;
(f) s mogućim dodatkom šećera;
(g) koje ima stvarnu alkoholnu jakost izraženu volumenom od najmanje 14,5 % vol. i najviše 22 % vol., a ukupnu alkoholnu jakost izraženu volumenom od najmanje 17,5 % vol.
3. Aromatizirano piće na bazi vina je piće:
(a) dobiveno od jednog ili više proizvoda od vinove loze definiranih u točkama 1. i 2. te u točkama od 4. do 9. dijela II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013 s iznimkom vina proizvedenih dodavanjem alkohola i stolnog vina ‚retsina’;
(b) u kojem udio proizvoda od vinove loze iz točke (a) iznosi najmanje 50 % ukupnog volumena;
(c) kojem nije dodan nikakav alkohol osim ako je Prilogom II. utvrđeno drukčije;
(d) s mogućim dodatkom boja;
(e) s mogućim dodatkom mošta od grožđa, djelomično fermentiranog mošta od grožđa ili obje te vrste mošta;
(f) s mogućim dodatkom šećera;
(g) koje ima stvarnu alkoholnu jakost izraženu volumenom od najmanje 4,5 % vol. i najviše 14,5 % vol.
4. Aromatizirani koktel na bazi vina je piće:
(a) dobiveno od jednog ili više proizvoda od vinove loze definiranih u točkama 1. i 2. te u točkama od 4. do 11. dijela II. Priloga VII. Uredbi (EU) br. 1308/2013 s iznimkom vina proizvedenih dodavanjem alkohola i stolnog vina ‚retsina’;
(b) u kojem udio proizvoda od vinove loze iz točke (a) iznosi najmanje 50 % ukupnog volumena;
(c) kojem nije dodan nikakav alkohol;
(d) s mogućim dodatkom boja;
(e) s mogućim dodatkom šećera;
(f) koje ima stvarnu alkoholnu jakost izraženu volumenom od više od 1,2 % vol. i manje od 10 % vol.”
6 Članak 4. stavak 1. Uredbe br. 251/2014 glasi:
„Aromatizirani proizvodi od vina proizvode se su u skladu sa zahtjevima, ograničenjima i opisima iz priloga I. i II.”
7 Prilog I. toj uredbi, naslovljen „Tehničke definicije, zahtjevi i ograničenja”, propisuje:
„1. Aromatiziranje
[...]
(b) Sljedeći proizvodi odobreni su za aromatiziranje aromatiziranih pića na bazi vina i aromatiziranih koktela na bazi vina:
[...]
ii. aromatično bilje i/ili začini i/ili aromatična hrana.
Dodavanje tih tvari daje konačnom proizvodu organoleptičke karakteristike drukčije od vina.
[...]
3. Dodavanje alkohola
Sljedeći proizvodi odobreni su za pripremu nekih aromatiziranih vina i nekih aromatiziranih pića na bazi vina:
(a) etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla kako je definiran u Prilogu I. točki 1. Uredbe (EZ) br. 110/2008 [Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o definiranju, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1576/89 (SL 2008., L 39, str. 16.)], uključujući vinogradarsko podrijetlo.
(b) vinski alkohol ili alkohol od prosušenoga grožđa;
(c) vinski destilat ili destilat prosušenoga grožđa;
(d) destilat poljoprivrednog podrijetla, kako je definiran u Prilogu I. točki 2. Uredbe (EZ) br. 110/2008;
(e) rakija od vina, kako je definirana u Prilogu II. točki 4. Uredbe (EZ) br. 110/2008;
(f) rakija od grožđane komine, kako je definirana u Prilogu II. točki 6. Uredbe (EZ) br. 110/2008;
(g) jaka alkoholna pića dobivena destilacijom fermentiranog prosušenog grožđa.
Etilni alkohol koji se koristi za razrjeđivanje ili otapanje bojila, aroma ili drugih dozvoljenih dodataka koji se koriste pri pripravljanju aromatiziranih proizvoda od vina poljoprivrednog je podrijetla i koristi se u nužno potrebnoj količini te se ne smatra dodatkom alkoholu s ciljem proizvodnje aromatiziranih proizvoda od vina.
[...]
5. Dodavanje vode
Dodavanje vode u pripravi aromatiziranih proizvoda od vina dozvoljeno je ako se voda koristi u količini potrebnoj:
– za pripremu aromatskih koncentrata,
– otapanje bojila i zaslađivača,
– prilagođavanje konačnog sastava proizvoda.
[...]”
