Predmet T‑480/12

The Coca‑Cola Company

protiv

Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu

(žigovi i dizajni) (OHIM)

„Žig Zajednice – Postupak povodom prigovora – Prijava figurativnog žiga Zajednice Master – Raniji figurativni žig Zajednice Coca‑Cola i raniji nacionalni figurativni žig C – Relativni razlog za odbijanje – Članak 8. stavak 5. Uredbe (EZ) br. 207/2009 – Sličnost znakova – Dokazi koji se odnose na komercijalnu uporabu žiga za koji je podnesena prijava za registraciju“

Sažetak – Presuda Općeg suda (osmo vijeće) od 11. prosinca 2014.

1.      Žig Zajednice – Definicija i stjecanje žiga Zajednice – Relativni razlozi za odbijanje – Prigovor nositelja ranijeg istovjetnog ili sličnog žiga koji ima ugled – Zaštita ranijeg uglednog žiga proširena na proizvode ili usluge koji nisu slični – Pretpostavke – Veza između žigova – Kriteriji za ocjenu

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 8. st. 5.)

2.      Žig Zajednice – Definicija i stjecanje žiga Zajednice – Relativni razlozi za odbijanje – Prigovor nositelja ranijeg istovjetnog ili sličnog žiga koji ima ugled – Zaštita ranijeg uglednog žiga proširena na proizvode ili usluge koji nisu slični – Sličnost predmetnih žigova – Kriteriji za ocjenu

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 8. st. 5.)

3.      Žig Zajednice – Definicija i stjecanje žiga Zajednice – Relativni razlozi za odbijanje – Prigovor nositelja ranijeg istovjetnog ili sličnog žiga koji ima ugled – Zaštita ranijeg uglednog žiga proširena na proizvode ili usluge koji nisu slični – Figurativni žig Master – Figurativni žigovi Coca‑Cola i C

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 8. st. 5.)

4.      Žig Zajednice – Definicija i stjecanje žiga Zajednice – Relativni razlozi za odbijanje – Prigovor nositelja ranijeg istovjetnog ili sličnog žiga registriranog za istovjetne ili slične proizvode ili usluge – Zaštita ranijeg uglednog žiga proširena na proizvode ili usluge koji nisu slični – Pretpostavke – Neosnovano iskorištavanje razlikovnoga karaktera ili ugleda ranijeg žiga

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 8. st. 5.)

1.      Iz teksta članka 8. stavka 5. Uredbe br. 207/2009 o žigu Zajednice proizlazi da je njegova primjena podvrgnuta sljedećim uvjetima: prvo, istovjetnosti ili sličnosti suprotstavljenih žigova, drugo, postojanju ugleda ranijeg žiga istaknutog u prigovoru i, treće, postojanju vjerojatnosti da se uporabom žiga za koji je podnesena prijava bez opravdanog razloga nepošteno iskorištava razlikovni karakter ili ugled ranijeg žiga ili im se šteti. Ti uvjeti su kumulativni i izostanak jednog od njih dovodi do neprimjenjivosti navedene odredbe. Prema ustaljenoj sudskoj praksi, različite povrede žiga iz članka 8. stavka 5. Uredbe br. 207/2008 posljedica su određenog stupnja sličnosti između ranijeg žiga i žiga za koji je podnesena prijava, zbog koje relevantna javnost povezuje ta dva žiga, odnosno stvara vezu između njih iako ih nužno ne miješa. Postojanje veze između žiga za koji je podnesena prijava i ranijeg uglednog žiga koji se mora ocijeniti na općoj razini vodeći računa o svim čimbenicima koji su relevantni za pojedini slučaj stoga je bitan uvjet za primjenu te odredbe.

Među tim čimbenicima mogu se navesti, prvo, stupanj sličnosti između suprotstavljenih žigova, drugo, narav proizvoda ili usluga za koje su suprotstavljeni žigovi registrirani, uključujući stupanj bliskosti ili različitosti tih proizvoda ili usluga te relevantnu javnost, treće, intenzivnost ugleda ranijeg žiga, četvrto, stupanj bitnog ili uporabom stečenog razlikovnog karaktera ranijeg žiga i, peto, postojanje vjerojatnosti dovođenja javnosti u zabludu.

(t. 25.‑27.)

2.      Prema sudskoj praksi Suda, postojanje sličnosti između ranijeg žiga i osporenog žiga predstavlja uvjet za primjenu stavka 1. točke (b) u vezi sa stavkom 5. članka 8. Uredbe br. 207/2009 o žigu Zajednice. Taj uvjet sličnosti između žigova pretpostavlja, kako u okviru stavka 1. točke (b) tako i u okviru stavka 5. navedenog članka, postojanje, među ostalim, elemenata vizualne, auditivne ili konceptualne sličnosti.

Doduše, potrebni stupanj sličnosti u okviru jedne ili druge od tih odredbi je različit. Naime, dok je provedba zaštite uvedene člankom 8. stavkom 1. točkom (b) Uredbe br. 207/2009 podređena utvrđenju stupnja sličnosti između suprotstavljenih žigova koji je tako visok da kod relevantne javnosti postoji vjerojatnost dovođenja u zabludu glede njih, postojanje takve vjerojatnosti nije potrebno za zaštitu dodijeljenu stavkom 5. Povrede iz stavka 5. mogu biti posljedica nižeg stupnja sličnosti između ranijeg žiga i žiga za koji je podnesena prijava pod uvjetom da je taj stupanj dovoljan da relevantna javnost poveže navedene žigove, to jest uspostavi vezu između njih.

