Predmet T‑214/13

Rainer Typke

protiv

Europske komisije

„Pristup dokumentima – Uredba (EZ) br. 1049/2001 – Dokumenti koji se odnose na natječaj EPSO/AD/230‑231/12 – Prešutno uskraćivanje pristupa – Uskraćivanje pristupa – Zahtjev za preinaku tužbenog zahtjeva podnesen u replici – Rok – Povlačenje prešutne odluke – Obustava postupka – Pojam dokumenta – Izdvajanje i organizacija informacija sadržanih u elektroničkim bazama podataka“ 

Sažetak – Presuda Općeg suda (treće vijeće) od 2. srpnja 2015.

1.      Sudski postupak – Odluka ili uredba koja tijekom postupka zamjenjuje pobijani akt  – Novi element – Zahtjev za proširenje prvotnog tužbenog zahtjeva i tužbenih razloga – Rok za podnošenje takvog zahtjeva – Dan od kojega rok počinje teći – Datum obavijesti o novom aktu zainteresiranih strana

(čl. 263. st. 6. UFEU‑a; Poslovnik Općeg suda, čl. 102.)

Tužba za poništenje – Fizičke ili pravne osobe – Pravni interes – Tužba protiv Komisijine prešutne odluke o odbijanju zahtjeva za pristup dokumentima – Odluka koja je tijekom postupka zamijenjena izričitom odlukom – Tužitelj koji je podnio novu tužbu protiv potonje odluke – Gubitak pravnog interesa

(čl. 263. st. 6. UFEU‑a; Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća, čl. 7. i 8.)

2.      Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 – Obveza institucije da izvrši konkretnu i individualnu provjeru dokumenata – Ispitivanje koje se pokazalo osobito teškim i neprikladnim – Odstupanje od obveze ispitivanja – Ograničeni opseg – Obveza institucije da se savjetuje s podnositeljem zahtjeva

(Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća, čl. 6. st. 3.)

3.      Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 – Razlika između dokumenta i informacije – Obveza institucije da odgovori na svaki zahtjev pojedinca za informacije – Nepostojanje

(Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća, čl. 2. st. 1. i st. 3. t. (a))

4.      Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 – Područje primjene – Zahtjev za pristup radi pretraživanja u bazama podataka – Uključenost – Granice – Dostavljanje podataka sadržanih u navedenim bazama prema shemi koja ondje nije predviđena – Isključenje

(Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća, čl. 2. st. 3., čl. 3. t. (a) i čl. 4.)

5.      Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 – Uskraćivanje pristupa dokumentu zbog njegova nepostojanja ili jer ga odnosna institucija ne posjeduje – Pretpostavka o nepostojanju utemeljena na tvrdnji predmetne institucije – Primjena u slučaju zahtjeva za pristup bazama podataka

(Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća)

1.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 27.‑29.)

2.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 33. - 37.)

3.      U okviru zahtjeva za pristup podnesenog na temelju Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, kvalifikacija dokumenta nije povezana sa znatnim radnim opterećenjem koje takav zahtjev može postaviti pred predmetnu administraciju. Dakle, čak i pod pretpostavkom da bi takav zahtjev mogao paralizirati funkcioniranje administracije, to ga ne bi moglo učiniti nedopuštenim. U takvom iznimnom slučaju pravo institucije da s tužiteljem traži „povoljno rješenje“, sukladno članku 6. stavku 3. Uredbe br. 1049/2001, odražava mogućnost uzimanja u obzir, čak i ako je to na posebno ograničen način, potrebe da se pomire interesi tužitelja s interesima dobre uprave.

(t. 51.)

4.      Potrebno je zadržati razliku između pojma dokumenta i pojma informacije u svrhu primjene Uredbe br. 1049/2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije.

Naime, informacija se razlikuje od dokumenata osobito po tome što je definirana kao podatak koji se može, među ostalim, nalaziti u jednom dokumentu ili više njih. U tom pogledu, budući da se nijedna od odredaba Uredbe 1049/2001 stvarno ne bavi pravom na pristup informacijama, iz njih se ne može zaključiti da pravo na pristup javnosti Komisijinu dokumentu, koje proizlazi iz članka 2. stavka 1. navedene uredbe, podrazumijeva Komisijinu dužnost da odgovori na svaki zahtjev pojedinca za informacije.

(t. 53., 54.)

5.      Općenito, pravo na pristup dokumentima institucija u smislu članka 2. stavka 3. Uredbe br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije odnosi se samo na postojeće dokumente koji su u posjedu dotične institucije. Zahtjev za pristup koji bi Komisiju naveo na izradu novog dokumenta, čak i na osnovi elemenata koji se već nalaze u postojećima koje ona posjeduje, ne predstavlja, dakle, zahtjev za djelomičan pristup i izlazi iz okvira Uredbe br. 1049/2001.

U slučaju zahtjeva za pristup s ciljem da Komisija obavi pretraživanje u jednoj svojoj bazi podataka ili više njih prema parametrima koje je tužitelj definirao, institucija je dužna odobriti zahtjev, osim u slučaju moguće primjene članka 4. Uredbe br. 1049/2001, ako se zahtijevano pretraživanje može provesti pomoću alata za pretraživanje koji su na raspolaganju za tu bazu podataka.

Naime, pretpostavlja se da su, zbog složenih odnosa koji unutar baze podataka povezuju svaki podatak s većim brojem drugih, mogući različiti prikazi svih podataka sadržanih u takvoj bazi podataka. Isto tako, moguće je odabrati dio podataka uključenih u takav prikaz i sakriti druge.

Međutim, ne može se zahtijevati od Komisije da u okviru zahtjeva za pristup dokumentima upućenog na temelju Uredbe br. 1049/2001 dostavi podnositelju dio podataka ili sve podatke sadržane u jednoj od svojih baza podataka ili u više njih klasificirane prema shemi koja ondje nije predviđena. Takav zahtjev teži stvaranju novog dokumenta i stoga izlazi iz opsega primjene Uredbe br. 1049/2001. Naime, ono što se takvim zahtjevom traži nije djelomičan pristup dokumentu koji sadržava podatke obrađene prema postojećoj klasifikacijskoj shemi, koja je stoga iskoristiva pomoću alata trenutačno dostupnih Komisiji, nego izrada dokumenta koji sadržava podatke obrađene i međusobno povezane prema novoj klasifikacijskoj shemi, neiskoristivoj pomoću navedenih alata, i stoga novog dokumenta u smislu članka 3. točke (a) navedene uredbe. Iz toga slijedi da, glede baza podataka, sve što se iz njih može izdvojiti provođenjem uobičajenog ili rutinskog pretraživanja može biti predmet zahtjeva za pristup na temelju Uredbe br. 1049/2001.

(t. 55. - 59.)

6.      Pretpostavka zakonitosti pridaje se svakoj izjavi institucija koja se odnosi na nepostojanje dokumenata traženih u okviru Uredbe br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije. Ta pretpostavka vrijedi i u slučaju da institucija navede da kombinacija podataka koja je predmet zahtjeva za pristup koji joj je upućen nije predviđena u bazi podataka odnosno bazama podataka u kojima su navedeni podaci zapisani i da se, prema tome, takva kombinacija ne može dobiti obavljanjem normalnog ili rutinskog pretraživanja.

(t. 66.)