PRESUDA SUDA (treće vijeće)
17. prosinca 2020.(*)
„Zahtjev za prethodnu odluku – Usklađivanje zakonodavstava – Kozmetički proizvodi – Uredba (EZ) br. 1223/2009 – Članak 19. – Podaci za potrošače – Označivanje – Podaci koje treba navesti na posudi i ambalaži proizvoda – Označivanje na stranom jeziku – ‚Funkcija kozmetičkog proizvoda’ – Pojam – Ambalaža kozmetičkih proizvoda koja sadržava upućivanje na detaljan katalog proizvoda sastavljen na potrošačevu jeziku”
U predmetu C‑667/19,
povodom zahtjeva za prethodnu odluku na temelju članka 267. UFEU‑a, koji je uputio Sąd Okręgowy w Warszawie XXIII Wydział Gospodarczy Odwoławczy (Okružni sud u Varšavi, 23. odjel za žalbe u gospodarskim stvarima, Poljska), odlukom od 12. srpnja 2019., koju je Sud zaprimio 9. rujna 2019., u postupku
A. M.
protiv
E. M.,
SUD (treće vijeće),
u sastavu: A. Prechal, predsjednik vijeća, K. Lenaerts, predsjednik Suda, u svojstvu suca trećeg vijeća, N. Wahl (izvjestitelj), F. Biltgen i L. S. Rossi, suci,
nezavisni odvjetnik: M. Campos Sánchez‑Bordona,
tajnik: A. Calot Escobar,
uzimajući u obzir pisani postupak,
uzimajući u obzir očitovanja koja su podnijeli:
– za A. M., A. Chołub, adwokat,
– za poljsku vladu, B. Majczyna, u svojstvu agenta,
– za belgijsku vladu, S. Baeyens i P. Cottin, u svojstvu agenata,
– za dansku vladu, J. Nymann‑Lindegren, S. Wolff i P. Z. L. Ngo, u svojstvu agenata,
– za vladu Helenske Republike, L. Kotroni, S. Charitaki i S. Papaioannou, u svojstvu agenata,
– za litavsku vladu, K. Dieninis i K. Juodelytė, u svojstvu agenata,
– za nizozemsku vladu, M. Bulterman i M. Noort, u svojstvu agenata,
– za Europsku komisiju, M. Jáuregui Gómez i B. Sasinowska, u svojstvu agenata,
saslušavši mišljenje nezavisnog odvjetnika na raspravi održanoj 9. srpnja 2020.,
donosi sljedeću
Presudu
1 Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje članka 19. stavka 1. točke (f) i članka 19. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o kozmetičkim proizvodima (SL 2009., L 342, str. 59.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 27., str. 152.).
2 Zahtjev je upućen u okviru spora između osoba A. M. i E. M. u vezi s raskidom ugovora o kupoprodaji kozmetičkih proizvoda sklopljenog između tih stranaka.
Pravni okvir
Pravo Unije
3 Uvodne izjave 3., 4., 6., 7., 9. i 46. Uredbe br. 1223/2009 glase kako slijedi:
„(3) Cilj je ove Uredbe pojednostaviti postupke i uskladiti terminologiju, te time smanjiti administrativno opterećenje i dvosmislenost. Nadalje, njome se jačaju određeni elementi regulatornog okvira za kozmetičke proizvode, poput unutarnjeg nadzora nad tržištem, s ciljem postizanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi.
(4) Ovom se Uredbom cjelovito usklađuju pravila u Zajednici radi uspostave zajedničkog tržišta kozmetičkih proizvoda i postizanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi.
[…]
(6) Ova se Uredba odnosi samo na kozmetičke proizvode, a ne i na lijekove, medicinske proizvode i biocidne proizvode. To je razgraničenje posebno vidljivo iz podrobne definicije kozmetičkih proizvoda, koja se odnosi i na njihovo područje primjene i na njihovu namjenu.
(7) Ocjena o tome je li proizvod kozmetički proizvod vrši se od slučaja do slučaja, uzimajući u obzir sva obilježja proizvoda. […]
[…]
(9) Kozmetički proizvodi trebaju biti sigurni u uobičajenim ili razumno predvidljivim uvjetima uporabe. Razlozi temeljeni na usporedbi rizika s mogućim koristima posebno ne bi trebali opravdavati rizik za zdravlje ljudi.
[…]
(46) Potrebna je transparentnost u vezi sa sastojcima koji se koriste u kozmetičkim proizvodima. Takvu je transparentnost moguće postići navođenjem sastojaka upotrijebljenih u kozmetičkom proizvodu na njegovoj ambalaži. Ako iz praktičnih razloga nije moguće navesti sastojke na ambalaži, te je podatke potrebno priložiti na način kako bi oni bili dostupni potrošaču.”
