Predmet T‑235/12

CEDC International sp. z o.o.

protiv

Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) (OHIM)

„Žig Zajednice – Postupak povodom prigovora – Prijava trodimenzionalnog žiga Zajednice – Oblik vlati trave u boci – Raniji nacionalni trodimenzionalni žig – Stvarna uporaba ranijeg žiga – Članak 75. i članak 76. stavci 1. i 2. Uredbe (EZ) br. 207/2009 – Podnošenje dokaza prvi put pred žalbenim vijećem – Diskrecijska ovlast prema članku 76. stavku 2. Uredbe br. 207/2009 – Obveza obrazlaganja“

Sažetak – Presuda Općeg suda (osmo vijeće) od 11. prosinca 2014.

1.      Žig Zajednice – Žalbeni postupak – Tužba pred sudom Unije – Nadležnost Općeg suda – Preispitivanje činjenica s obzirom na dokaze koji su mu prvi put podneseni – Isključenje

(Poslovnik Općeg suda, čl. 135. st. 4.; Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 65.)

2.      Žig Zajednice – Postupovne odredbe – Obrazloženje na kojem se temelje odluke – Članak 75. prva rečenica Uredbe br. 207/2009 – Doseg istovjetan onome članka 296. UFEU‑a – Korištenje implicitnog obrazloženja žalbenog vijeća – Dopuštenost

(čl. 296. UFEU‑a; Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 75. prva rečenica)

3.      Žig Zajednice – Žalbeni postupak – Žalba protiv odluke Odjela za prigovore Ureda – Ispitivanje od strane žalbenog vijeća – Opseg – Činjenice i dokazi koji nisu podneseni u prilog prigovoru u propisanom roku – Uzimanje u obzir – Diskrecijska ovlast žalbenog vijeća – Obveza obrazlaganja koju ima žalbeno vijeće

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 42. st. 2. i čl. 76. st. 2.)

4.      Žig Zajednice – Očitovanja trećih i prigovor – Ispitivanje prigovora – Dokaz o uporabi ranijeg žiga – Stvarna uporaba – Kriteriji za ocjenu – Trodimenzionalni žigovi

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 42. st. 2.)

5.      Akti institucija – Obrazloženje – Obveza – Opseg – Otklanjanje nedostatka obrazloženja tijekom sudskog postupka – Nedopuštenost

(čl. 296. UFEU‑a)

6.      Žig Zajednice – Žalbeni postupak – Žalba protiv odluke Odjela za prigovore Ureda – Ispitivanje od strane žalbenog vijeća – Opseg – Činjenice i dokazi koji nisu podneseni u prilog prigovoru u propisanom roku – Uzimanje u obzir – Diskrecijska ovlast žalbenog vijeća – Nepostojanje suprotne odredbe – Dokaz o uporabi ranijeg žiga

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 42. st. 1. do 3. i čl. 76. st. 2.; Uredba Komisije br. 2868/95, čl. 1. pravilo 22. st. 2.)

7.      Žig Zajednice – Žalbeni postupak – Žalba protiv odluke Odjela za prigovore Ureda – Ispitivanje od strane žalbenog vijeća – Opseg – Činjenice i dokazi koji nisu podneseni u prilog prigovoru u propisanom roku – Uzimanje u obzir – Pretpostavke

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 76. st. 2.; Uredba Komisije br. 2868/95, čl. 1. pravilo 22. st. 2.)

1.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 25.)

2.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 42., 96., 97.)

3.      Iz teksta članka 76. stavka 2. Uredbe br. 207/2009 o žigu Zajednice kao opće pravilo proizlazi, ako nije drukčije određeno, da stranke mogu podnositi činjenice i dokaze i nakon isteka rokova za njihovo podnošenje predviđenih Uredbom br. 207/2009 te da Uredu za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) ničim nije zabranjeno da uzima u obzir činjenice i dokaze koje se nepravodobno ističe ili podnosi, odnosno izvan roka koji je odredio Odjel za prigovore i, ako je to slučaj, prvi put pred žalbenim vijećem. Navodeći da OHIM „može“ odlučiti ne uzeti u obzir činjenice i dokaze koje se nepravodobno ističe ili podnosi, članak 76. stavak 2. Uredbe br. 207/2009 dodjeljuje mu široku diskrecijsku ovlast da odluči, temeljeći svoju odluku na toj odredbi, hoće li uzeti takve dokaze u obzir ili ne.

Razlozi pravne sigurnosti i dobre uprave zagovaraju diskrecijsku ovlast OHIM‑a kako bi uzeo u obzir činjenice i dokaze koje su stranke nepravodobno podnijele. Naime, takvom se ovlašću može izbjeći registracija žiga čija bi uporaba kasnije mogla biti uspješno osporena u okviru postupka za poništenje ili povodom postupka zbog povrede.

Međutim, iz teksta članka 76. stavka 2. Uredbe br. 207/2009 proizlazi da nepravodobno isticanje ili podnošenje činjenica i dokaza ne daje stranci koja je tako postupila bezuvjetno pravo da OHIM te činjenice i dokaze uzme u obzir. Eventualno OHIM‑ovo uzimanje u obzir takvih dodatnih dokaza nikako ne predstavlja „uslugu“ jednoj ili drugoj stranci, nego ono mora na objektivan i obrazložen način odražavati ishod izvršavanja diskrecijske ovlasti koja je tom tijelu dana člankom 76. stavkom 2. Uredbe 207/2009. Stoga je tako zahtijevano obrazloženje još više potrebno kada OHIM odluči odbaciti nepravodobno podnesene dokaze.

