PRESUDA SLUŽBENIČKOG SUDA EUROPSKE UNIJE

(treće vijeće)

25. lipnja 2014.

Predmet F‑67/13

Philippe Rihn

protiv

Europskog policijskog ureda (Europol)

„Javna služba – Osoblje Europola – Konvencija o osnivanju Europola – Pravilnik o osoblju Europola – Odluka 2009/371/PUP – Primjena Uvjeta zaposlenja koji se primjenjuju na ostale službenike Europskih zajednica na osoblje Europola – Neproduljenje ugovora o radu na određeno vrijeme članu privremenog osoblja – Odbijanje dodjele ugovora o radu na neodređeno vrijeme članu privremenog osoblja“

Predmet:      Tužba podnesena na temelju članka 270. UFEU‑a kojom P. Rihn zahtijeva poništenje odluka kojima je Europski policijski ured (Europol) odbio preoblikovati njegov ugovor o radu na određeno vrijeme člana privremenog osoblja, koji je istekao 31. ožujka 2013., u ugovor o radu na neodređeno vrijeme i produljiti navedeni ugovor na neodređeno vrijeme.

Odluka:      Tužba se odbija. P. Rihn snosi vlastite troškove i nalaže mu se snošenje troškova Europskog policijskog ureda.

Sažetak

1.      Dužnosnici – Načela – Zaštita legitimnih očekivanja – Pretpostavke – Precizna jamstva uprave

2.      Dužnosnici – Članovi privremenog osoblja – Postupak zapošljavanja – Produljenje ugovora o radu na određeno vrijeme – Diskrecijska ovlast uprave – Dužnost brižnog postupanja uprave – Uzimanje u obzir interesa dotičnog člana osoblja – Sudski nadzor – Granice

(Uvjeti zaposlenja koji se primjenjuju na ostale službenike, čl. 88.)

1.      Svaki pojedinac koji se nalazi u položaju iz kojeg proizlazi da mu je administrativno tijelo dalo povoda za osnovana očekivanja pružajući mu precizna jamstva u obliku detaljnih, bezuvjetnih i usklađenih informacija koje proizlaze iz ovlaštenih i pouzdanih izvora ima pravo zahtijevati zaštitu legitimnih očekivanja.

(t. 41.)

Izvori:

Službenički sud: presuda Mendes/Komisija, F‑125/11, EU:F:2013:35, t. 62.

2.      Administrativno tijelo raspolaže širokom diskrecijskom ovlašću u području produljenja ugovora i, u tom kontekstu, nadzor suda ograničen je pitanjem je li administrativno tijelo, u pogledu razloga koji su doveli do njegove ocjene, ostalo unutar nespornih granica te je li izvršilo svoju ovlast na očito pogrešan način.

Nadalje, dužnost brižnog postupanja, među ostalim, podrazumijeva da tijelo za imenovanje, kad odlučuje o položaju člana osoblja, i to čak u okviru izvršenja široke diskrecijske ovlasti, uzima u obzir sve elemente koji mogu utjecati na njegovu odluku; na njemu je da pritom uzme u obzir ne samo interes službe, već i interes dužnosnika ili člana osoblja u pitanju. Uzimajući u obzir doseg diskrecijske ovlasti kojom raspolažu institucije prilikom ocjene u interesu službe, nadzor suda Unije mora se ograničiti pitanjem je li nadležno tijelo ostalo u okviru razumnih granica te je li primijenilo svoju diskrecijsku ovlast na pogrešan način.

(t. 52. i 53.)

Izvori:

Prvostupanjski sud: presuda BUPA i dr./Komisija, T‑289/03, EU:T:2008:29, t. 221.

Službenički sud: presuda Gheysens/Vijeće, F‑8/10, EU:F:2010:151, t. 75.