Žalba koju je 27. lipnja 2024. podnijela Ideella föreningen Svenska Bankföreningen med firma Svenska Bankföreningen, Näringsverksamhet protiv presude Općeg suda (četvrto prošireno vijeće) od 17. travnja 2024. u predmetu T-112/22, Svenska Bankföreningen i Länsförsäkringar Bank/Komisija
(predmet C-459/24 P)
Jezik postupka: engleski
Stranke
Žalitelj: Ideella föreningen Svenska Bankföreningen med firma Svenska Bankföreningen, Näringsverksamhet (zastupnici: P. Hansson, M. Eriksson, M. Persson, advokater)
Druga stranka u postupku: Länsförsäkringar Bank AB, Europska komisija, Kraljevina Švedska
Žalbeni zahtjevi
Žalitelj od Suda zahtijeva da:
ukine presudu Općeg suda;
donese konačnu presudu u ovom postupku ili, ako je potrebno, vrati predmet Općem sudu na odlučivanje o žalbenim razlozima koji još nisu ispitani; i
naloži Komisiji snošenje troškova postupka u oba stupnja.
Žalbeni razlozi i glavni argumenti
Prvi žalbeni razlog – pogreška koja se tiče prava u primjeni članka 107. stavka 1. UFEU-a prilikom određivanja cilja.
Opći je sud povrijedio članak 107. stavak 1. UFEU-a kad je ocijenio i utvrdio cilj poreza na rizik kao oporezivanje „kreditnih institucija koje predstavljaju sistemski rizik” jer to nije u skladu s ciljem koji je Švedska predstavila u zakonodavnom postupku, koji je zapravo oporezivanje velikih kreditnih institucija.
Drugi žalbeni razlog – pogreška koja se tiče prava u primjeni članka 107. i 108. UFEU-a jer nisu utvrđene nikakve ozbiljne poteškoće.
Drugim žalbenim razlogom žalitelj tvrdi da je Opći sud povrijedio članak 107. stavak 1., članak 108. stavak 2. i 3. UFEU-a, te članak 4. stavak 2. i 4. Uredbe 2015/15891 kad je zaključio da Komisija nije imala ozbiljnih poteškoća prilikom ocjene (i) cilja, (ii) svakog sastavnog elementa referentnog sustava i (iii) postojanja odstupanja od referentnog sustava. Prvo, što se tiče cilja, Opći je sud počinio pogrešku koja se tiče prava kad je unatoč nejasnom i netransparentnom tekstu cilja zaključio da Komisija nije imala ozbiljnih poteškoća prilikom ocjene tog cilja.
Drugo, čak iako Sud smatra de je Opći sud pravilno odredio cilj i da nije bilo ozbiljnih poteškoća u tom pogledu, Opći je sud počinio pogrešku koja se tiče prava prilikom ispitivanja sastavnih elemenata referentnog sustava: (i) porezne osnovice jer obveze ne mjere „sistemski rizik”, što je bilo očito iz informacija dostupnih Komisiji, (ii) osoba koje su obvezne plaćati porez, jer su informacije dostupne Komisiji prilikom donošenja odluke pokazivale nedosljednost između osoba podložnih porezu na rizik i cilja poreza i (ii) praga, jer su informacije dostupne Komisiji prilikom donošenja odluke pokazivale da izbor praga nije bio dobro prilagođen da bi obuhvatio sistemski važne institucije.
Treće, s upućivanjem na prethodno navedeno, Opći je sud počinio pogrešku koja se tiče prava prilikom ocjene i utvrđenja da Komisija nije trebala sumnjati u to jesu li kreditne institucije iznad i ispod praga u usporedivom činjeničnom i pravnom položaju.
Treći žalbeni razlog – povreda obveze obrazlaganja
Opći je sud povrijedio obvezu obrazlaganja kad je utvrdio da tužitelji u prvom stupnju nisu dokazali da bi propast institucija koje nisu porezni obveznici predstavljala sistemski rizik, dok su tužitelji u prvom stupnju uistinu istaknuli takav argument koji Opći sud nije ocijenio. Štoviše, Opći sud je pogrešno shvatio argument koji su istaknuli tužitelji u prvom stupnju i konačno, s obzirom na to da je Opći sud utvrdio pogrešni cilj, Opći je sud propustio pravilno ocijeniti nekoliko argumenata koje su istaknuli tužitelji.
Četvrti žalbeni razlog – iskrivljavanje činjenica i dokaza
Konačno, Opći je sud iskrivio činjenice i dokaze prilikom određivanja cilja poreza jer utvrđeni cilj nije proizašao iz prijedloga zakona.
____________
1 Uredba Vijeća (EU) 2015/1589 od 13. srpnja 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL 2015, L 248, str. 9.).