Eventualno OHIM‑ovo uzimanje u obzir nepravodobno podnesenih dokaza može se posebno opravdati u slučaju kada on smatra da će, s jedne strane, dokazi koji su podneseni kasno vjerojatno biti značajni za ishod postupka povodom prigovora i da se, s druge strane, stadij postupka u kojem su dokazi podneseni i okolnosti pod kojima su podneseni ne protive njihovu uzimanju u obzir.

(t. 44.‑46., 57., 60., 62.)

4.      Trodimenzionalni karakter žiga protivi se statičkom pogledu u dvije dimenzije te nalaže dinamičko opažanje u tri dimenzije. Tako će relevantni potrošač u načelu moći opaziti trodimenzionalni žig s više strana. Dokaze o uporabi takvog žiga stoga valja uzeti u obzir ne kao prikaze njegove vidljivosti u dvije dimenzije, nego kao prikaze načina na koji ga relevantni potrošač percipira u tri dimenzije. Iz toga slijedi da prikazi trodimenzionalnog žiga sa strane i odostraga u načelu mogu biti značajni za ocjenu stvarne uporabe navedenog žiga i ne mogu se odbaciti samo zbog toga što ne predstavljaju prikaze sprijeda.

(t. 65.)

5.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 71., 72.)

6.      Članak 42. stavci 2. i 3. Uredbe br. 207/2009, kao materijalne odredbe, ne sadržavaju nikakve zahtjeve u pogledu roka određenog stranci koja podnosi prigovor da dostavi dokaz o uporabi ranijeg žiga. Stoga odbacivanje prigovora „ako nema dokaza o tomu“ proizlazi iz materijalne ocjene dostavljenog dokaza, a ne iz nepoštovanja postupovnog roka. Stoga članak 42. stavci 2. i 3. Uredbe br. 207/2009 ne mogu utjecati na diskrecijsku ovlast dodijeljenu OHIM‑u na temelju članka 76. stavka 2. iste uredbe da odluči hoće li uzeti u obzir ili ne dokaze koji su nepravodobno podneseni u postupku pred njim.

Pravilo 22. stavak 2. Uredbe br. 2868/95 o provedbi Uredbe br. 40/94 o žigu Zajednice određuje da, ako podnositelj prigovora mora dostaviti dokaz o uporabi žiga ili pokazati da postoje opravdani razlozi za njegovu neuporabu, OHIM ga poziva da dostavi traženi dokaz u roku koji mu odredi. Ako podnositelj prigovora ne dostavi dokaz prije isteka roka, OHIM odbacuje prigovor.

U tom pogledu, iz teksta pravila 22. stavka 2. Uredbe br. 2868/95 doista proizlazi da, u slučaju kada dokaz o uporabi predmetnog žiga ne bude podnesen u roku koji OHIM odredi, on mora načelno po službenoj dužnosti utvrditi izostanak stvarne uporabe ranijeg žiga, dok, s druge strane, takav zaključak nije neminovan kada je dokaz o uporabi podnesen u tom roku. U takvom slučaju, osim ako se ne čini da su ti dokazi nebitni za utvrđivanje stvarne uporabe žiga, postupak se nastavlja svojim tijekom. U skladu s tim, OHIM je ovlašten, kao što je to predviđeno u članku 42. stavku 1. Uredbe br. 207/2009, pozvati stranke onoliko puta koliko je to potrebno da iznesu svoje primjedbe na njegove odluke ili na podneske drugih stranaka. U tom kontekstu, ako se kasnije utvrdi izostanak stvarne uporabe ranijeg žiga, to nije posljedica primjene pravila 22. stavka 2. Uredbe br. 2868/95, odredbe koja je u biti postupovne naravi, nego isključivo materijalne odredbe iz članka 42. Uredbe br. 207/2009.

Iz svega prethodno navedenog proizlazi da podnošenje dokaza o uporabi žiga koji dopunjuju same dokaze podnesene u roku koji je odredio OHIM u skladu s pravilom 22. stavkom 2. Uredbe br. 2868/95 ostaje moguće nakon isteka spomenutog roka i da u takvom slučaju OHIM‑u nije ni na koji način zabranjeno uzeti u obzir dodatne dokaze podnesene nakon proteka roka kada se koristi pravom prosudbe koje mu je dodijeljeno člankom 76. stavkom 2. Uredbe br. 207/2009. Stoga valja zaključiti da pravilo 22. stavak 2. Uredbe br. 2868/95 ne predstavlja prepreku žalbenom vijeću da se koristi diskrecijskom ovlašću koja mu je dodijeljena člankom 76. stavkom 2. Uredbe br. 207/2009 s ciljem mogućeg uzimanja u obzir dodatnih dokaza koji su prvi put podneseni u postupku pred njim.

(t. 76.‑78., 82.‑86.)

7.      U svrhe eventualnog uzimanja u obzir nepravodobno podnesenih dokaza u okviru ostvarivanja diskrecijske ovlasti Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni), dokazi podneseni nakon roka koji je odredio Odjel za prigovore ne smiju biti prvi i jedini dokazi o uporabi, nego moraju biti „dodatni“ ili „dopunski“ dokazi koji dopunjuju relevantne dokaze podnesene u određenom roku. U tom pogledu nije nužan materijalni odnos dodatnih dokaza s ranije podnesenim dokazima, nego njihova stvarna relevantnost za ishod postupka pred OHIM‑om.

Osim toga, moguće uzimanje u obzir dodatnih dokaza o uporabi žiga podnesenih nakon isteka roka iz pravila 22. stavka 2. Uredbe br. 2868/95 o provedbi Uredbe br. 40/94 o žigu Zajednice ne zahtijeva nužno da je zainteresiranoj osobi bilo nemoguće da te dokaze podnese u navedenom roku.

(t. 89., 90., 95.)