4 U skladu s člankom 1., ovom se Uredbom utvrđuju pravila koja mora ispuniti svaki kozmetički proizvod koji se stavlja na tržište kako bi se osigurali funkcioniranje zajedničkog tržišta i visoka razina zaštite zdravlja ljudi.
5 Članak 2. stavak 1. točka (a) navedene uredbe „kozmetički proizvod” definira kao „svaku tvar ili smjesu koja je namijenjena dodiru s vanjskim dijelovima ljudskog tijela (koža, kosa i vlasište, nokti, usnice i vanjski spolni organi) ili sa zubima i sluznicom usne šupljine isključivo ili prvenstveno radi njihova čišćenja, parfimiranja, i/ili zaštite i održavanja u dobrom stanju, mijenjanja njihova izgleda i/ili korekcije tjelesnih mirisa”.
6 Članak 3. Uredbe br. 1223/2009, naslovljen „Sigurnost” propisuje:
„Kozmetički proizvod dostupan na tržištu mora biti siguran za zdravlje ljudi kada se koristi u uobičajenim ili razumno predvidljivim uvjetima uporabe, uzimajući posebno u obzir sljedeće:
(a) prezentaciju […];
(b) označivanje;
[…]”
7 Poglavlje VI. te uredbe, naslovljeno „Podaci za potrošače”, sadržava članke 19. do 21. Članak 19. navedene uredbe, pod naslovom „Označivanje”, predviđa:
„1. Ne dovodeći u pitanje ostale odredbe ovog članka, kozmetički proizvodi stavljaju se na tržište samo ako se na posudi i ambalaži kozmetičkih proizvoda nalaze sljedeći podaci ispisani neizbrisivim, jasno čitljivim i vidljivim slovima:
[…]
(d) posebne mjere opreza koje je potrebno poštovati prilikom uporabe, te barem one iz priloga III. do VI. i bilo koja upozorenja [o posebnim mjerama opreza koje je potrebno poštovati u vezi s] kozmetičkim proizvodima za profesionalnu uporabu;
[…]
(f) funkcija kozmetičkog proizvoda, osim ako to nije jasno iz njegova izgleda;
(g) popis sastojaka. Ovaj se podatak može navesti samo na ambalaži. Ispred popisa mora stajati izraz: ‚sastojci’.
[…]
2. Ako iz praktičnih razloga na oznaci nije moguće navesti, kao što je to predviđeno, podatke iz točaka (d) i (g) stavka 1., primjenjuje se sljedeće:
– [potrebni] podaci se navode na priloženom ili pričvršćenom listiću, naljepnici, traci, markici ili kartici,
– osim ako to nije neizvedivo, ti se podaci navode u skraćenom obliku ili putem simbola iz točke 1. Priloga VII., koji se moraju nalaziti na posudi ili ambalaži za podatke iz točke (d) stavka 1., odnosno na ambalaži za podatke iz točke (g) stavka 1.
3. U slučaju sapuna, kuglica za kupanje i drugih malih proizvoda za koje je iz praktičnih razloga nemoguće navesti podatke iz točke (g) stavka 1. na naljepnici, markici, traci, kartici ili priloženom listiću, ti se podaci navode na obavijesti u neposrednoj blizini posude u kojoj je predmetni kozmetički proizvod izložen za prodaju.
4. Za kozmetičke proizvode koji nisu pretpakirani, koji se pakiraju na mjestu prodaje na zahtjev kupca ili koji su pretpakirani za neposrednu prodaju, države članice donose podrobna pravila u vezi s navođenjem podataka iz stavka 1.
5. Jezik na kojemu su napisani podaci iz točaka (b), (c), (d) i (f) stavka 1., te iz stavaka 2., 3. i 4. utvrđuje se pravnim propisima država članica u kojima je proizvod dostupan krajnjem korisniku.
[…]”
8 Članak 20. Uredbe br. 1223/2009, naslovljen „Tvrdnje na proizvodima”, u stavcima 1. i 2. određuje:
„1. Pri označivanju, osiguranju dostupnosti na tržištu i reklamiranju kozmetičkih proizvoda nije dopušteno koristiti tekst, imena, robne žigove, slike i simbolične ili druge oznake kojima se tim proizvodima pripisuju obilježja ili funkcije koje oni nemaju.
2. U suradnji s državama članicama, Komisija izrađuje akcijski plan u pogledu tvrdnji koje se koriste te kako bi utvrdila prioritete za donošenje zajedničkih mjerila za opravdavanje uporabe tvrdnje.
[…]”
9 U Prilogu VII. toj uredbi, naslovljenom „Simboli koji se upotrebljavaju na ambalaži/posudi”, navodi se:
„1. Uputa na priložene informacije
[…]”.
