Predmet T‑489/13

(objavljeno u ulomcima)

La Rioja Alta, SA

protiv

Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) (OHIM)

„Žig Zajednice – Postupak za proglašenje žiga ništavim – Verbalni žig Zajednice VIÑA ALBERDI – Raniji figurativni nacionalni žig VILLA ALBERTI – Relativni razlozi za odbijanje – Članak 8. stavak 1. točka (b) Uredbe (EZ) br. 207/2009 – Izostanak supostojanja žigova – Vjerojatnost dovođenja u zabludu“

Sažetak – Presuda Općeg suda (četvrto vijeće) od 30. lipnja 2015.

Žig Zajednice – Definicija i stjecanje žiga Zajednice – Relativni razlozi za odbijanje – Prigovor nositelja ranijeg istovjetnog ili sličnog žiga registriranog za istovjetne ili slične proizvode ili usluge – Vjerojatnost dovođenja u zabludu zbog ranijeg žiga – Istodobno postojanje ranijih žigova na tržištu – Učinak

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 8. st. 1. t. (b))

Opasnost da bi javnost mogla povjerovati da predmetni proizvodi ili usluge potječu od istog poduzetnika ili od poduzetnika koji su gospodarski povezani predstavlja vjerojatnost dovođenja u zabludu. Nju se treba procjenjivati općenito, u skladu s percepcijom koju relevantna javnost ima o predmetnim znakovima i proizvodima ili uslugama, uzimajući u obzir sve čimbenike relevantne u predmetnom slučaju, osobito međuovisnost sličnosti znakova i one obuhvaćenih proizvoda ili usluga. Pod relevantne čimbenike može se eventualno uzeti u obzir supostojanje dvaju žigova na tržištu, s obzirom na to da je priznato da ono kod relevantne javnosti može, zajedno s drugim elementima, umanjiti vjerojatnost dovođenja u zabludu između tih žigova.

Iako je točno da je na nositelju osporavanog žiga da u postupku pred Uredom za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) dokaže da se navedeno supostojanje temelji na tome da kod relevantne javnosti ne postoji vjerojatnost dovođenja u zabludu između žiga za koji je podnesena prijava za registraciju i ranijeg žiga na kojemu se temelji zahtjev za proglašenje žiga ništavim, on može to dokazivati na način da dostavi određeni broj indicija u tom smislu. U tom su pogledu od posebne važnosti elementi koji potvrđuju da relevantna javnost poznaje svaki pojedini predmetni žig prije datuma podnošenja prijave za registraciju osporavanog žiga. Osim toga, budući da iz sudske prakse proizlazi da supostojanje dvaju žigova može utjecati na percepciju relevantnog potrošača ako je dovoljno dugo trajalo, trajanje supostojanja također predstavlja bitan element.

Valja nadalje istaknuti da svaki argument koji se temelji na supostojanju pretpostavlja da je dokazana, s jedne strane, istovjetnost ranijih i suprotstavljenih žigova i, s druge srane, stvarna uporaba žiga za koji je tužitelj podnio prijavu za registraciju na relevantnom području. Osim toga, s obzirom na to da se u obzir može uzeti samo mirno supostojanje predmetnih žigova, postojanje spora između nositeljâ ranijih žigova sprječava da se utvrdi supostojanje.

(t. 68., 70., 80.‑82.)