Zahtjev za prethodnu odluku koji je 13. lipnja 2023. uputio Landgericht Duisburg (Njemačka) – HT/Mercedes-Benz Group AG
(predmet C-371/23, Mercedes-Benz Group)
Jezik postupka: njemački
Sud koji je uputio zahtjev
Landgericht Duisburg
Stranke glavnog postupka
Tužitelj: HT
Tuženik: Mercedes-Benz Group AG
Prethodna pitanja
Može li dio - koji je konstruiran da ustanovljava temperaturu, brzinu vozila, brzinu vrtnje motora (RPM), stupanj prijenosa u mjenjaču, podtlak u cjevovodu, ili bilo koji drugi parametar za potrebe modulacije parametara procesa izgaranja u motoru ovisno o rezultatu tog ispitivanja - smanjiti učinkovitost sustava za kontrolu emisije u smislu članka 3. točke 10. Uredbe (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007.1 i pristupu podacima za popravke i održavanje vozila i stoga predstavljati poremećajni uređaj u smislu članka 3. točke 10. Uredbe br. 715/2007, čak i ako se modulacijom parametara procesa izgaranja koju je uzrokovao taj dio na temelju rezultata ispitivanja s jedne strane povećavaju emisije određene štetne tvari, primjerice dušikovih oksida, ali se s druge strane istodobno smanjuju emisije jedne druge štetne tvari ili više njih, primjerice čestica, ugljikovodika, ugljikova monoksida, metana i/ili ugljikova dioksida?
U slučaju potvrdnog odgovora na prvo pitanje: pod kojim je uvjetima u tom slučaju taj dio poremećajni uređaj?
Može li se pravom Unije s obzirom na druge elemente, osim postojanja poremećajnog uređaja u smislu članka 3. točke 10. Uredbe br. 715/2007, zabraniti sklop ili upravljačka jedinica u vozilu kojima se zbog njima izmijenjenih parametara procesa izgaranja, s jedne strane, povećava emisija određene onečišćujuće tvari, primjerice dušikova oksida, ali, s druge strane, istodobno smanjuje emisija jedne ili više drugih onečišćujućih tvari, na primjer čestica, ugljikovodika, ugljičnog monoksida, metana i/ili ugljičnog dioksida?
4. U slučaju potvrdnog odgovora na treće pitanje: pod kojim uvjetima je to slučaj?
5. U slučaju potvrdnog odgovora na prvo pitanje: je li poremećajni uređaj u smislu članka 3. točke 10. Uredbe br. 715/2007 dopušten u smislu članka 5. druge rečenice stavka 2. točke (a) te uredbe čak i ako potreba za tim uređajem nije opravdana radi zaštite motora od oštećenja ili od prometne nezgode, ali je ipak opravdana radi sigurnog rada vozila?
6. U slučaju potvrdnog odgovora na prvo pitanje: jesu li odredbe nacionalnog prava - kojima se od kupca vozila, u okviru spora s tim proizvođačem o odštetnom zahtjevu koji je taj kupac podnio, zahtijeva da u potpunosti dokaže postojanje poremećajnog uređaja u smislu članka 3. točke 10. Uredbe br. 715/2007 kao i, osim toga, nepostojanje činjenica na temelju kojih je poremećajni uređaj, koji se treba utvrditi u prethodno navedenom smislu, iznimno dopušten u skladu s člankom 5. drugom rečenicom stavka 2. točkom (a) Uredbe br. 715/2007, a da proizvođač vozila ne mora u slučaju izvođenja dokaza u tom pogledu dostaviti podatke - u suprotnosti s člankom 18. stavkom 1., člankom 26. stavkom 1. i člankom 46. Direktive 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007.1 , koji su navedeni u presudi Suda od 21. ožujka 2023. (predmet C-100/21), s obzirom na to da iz potonjih odredbi proizlazi da kupac vozila mora imati pravo da od njegova proizvođača zahtijeva naknadu štete ako je u njemu ugrađen zabranjeni poremećajni uređaj (vidjeti točke 91. i 93. navedene presude)?
7. U slučaju potvrdnog odgovora na šesto pitanje: kako je pravom Unije uređen teret dokazivanja postojanja poremećajnog uređaja u smislu članka 3. točke 10. Uredbe br. 715/2007 i činjenica na temelju kojih je on iznimno dopušten u skladu s člankom 5. drugom rečenicom stavka 2. točkom (a) iste uredbe u sporu između kupca vozila i njegova proizvođača koji se odnosi na pravo prvog da od potonjeg zahtijeva naknadu štete? Može li se strankama olakšati teret dokazivanja, ako da, na koji način, ili se na njih primjenjuju obveze i ako da, koje? Ako se primjenjuju obveze, koje su posljedice njihova neispunjenja?
8. U slučaju potvrdnog odgovora na treće pitanje: jesu li odredbe nacionalnog prava - kojima se od kupca vozila, u okviru spora s tim proizvođačem o odštetnom zahtjevu koji je taj kupac podnio, zahtijeva da u potpunosti dokaže postojanje sklopa ili upravljačke jedinice koji su, iako se ne smatraju poremećajnim uređajem u smislu članka 3. točke 10. Uredbe br. 715/2007, prema drugom stajalištu zabranjeni, a da proizvođač vozila ne mora u slučaju izvođenja dokaza u tom pogledu dostaviti podatke - u suprotnosti s člankom 18. stavkom 1., člankom 26. stavkom 1. i člankom 46. Direktive 2007/46/EZ, koji su navedeni u presudi Suda od 21. ožujka 2023. (predmet C-100/21), s obzirom na to da iz potonjih odredbi proizlazi da kupac vozila mora imati pravo da od njegova proizvođača zahtijeva naknadu štete ako je u njemu ugrađen zabranjen sklop ili upravljačka jedinica (vidjeti točke 91. i 93. navedene presude)?
9. U slučaju potvrdnog odgovora na osmo pitanje: kako je pravom Unije uređen teret dokazivanja postojanja sklopa ili upravljačke jedinice koji su nedopušteni u smislu navedenom u osmom pitanju u sporu između kupca vozila i njegova proizvođača koji se odnosi na pravo prvog da od potonjeg zahtijeva naknadu štete? Može li se strankama olakšati teret dokazivanja, ako da, na koji način, ili se na njih primjenjuju obveze i ako da, koje? Ako se primjenjuju obveze, koje su posljedice njihova neispunjenja?
____________
1 Uredba (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o homologaciji tipa motornih vozila u odnosu na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 5 i Euro 6) i pristupu podacima za popravke i održavanje vozila (SL 2007., L 171, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 30., str. 284.)
1 Direktiva 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o uspostavi okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (Okvirna direktiva) (SL 2007., L 263, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 35., str. 103.)