Činjenična osnova glavnog postupka i prethodna pitanja
8 Društvo Hauser Weinimport proizvodi i stavlja na tržište miješano alkoholno piće koje se sastoji od 55 % vina i 10 % piva. To piće ima alkoholnu jakost 5,5 % vol. te je aromatizirano cvijetom bazge. Ono je to piće stavio na tržište pod nazivom „aromatizirani koktel na bazi vina”.
9 Freistaat Bayern (Savezna zemlja Bavarska, Njemačka) osporavao je to označavanje jer smatra da je pivo koje se nalazi u predmetnom piću „alkohol” u smislu članka 3. stavka 4. točke (c) Uredbe br. 251/2014, koji se ne smije dodavati piću koje se naziva „aromatizirani koktel na bazi vina”. Posljedično, Savezna zemlja Bavarska zabranila je društvu Hauser Weinimport stavljanje na tržište istog pića pod tim nazivom.
10 Prema mišljenju tog društva, samo proizvode navedene u točki 3. Priloga I. Uredbi br. 251/2014 treba smatrati „alkoholima” u smislu članka 3. stavka 4. točke (c) te uredbe, s obzirom na to da dodavanje alkohola u smislu članka 3. navedene uredbe mora dovesti do povećanja, a ne smanjenja alkoholne jakosti. Međutim, u ovom slučaju dodavanje male količine piva, koja odgovara 10 % predmetnog pića i koje ima malu alkoholnu jakost, ne bi povećalo alkoholnu jakost tog pića. U svakom slučaju, budući da je pivo aromatična hrana, u smislu točke 1. podtočke (b) podpodtočke ii. Priloga I. istoj uredbi, njegovo bi dodavanje bilo dopušteno.
11 Presudom od 21. rujna 2020. Bayerisches Verwaltungsgericht Augsburg (Upravni sud Bavarske u Augsburgu, Njemačka) odbio je tužbu društva Hauser Weinimport uz obrazloženje da se nijedan alkohol, osim proizvoda od vinove loze, ne može dodati piću koje nosi naziv „aromatizirani koktel na bazi vina”.
12 Bayerischer Verwaltungsgerichtshof (Visoki upravni sud Bavarske, Njemačka), kojem je podnesena žalba protiv te presude, koji je sud koji je uputio zahtjev, pita se o tumačenju više odredbi Uredbe br. 251/2014. Iako je taj sud sklon prihvatiti žalbu prihvaćanjem argumentacije društva Hauser Weinimport sažete u točki 10. ove presude, on priznaje da ne može izvesti tumačenje prava Unije o kojem ovisi rješenje spora koji se pred njim vodi s dovoljnom sigurnošću.
13 U tim je okolnostima Bayerischer Verwaltungsgerichtshof (Visoki upravni sud Bavarske) odlučio prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeća prethodna pitanja:
„1. Treba li članak 3. stavak 4. točku (c) [Uredbe br. 251/2014] tumačiti na način da se pojam ‚alkohol’ odnosi i na piće koje sadržava alkohol, a nije proizvod od vinove loze u smislu članka 3. stavka 4. točke (a) te uredbe?
2. Znači li pojam ‚dodati’ u smislu članka 3. stavka 4. točke (c) [Uredbe br. 251/2014] da se alkoholna jakost krajnjeg proizvoda trebala povećati u usporedbi s proizvodom od vinove loze upotrijebljenim u skladu s člankom 3. stavkom 4. točkom (a) Uredbe [br. 251/2014]?
3. U slučaju potvrdnog odgovora na [prvo] pitanje [...], treba li članak 3. stavak 1. prvu rečenicu u vezi s točkom 1. podtočkom (b) podpodtočkom ii. Priloga I. Uredbi [br. 251/2014] tumačiti na način da pojam ‚aromatična hrana’ obuhvaća alkoholno piće u smislu [prvog] pitanja [...]?”
O prethodnim pitanjima
Prvo i drugo pitanje
14 Svojim prvim i drugim pitanjem, koja valja ispitati zajedno, sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li članak 3. stavak 4. točku (c) Uredbe br. 251/2014 tumačiti na način da pojam „alkohol” u smislu te odredbe, koji se ne može dodati piću koje nosi naziv „aromatizirani koktel na bazi vina”, obuhvaća alkoholno piće koje, poput piva, nije proizvod od vinove loze u smislu članka 3. stavka 4. točke (a) te uredbe, ali čije dodavanje ipak treba dovesti do povećanja alkoholne jakosti takvog koktela u odnosu na alkoholnu jakost proizvoda ili proizvodâ od vinove loze obuhvaćenih potonjom odredbom.