Iako opća ocjena postojanja veze između ranijeg žiga i osporenog žiga u smislu članka 8. stavka 5. Uredbe br. 207/2009 podrazumijeva određenu međuovisnost čimbenika uzetih u obzir, tako da se nizak stupanj sličnosti između žigova može nadoknaditi snažnim izražajnim razlikovnim karakterom ranijeg žiga, ostaje činjenica da u izostanku svake sličnosti između ranijeg žiga i osporenog žiga prepoznatljivost ili ugled ranijeg žiga, baš kao i istovjetnost ili sličnost dotičnih proizvoda ili usluga nisu dostatni da se utvrdi postojanje vjerojatnosti dovođenja u zabludu u pogledu suprotstavljenih žigova ili da ih relevantna javnost poveže. Naime, istovjetnost ili sličnost suprotstavljenih žigova nužan je uvjet za primjenu kako stavka 1. točke (b) tako i stavka 5. članka 8. Uredbe br. 207/2009. Slijedom toga, te su odredbe očito neprimjenjive kada Opći sud odbaci bilo kakvu sličnost između suprotstavljenih žigova. Samo u slučaju u kojem suprotstavljeni žigovi pokazuju određenu sličnost, iako slabu, navedeni sud mora napraviti ocjenu na općoj razini kako bi utvrdio postoji li vjerojatnost dovođenja u zabludu relevantne javnosti u pogledu tih žigova ili vjerojatnost da ih ona poveže, unatoč niskom stupnju sličnosti među njima zbog prisutnosti drugih relevantnih čimbenika kao što je prepoznatljivost ili ugled ranijeg žiga.

Iz te sudske prakse Suda jasno proizlazi da postojanje istovjetnosti ili sličnosti, makar i slabe, između suprotstavljenih žigova predstavlja uvjet kojemu je podvrgnuta primjena članka 8. stavka 5. Uredbe br. 207/2009, a ne tek čimbenik za ocjenu postojanja veze između navedenih žigova u smislu te odredbe. Nadalje, taj zaključak izravno proizlazi iz sljedeće formulacije koja je upotrijebljena u navedenom članku: „kad je [žig za koji je podnesena prijava] istovjetan s ranijim žigom ili sličan ranijem žigu“.

(t. 31.‑34.)

3.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 64., 65., 70., 74.‑76.)

4.      Nepošteno iskorištavanje razlikovnog karaktera ili ugleda ranijeg žiga postoji kod pokušaja očitog iskorištavanja ili parazitizma slavnog žiga te se tu stoga upućuje na pojam „opasnost od parazitizma“. Drugim riječima, radi se o opasnosti vjerojatnosti da se imidž uglednog žiga ili karakteristike koje projicira prenesu na proizvode obuhvaćene žigom za koji je podnesena prijava, tako da njihovo stavljanje na tržište bude olakšano povezivanjem s ranijim uglednim žigom.

Opasnost od parazitizma razlikuje se s jedne strane od „opasnosti slabljenja“ kao pojma prema kojem se šteta nanesena razlikovnom karakteru ranijeg žiga obično utvrđuje kada uporaba žiga za koji se traži registracija može za posljedicu imati to da raniji žig više ne može pobuditi neposrednu vezu s proizvodima za koje je registriran i za koje se koristi, a s druge se strane razlikuje od „opasnosti od kaljanja“ kao pojma prema kojem se šteta nanesena ugledu ranijeg žiga obično utvrđuje kada proizvode za koje se traži registracija žiga javnost percipira na način da se time smanjuje snaga privlačnosti ranijeg žiga.

Prema ustaljenoj sudskoj praksi, do zaključka o opasnosti od parazitizma moguće je doći na temelju deduktivnog zaključivanja koje se izvodi iz analize vjerojatnosti, ne ograničavajući se na jednostavne pretpostavke te uzimajući u obzir uobičajenu praksu u relevantnom sektoru trgovine kao i sve druge okolnosti slučaja.

Konkretno, Sud je presudio da se kod opće ocjene namijenjene utvrđivanju postojanja nepoštenog korištenja razlikovnog karaktera ili ugleda ranijeg žiga mora osobito voditi računa o činjenici da uporaba pakiranja i boca sličnih onima od imitiranih parfema ima radi oglašavanja za cilj iskorištavanje razlikovnog karaktera i ugleda žigova pod kojima se ti parfemi stavljaju na tržište. Sud je već zauzeo stav da, ako se treći uporabom znaka koji je sličan uglednom žigu pokuša ubaciti u područje djelovanja uglednog žiga kako bi se okoristio snagom njegove privlačnosti, njegovim ugledom i prestižem, ili pak kako bi, bez ikakve financijske naknade i bez ulaganja vlastitog napora, iskoristio poslovni napor nositelja žiga koji je on uložio u stvaranje i održavanje imidža tog žiga, mora se smatrati da je korist koja iz te uporabe proizađe rezultat nepoštenog iskorištavanja razlikovnoga karaktera ili ugleda žiga.

Međutim, ta sudska praksa na sam žig za koji je podnesena prijava uopće ne ograničava relevantne elemente koji se moraju uzeti u razmatranje radi utvrđivanja opasnosti od parazitizma, to jest vjerojatnosti nepoštenog iskorištavanja razlikovnog karaktera ili ugleda ranijih žigova, nego također omogućava da se vodi računa o svim dokazima koji su namijenjeni provođenju navedene analize vjerojatnosti u odnosu na namjere nositelja žiga za koji je podnesena prijava te a fortiori posebno dokazima o stvarnoj komercijalnoj uporabi žiga za koji je podnesena prijava.

(t. 82.‑85., 88.)