Poljsko pravo
10 Članak 2. ustawe o kosmetykach (Zakon o kozmetičkim proizvodima) od 30. ožujka 2001. (Dz. U. br. 42, pozicija 473.), u verziji koja je bila na snazi na dan sklapanja kupoprodajnog ugovora o kojem je riječ u glavnom postupku (Dz. U. iz 2013., pozicija 475.) određuje:
„1. U smislu ovog zakona, kozmetički proizvod podrazumijeva svaku kemijsku tvar ili smjesu koja je namijenjena dodiru s vanjskim dijelovima ljudskog tijela: kožom, kosom i dlakama, usnama, noktima, vanjskim spolnim organima, zubima i sluznicom usne šupljine, isključivo ili prvenstveno radi njihova čišćenja, njege, zaštite, parfimiranja, mijenjanja izgleda tijela ili poboljšanja njegova mirisa.
2. Ministar zdravlja uredbom definira najraširenije kategorije kozmetičkih proizvoda, uzimajući u obzir kriterije utvrđene u stavku 1.”
11 Članak 6. tog zakona glasi kako slijedi:
„1. Ambalažu kozmetičkog proizvoda treba označiti na čitljiv i vidljiv način postupkom koji jamči da se oznaka ne može lako ukloniti.
2. Pod uvjetom odredaba iz stavka 3., označivanje ambalaže kozmetičkog proizvoda na posudi i na ambalaži sadržava sljedeće podatke:
[…]
5) posebne mjere opreza koje je potrebno poštovati prilikom uporabe kozmetičkog proizvoda, kad je on namijenjen profesionalnoj uporabi u skladu s njegovom predviđenom namjenom, uz druge potrebne mjere opreza;
[…]
7) funkciju kozmetičkog proizvoda, ako to nije jasno iz njegova izgleda;
8) popis sastojaka definiranih u skladu s nazivima iz Međunarodnog nazivlja kozmetičkih sastojaka (NIIC), ispred kojeg stoji izraz ‚sastojci’ […]
[…]
4. Podatke iz stavka 2. točke 8. moguće je navesti samo na ambalaži kozmetičkog proizvoda.
[…]
6. Ako zbog dimenzija ili oblika ambalaže na njoj nije moguće navesti upozorenja ili podatke iz stavka 2. točaka 5. i 8., oni se mogu navesti na listiću, naljepnici, traci ili kartici priloženoj proizvodu. U tom slučaju, na posudi ili ambalaži trebaju se nalaziti podaci u skraćenom obliku ili grafički simbol koji upućuje na to da su navedene informacije priložene proizvodu.
7. Ako zbog dimenzija ili oblika ambalaže na listiću, naljepnici, traci ili kartici priloženoj proizvodu nije moguće navesti podatke iz stavka 2. točke 8., ti se podaci izravno navode na posudi ili mjestu gdje je kozmetički proizvod izložen za prodaju koje je dostupno kupcu.
8. Ako kozmetički proizvod nije pretpakiran u cijelosti već je pakiran u mjestu prodaje na zahtjev kupca ili ako je proizvod pretpakiran u cijelosti u svrhu njegove izravne prodaje, podaci navedeni u stavku 2. točkama 1., 2. i 4. do 8. navode se na posudi ili ambalaži u kojoj se kozmetički proizvod nudi na prodaju.
[…]”
Glavni postupak i prethodna pitanja
12 Osoba A. M., koja je, među ostalim, vlasnik salona za uljepšavanje, kupila je kozmetičke proizvode američkog proizvođača od osobe E. M., distributera navedenih proizvoda.
13 Točnije, iz spisa podnesenog Sudu proizlazi da je osoba A. M. sudjelovala na osposobljavanju koje je organizirao poslovni predstavnik osobe E. M. o proizvodima koje je potonja stavljala na tržište. Tijekom tog osposobljavanja objašnjeno joj je označivanje tih proizvoda te su joj bila objašnjena svojstva svakog od njih. Navedeni zastupnik joj je predao dokumentaciju sastavljenu u tu svrhu na poljskom jeziku, kao i maloprodajne brošure i popratni priručnik o osposobljavanju. Osoba A. M. obaviještena je, osim toga, da je bilo riječi o američkim kozmetičkim proizvodima, čija ambalaža nije navodila informacije na poljskom jeziku u vezi s njihovim djelovanjem već se na njoj nalazio simbol koji je predstavljao ruku s otvorenom knjigom upućujući na katalog sa svim informacijama o tim proizvodima na poljskom jeziku.