15 Valja utvrditi da se, u skladu s njezinim člankom 1. stavcima 1. i 3., Uredbom br. 251/2014 utvrđuju pravila o definiciji, opisivanju, prezentiranju i označavanju „aromatiziranih vinskih proizvoda” i primjenjuje se na sve te proizvode stavljene na tržište u Uniji. Ta pravila, kao što se to naglašava u uvodnim izjavama 4. i 9. te uredbe, trebaju pridonijeti visokoj razini zaštite potrošača, osobito u pogledu njihova informiranja, sprečavanja obmanjivanja i osigurati da su ispunjena očekivanja potrošača u pogledu kvalitete i načina proizvodnje. Osim toga, kao što je istaknuto u uvodnoj izjavi 7. te uredbe, zbog jasnoće i transparentnosti potrebno je jasno definirati aromatizirane proizvode od vina, kriterije proizvodnje, opisivanja, prezentacije i označavanja tih proizvoda, te posebno njihov naziv.
16 Upravo s obzirom na te ciljeve članak 3. stavak 1. Uredbe br. 251/2014, naslovljen „Definicija i klasifikacija aromatiziranih proizvoda od vina”, te proizvode iz vinskog sektora objedinjuje u tri kategorije, to jest u točki (a) „aromatizirana vina”, u točki (b) „aromatizirana pića na bazi vina” i u točki (c) „aromatizirani kokteli na bazi vina”.
17 U članku 3. stavcima 2. do 4. Uredbe br. 251/2014 navedena su obilježja kojima moraju udovoljavati pića koja pripadaju svakoj od tih kategorija.
18 Stoga, u skladu s člankom 3. stavkom 2. točkama (a) do (c) te uredbe, „aromatizirano vino” mora biti dobiveno od jednog ili više proizvoda od vinove loze, kako su navedeni u toj odredbi, koji čine najmanje 75 % ukupnog volumena tog pića i „s mogućim dodatkom alkohola”.
19 U skladu s člankom 3. stavkom 3. točkama (a) do (c) te uredbe, „aromatizirano piće na bazi vina” mora biti dobiveno od jednog ili više proizvoda od vinove loze, kako su navedeni u toj odredbi, koji čine najmanje 50 % ukupnog volumena tog pića i „kojem nije dodan nikakav alkohol osim ako je Prilogom II. utvrđeno drukčije”.
20 Što se tiče naziva „aromatizirani koktel na bazi vina”, o kojem je riječ u glavnom postupku, članak 3. stavak 4. Uredbe br. 251/2014 predviđa da se takav koktel mora dobivati od jednog ili više proizvoda od vinove loze, kako je navedeno u točki (a) te odredbe, koji čine najmanje 50 % ukupnog volumena tog pića, kojem, u skladu s točkom (c) navedene odredbe, „nije dodan nikakav alkohol”. Točka (f) iz te iste odredbe pojašnjava da to piće treba imati stvarnu alkoholnu jakost izraženu volumenom od više od 1,2 % vol. i manje od 10 % vol.
21 Iz toga slijedi da se „aromatizirani koktel na bazi vina” može valjano sastojati od vina, ali ne može uključivati, osim što se tiče proizvoda od vinove loze iz članka 3. stavka 4. točke (a) Uredbe br. 251/2014, „dodavanje alkohola”.
22 Valja istaknuti da Uredba br. 251/2014 ne sadržava definiciju izraza „dodavanje alkohola”.
23 Točno je da, kao što to navodi društvo Hauser Weinimport, Prilog I. Uredbi br. 251/2014 u svojoj točki 3., naslovljenoj „Dodavanje alkohola”, nabraja sedam odobrenih proizvoda „za pripremu nekih aromatiziranih vina i nekih aromatiziranih pića na bazi vina”, među kojima se ne nalazi pivo.
24 Međutim, taj zaključak ne može značiti da pojam „alkohol” u smislu te uredbe obuhvaća samo sedam proizvoda navedenih u točki 3. Priloga I. navedenoj uredbi te bi se stoga kategorija pića koja nose naziv „aromatizirani koktel na bazi vina” mogla djelomično sastojati od alkoholnih pića koja se u njoj ne navode, kao što je to slučaj s pivom.
