Predmet T-678/20
Solar Electric Holding i dr.
protiv
Europske komisije
Presuda Općeg suda (osmo vijeće) od 10. studenoga 2021.
„Državne potpore – Tržište električne energije iz obnovljivih izvora, uključujući fotonaponsku energiju – Obveza kupnje električne energije po cijeni višoj od tržišne cijene predviđena francuskim zakonom – Odbijanje pritužbe – Članak 12. stavak 1. i članak 24. stavak 2. Uredbe (EU) 2015/1589 – Područje primjene”
1. Potpore koje dodjeljuju države – Ispitivanje pritužbi – Komisijine obveze – Pritužba koju su podnijeli korisnici neprijavljenih mjera potpore kako bi ishodili odluku o neospornosti – Komisijina obveza da ispita pritužbu – Nepostojanje
(Uredba Vijeća br. 2015/1589, čl. 1. t. (h), čl. 12. st. 1. i čl. 24. st. 2.)
(t. 22.-39., 43.)
2. Potpore koje dodjeljuju države – Nadležnosti Komisije i nacionalnih sudova – Uloga nacionalnih sudova – Zaštita prava pojedinaca u slučaju povrede obveze prethodne prijave – Obveza nacionalnih sudova da uzmu u obzir sve posljedice te povrede u skladu s nacionalnim pravom – Doseg
(čl. 107. i 108. UFEU-a)
(t. 30., 31.)
3. Potpore koje dodjeljuju države – Komisijino ispitivanje – Neprijavljene mjere potpore – Komisijina obveza da provede ocjenu spojivosti s unutarnjim tržištem – Pretpostavka – Pritužba koju je podnijela zainteresirana strana, a temelji se na povredi odredaba o državnim potporama
(Uredba Vijeća br. 2015/1589, čl. 1. t. (h), čl. 12. st. 1. i čl. 24. st. 2.)
(t. 49.-54.)
Kratak prikaz
Kako bi potaknula razvoj obnovljivih izvora energije na svojem državnom području, Francuska je 2000. za društvo Électricité de France (u daljnjem tekstu: EDF) i određene druge distributere električne energije uvela zakonsku obvezu da, na zahtjev zainteresiranih proizvođača, sklope ugovore o kupnji električne energije iz obnovljivih izvora (u daljnjem tekstu: zelena električna energija). Ti su ugovori bili sklopljeni na rok od 20 godina, a njima je previđena kupnja zelene električne energije po cijeni utvrđenoj ministarskom tarifnom odlukom koja je bila na snazi na dan na koji je proizvođač podnio potpun zahtjev za priključak na javnu mrežu.
U tim je okolnostima grupa Solar Electric, koja se bavi razvojem, izgradnjom i radom fotonaponskih postrojenja u Gvajani i na Martiniqueu, sklopila s EDF-om ugovore o kupnji zelene električne energije po cijenama utvrđenima tarifnim odlukama od 10. srpnja 2006. odnosno 12. siječnja 2010. i 31. kolovoza 2010.
Sve do kraja 2015. troškovi koje su zbog obveze kupnje zelene električne energije snosili distributeri električne energije bili su predmet mehanizma potpune naknade, koji se financirao doprinosom naplaćivanim potrošačima električne energije. Od 2016. ti se troškovi nadoknađuju preko računa posebne namjene, koji se financira porezima na potrošnju energenata.
Francuski Cour de cassation (Kasacijski sud, Francuska) 2019. je utvrdio da mjere koje se temelje na tarifnim odlukama od 10. srpnja 2006. i od 12. siječnja 2010. o provedbi mehanizma obveze kupnje zelene električne energije po cijeni višoj od tržišne cijene čine nezakonite državne potpore zato što nisu bile prijavljene Europskoj komisiji.
Nakon što je zaprimilo Komisijinu potvrdu da joj mjere koje se temelje na tarifnim odlukama o kojima je riječ nisu bile prijavljene, društvo Solar Electric podnijelo je pritužbu u vezi s programima potpora koji proizlaze iz navedenih tarifnih odluka i pozvalo je Komisiju da se izričito očituje o njihovoj spojivosti s unutarnjim tržištem.
Ta je pritužba podnesena na temelju članka 24. stavka 2. Uredbe o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 108. UFEU-a(1), u skladu s kojim svaka zainteresirana strana može podnijeti pritužbu kojom obavještava Komisiju o svakom navodnom slučaju nezakonite potpore ili o svakom navodnom slučaju zlouporabe potpore.
Komisija je dopisom od 3. rujna 2020. odbila pritužbu uz obrazloženje da njezin predmet nije obuhvaćen područjem primjene članka 24. stavka 2. Uredbe o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 108. UFEU-a.
Opći sud, potvrđujući taj zaključak, odbija tužbu za poništenje koju je protiv te odluke podnijelo društvo Solar Electric.