25 Naime, kao što to proizlazi iz njezina teksta, u točki 3. Priloga I. Uredbi br. 251/2014 samo se odobrava iscrpan popis sedam vrsta alkohola, odnosno etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla, uključujući vinogradarsko podrijetlo, vinski alkohol ili alkohol od prosušenoga grožđa, vinski destilat ili destilat prosušenoga grožđa, destilat poljoprivrednog podrijetla, rakija od vina ili rakija od grožđane komine i jaka alkoholna pića dobivena destilacijom fermentiranog grožđa kako bi se ti proizvodi uključili u pripremu nekih „aromatiziranih vina” ili nekih „aromatiziranih pića na bazi vina”, što ne uključuje kategoriju „aromatizirani kokteli na bazi vina” iz članka 3. stavka 4. te uredbe.
26 Stoga ne samo da se alkoholi navedeni u točki 3. Priloga I. Uredbi br. 251/2014 ne mogu dodati piću koje ulazi u kategoriju „aromatizirani kokteli na bazi vina”, nego se ta odredba ne može tumačiti na način da implicitno dopušta, za tu istu kategoriju, dodavanje alkohola, osim proizvoda dobivenog od vinove loze iz članka 3. stavka 4. točke (a) te uredbe, koji se ne nalazi na taksativnom popisu koji ona utvrđuje.
27 To tumačenje potvrđuje cilj koji se želi postići Uredbom br. 251/2014, koji se sastoji u ujednačenom definiranju svih aromatiziranih vinskih proizvoda stavljenih na tržište u Uniji kako bi se osiguralo ispunjenje očekivanja potrošača sprečavanjem njihova obmanjivanja.
28 Nasuprot tomu, tumačenje točke 3. Priloga I. toj uredbi koje zagovara društvo Hauser Weinimport dovelo bi do paradoksalne situacije, koja je protivna gore navedenom cilju spomenute uredbe, da bi se alkoholna pića, poput viskija, votke ili piva, čije je dodavanje isključeno za kategorije „aromatiziranih vina” i „aromatiziranih pića na bazi vina”, mogla implicitno odobriti za „aromatizirane koktele na bazi vina”. Konkretno, takva bi situacija očito mogla dovesti potrošače u zabludu u pogledu definicije i područja primjene naziva „aromatizirani koktel na bazi vina”, iako članak 3. stavak 4. točka (c) Uredbe br. 251/2014 zabranjuje „dodavanje alkohola” pićima koja su obuhvaćena tim nazivom.
29 Osim toga, argument društva Hauser Weinimport prema kojem kriterij alkoholne jakosti dobivene takvim koktelom nakon dodavanja alkohola treba uzeti u obzir kao parametar kako bi se utvrdilo postoji li „dodavanje alkohola” također je pogrešan.
30 Naime, priznati relevantnost takvog kriterija dovelo bi do toga da se primjena odredaba Uredbe br. 251/2014 u Uniji razlikuje s obzirom na okolnosti, to jest alkoholnu jakost alkohola koji će se umiješati u piće koje je obuhvaćeno nazivom „aromatizirani koktel na bazi vina” kao i udio tog alkohola u njemu. Iz toga proizlazi nesigurnost u pogledu područja primjene tog naziva kao i rizik da potrošači mogu pogrešno razumjeti njegovu uporabu.
31 Štoviše, ne može se prihvatiti ni tumačenje koje zastupa društvo Hauser Weinimport prema kojem uporaba izraza „dodavanje” u točki 3. Priloga I. Uredbi br. 251/2014 treba samo značiti povećanje alkoholne jakosti konačnog proizvoda, u ovom slučaju takvog koktela, što isključuje dodavanje male količine piva čija je alkoholna jakost mala. U tom pogledu dovoljno je utvrditi da se u točki 5. Priloga I. Uredbi br. 251/2014 taj isti pojam koristi u vezi s odobrenjem „dodavanja vode” u sve aromatizirane proizvode od vina, pri čemu je nesporno da se takvim dodavanjem smanjuje alkoholna jakost konačnog proizvoda.
32 S obzirom na sva prethodna razmatranja, na prvo i drugo pitanje valja odgovoriti tako da članak 3. stavak 4. točku (c) Uredbe br. 251/2014 treba tumačiti na način da pojam „alkohol” u smislu te odredbe, koji se ne može dodati piću koje nosi naziv „aromatizirani koktel na bazi vina”, obuhvaća alkoholno piće koje, poput piva, nije proizvod od vinove loze u smislu članka 3. stavka 4. točke (a) te uredbe, neovisno o okolnosti da dodavanje takvog alkoholnog pića ne dovodi do povećanja alkoholne jakosti takvog koktela u odnosu na alkoholnu jakost proizvoda ili proizvodâ od vinove loze obuhvaćenih potonjom odredbom.
Treće pitanje
33 Svojim trećim pitanjem sud koji je uputio zahtjev pita treba li članak 3. stavak 4. točku (c) Uredbe br. 251/2014 tumačiti na način da se zabrana dodavanja alkohola „aromatiziranom koktelu na bazi vina”, koju ta odredba predviđa, protivi tomu da se alkoholno piće koje, poput piva, nije jedan od proizvoda od vinove loze iz te odredbe, može umiješati u takav koktel kao „aromatična hrana” u smislu točke 1. podtočke (b) podpodtočke ii. Priloga I. toj uredbi.
34 Važno je naglasiti da se u točki 1. Priloga I. Uredbi br. 251/2014 nabrajaju sastojci koji su dopušteni za „aromatiziranje” triju kategorija aromatiziranih proizvoda od vina navedenih u članku 3. te uredbe. Među tim sastojcima nalaze se, za svaku od tih kategorija, u skladu s točkom 1. podtočkama (a) i (b) Priloga I. navedenoj uredbi, „aromatično bilje i/ili začini i/ili aromatična hrana”.
35 Budući da Uredba br. 251/2014 ne sadržava nikakvu definiciju „aromatične hrane”, ne može se isključiti, kao što to priznaje Komisija, da alkoholno piće može biti aromatična hrana.
36 Međutim, bilo bi protivno tekstu, strukturi i ciljevima Uredbe br. 251/2014 da se dodavanje alkoholnog pića, poput piva, „aromatiziranom koktelu na bazi vina”, koje je zabranjeno na temelju članka 3. stavka 4. točke (c) te uredbe, u konačnici može odobriti na temelju točke 1. podtočke (b) podpodtočke ii. Priloga I. navedenoj uredbi zbog toga što takvo alkoholno piće može biti aromatična hrana.
37 Drukčije tumačenje odredbi Uredbe br. 251/2014 lišilo bi zabranu navedenu u njezinu članku 3. stavku 4. točki (c) svakog korisnog učinka i štetilo bi cilju koji se želi postići tom uredbom, kako je naveden u točki 15. ove presude, a koji se sastoji od osiguravanja potrošačima visoke razine zaštite, među ostalim, prikladnim informiranjem i sprečavanjem njihova obmanjivanja.
38 S obzirom na sva prethodna razmatranja, na treće pitanje valja odgovoriti tako da članak 3. stavak 4. točku (c) Uredbe br. 251/2014 treba tumačiti na način da se zabrana dodavanja alkohola „aromatiziranom koktelu na bazi vina”, koju ta odredba predviđa, protivi tomu da se alkoholno piće koje, poput piva, nije jedan od proizvoda od vinove loze iz te odredbe, može umiješati u takav koktel kao „aromatična hrana” u smislu točke 1. podtočke (b) podpodtočke ii. Priloga I. toj uredbi.
Troškovi
39 Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.
Slijedom navedenog, Sud (deveto vijeće) odlučuje:
1. Članak 3. stavak 4. točku (c) Uredbe (EU) br. 251/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014.o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označavanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1601/91, kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2021/2117 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021.,
treba tumačiti na način da:
pojam „alkohol” u smislu te odredbe, koji se ne može dodati piću koje nosi naziv „aromatizirani koktel na bazi vina”, obuhvaća alkoholno piće koje, poput piva, nije proizvod od vinove loze u smislu članka 3. stavka 4. točke (a) te uredbe, neovisno o okolnosti da dodavanje takvog alkoholnog pića ne dovodi do povećanja alkoholne jakosti takvog koktela u odnosu na alkoholnu jakost proizvoda ili proizvodâ od vinove loze obuhvaćenih potonjom odredbom.
2. Članak 3. stavak 4. točku (c) Uredbe br. 251/2014, kako je izmijenjena Uredbom 2021/2117,
treba tumačiti na način da se:
zabrana dodavanja alkohola „aromatiziranom koktelu na bazi vina”, koju ta odredba predviđa, protivi tomu da se alkoholno piće koje, poput piva, nije jedan od proizvoda od vinove loze iz te odredbe, može umiješati u takav koktel kao „aromatična hrana” u smislu točke 1. podtočke (b) podpodtočke ii. Priloga I. toj uredbi.
Potpisi