Ocjena Općeg suda
Opći sud najprije ističe da se pritužbom koju je podnijelo društvo Solar Electric od Komisije nastoji ishoditi odluka o neospornosti u pogledu spojivosti s unutarnjim tržištem mjera koje su provela francuska tijela i koje se temelje na tarifnim odlukama od 10. srpnja 2006. odnosno 12. siječnja 2010. i 31. kolovoza 2010.
Stoga se njegovom tužbom pokreće pitanje o tome dodjeljuje li se člankom 24. stavkom 2. Uredbe o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 108. UFEU-a korisniku nove nezakonito isplaćene potpore subjektivno pravo da Komisiji podnese pritužbu s ciljem da od nje ishodi odluku kojom se utvrđuje spojivost potpore, koju dotična država članica nije prijavila, s unutarnjim tržištem.
Međutim, iako se doslovnim tumačenjem odredaba Uredbe o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 108. UFEU-a nastoji utvrditi da korisnici nezakonito isplaćenih potpora mogu Komisiji podnijeti pritužbu na temelju članka 24. stavka 2. navedene uredbe, takav se zaključak ipak mora odbaciti zbog razloga koji se odnose na strukturu nadzora državnih potpora i na sistematiku mehanizma za pritužbe.
Kad je, s jedne strane, riječ o strukturi nadzora državnih potpora, Opći sud podsjeća na to da je obveza prijave jedan od temeljnih elemenata sustava nadzora državnih potpora uspostavljenog UFEU‑om, kojim se uvodi preventivni nadzor planova novih potpora uspostavljen člankom 108. stavkom 3. UFEU‑a. U tom kontekstu, iz same sistematike članka 108. stavka 3. UFEU-a proizlazi da je obveza prijave planova potpora Komisiji na državama članicama. Međutim, prihvaćanje toga da korisnik nezakonito isplaćene potpore može pritužbom pokrenuti postupak pred Komisijom, s ciljem da ona utvrdi spojivost te potpore s unutarnjim tržištem, imalo bi za učinak samo to da bi se tom korisniku omogućilo da stupi na mjesto dotične države članice, koja je jedina nadležna da Komisiji prijavi mjeru potpore.
Štoviše, kada bi se korisniku nezakonito isplaćene potpore priznala mogućnost da pokrene postupak pred Komisijom, to bi dovelo u pitanje temeljnu i obveznu prirodu obveze prijave mjera potpore te zabrane njihove provedbe na temelju članka 108. stavka 3. UFEU-a, kao i načelne sankcije, koja je povezana s povredom obveze države članice, među ostalim, obveze prethodne prijave odnosno povrata te potpore.
Osim toga, korisnici nezakonite potpore mogu pokrenuti postupak pred svojim nacionalnim sudovima s ciljem sankcioniranja izričitog ili prešutnog odbijanja države davateljice te potpore da ispuni svoju obvezu prijave. Stoga, nema potrebe da im se prizna pravo da, pritužbom upućenom Komisiji, pokrenu ispitivanje spojivosti potpore s ciljem da ta potpora bude odobrena.
Kad je, s druge strane, riječ o sistematici mehanizma za pritužbe uspostavljenog Uredbom o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 108. UFEU-a, Opći sud ističe da je on osmišljen da obavještava Komisiju o nezakonitim potporama koje nisu spojive s unutarnjim tržištem. Iz toga slijedi da je područje primjene članka 24. stavka 2. navedene uredbe ograničeno na pritužbe kojima je cilj razotkrivanje nezakonitih potpora koje podnositelji pritužbi smatraju nespojivima s unutarnjim tržištem. S druge strane, područje primjene navedenog članka 24. stavka 2. ne obuhvaća pritužbe kojima podnositelji navode da je potpora spojiva s unutarnjim tržištem i da bi je, zbog toga, Komisija trebala odobriti.
Slijedom toga, korisnici nezakonite potpore ne mogu se pozivati na članak 24. stavak 2. Uredbe o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 108. UFEU-a kako bi podnijeli pritužbu koja se odnosi na nezakonitu potporu koju izravno ili neizravno koriste, a s ciljem da Komisija donese odluku kojom se utvrđuje spojivost te potpore s unutarnjim tržištem.
Naposljetku, Opći sud odbija i argument društva Solar Electric u skladu s kojim Komisijino nezauzimanje stajališta o njegovoj pritužbi stvara pravnu prazninu koja se nastojala izbjeći člancima 107. do 109. UFEU-a te Uredbom 2015/1589, pri čemu podsjeća na to da se pravom Unije Komisiji ne nameće obveza da provede ocjenjivanje spojivosti neprijavljene mjere čim o tome bude obaviještena putem pritužbe koju podnese korisnik poput društva Solar Electric.