14 Nakon tog osposobljavanja osoba A. M. je od osobe E. M. 28. i 29. siječnja 2016. kupila 40 maloprodajnih brošura po cijeni jedne u iznosu od 0,01 poljskih zlota (PLN) (otprilike 0,002 eura), 10 poslovnih kataloga po cijeni jednog u iznosu od 0,01 PLN i razne kozmetičke proizvode, odnosno kreme, maske i pudere, za bruto iznos od 3 184,25 PLN (711,61 eura). Na ambalaži proizvoda nalazili su se ime odgovornog subjekta izvorni naziv kozmetičkog proizvoda, njegov sastav, rok trajanja i njegov serijski broj te simbol ruke s knjigom kao upućivanje na katalog na poljskom jeziku.
15 Osoba A. M. raskinula je ugovor o prodaji tih proizvoda zbog nedostatka prodane stvari, ističući da na ambalaži nije bilo informacija na poljskom jeziku o funkciji proizvoda, što nije omogućavalo njegovo identificiranje i poznavanje njegova djelovanja, s obzirom na to da njegova obilježja nisu jasno proizlazila iz njegova izgleda. Navela je da maloprodajni kozmetički proizvodi koje je primila u zadnjoj isporuci nisu na svojoj ambalaži sadržavali informacije na poljskom jeziku koje su potrebne u skladu s pravom primjenjivim na trgovinu kozmetičkim proizvodima u Poljskoj, odnosno one iz članka 19. stavka 1. točke (f) i članka 19. stavka 5. Uredbe br. 1223/2009. Također je istaknula da su informacije koje se na poljskom jeziku zahtijevaju na temelju zakona bile uključene samo u katalog, koji nije bio povezan s proizvodom.
16 Osoba E. M. je pak osigurala da proizvodi budu označeni u skladu s važećim nacionalnim odredbama i člankom 19. Uredbe br. 1223/2009. Tako je navela da se simbol koji prikazuje ruku s otvorenom knjigom nalazio na proizvodima što je upućivalo krajnjeg korisnika proizvoda na uputu, u ovom slučaju katalog isporučen na poljskom jeziku uz svaki proizvod. Pojasnio je da je taj katalog na poljskom jeziku sadržavao cjelovit opis proizvoda i njihovih funkcija te su u njemu navedene njihove kontraindikacije, način primjene i sastojci.
17 Osoba A. M. je Sądu Rejonowy dla m. st. Warszawy w Warszawie (Općinski sud u Varšavi, Poljska) podnijela tužbu radi naknade troškova kupnje tih proizvoda. Taj je sud odbio tužbu s obrazloženjem da osoba A. M. nije mogla dokazati da nije znala da proizvodi nisu sadržavali nikakve podatke na poljskom jeziku. Taj je sud osobito uzeo u obzir prethodnu suradnju stranaka, činjenicu da osoba A. M. nije prethodno istaknula nedostatke robe i okolnost da se u ovom slučaju simbol nalazio na vanjskoj pojedinačnoj ambalaži proizvoda pozivanjem na priložene informacije, pri čemu je predmetni simbol služio poboljšanju čitljivosti i komuniciranja s potrošačem.
18 Osoba A. M. podnijela je žalbu protiv te presude pred Sądom Okręgowy w Warszawie, XXIII Wydział Gospodarczy Odwoławczy (Okružni sud u Varšavi, 23. odjel za žalbe u gospodarskim stvarima, Poljska). Osporila je, među ostalim, ocjenu prvostupanjskog suda prema kojoj je katalog na koji se upućivalo predstavljao točno označivanje kozmetičkih proizvoda koji su joj bili prodani, smatrajući da iz prikupljenih dokaza nije jasno vidljivo da nije bilo moguće na predmetnim proizvodima navesti potrebne informacije.
19 U tim je okolnostima Sąd Okręgowy w Warszawie, XXIII Wydział Gospodarczy Odwoławczy (Okružni sud u Varšavi, 23. odjel za žalbe u gospodarskim stvarima) odlučio prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeća prethodna pitanja:
„1. Treba li članak 19. stavak 1. točku (f) Uredbe br. 1223/2009, time što određuje da se na posudama i ambalaži kozmetičkih proizvoda moraju nalaziti podaci o funkciji kozmetičkog proizvoda ispisani neizbrisivim, jasno čitljivim i vidljivim slovima, ako ona nije jasna iz njegova izgleda, tumačiti na način da se to odnosi na temeljne funkcije kozmetičkog proizvoda u smislu članka 2. stavka 1. točke (a) Uredbe, to jest na funkciju čišćenja, funkciju njege i zaštite (održavanje u dobrom stanju), parfimiranje i funkciju uljepšavanja (mijenjanje izgleda) ili da se moraju navesti detaljnije funkcije koje omogućuju identificiranje svojstava pojedinog kozmetičkog proizvoda?
2. Treba li članak 19. stavak 2. Uredbe br. 1223/2009 i uvodnu izjavu 46. te uredbe tumačiti na način da je moguće podatke o kojima je riječ u stavku 1. točkama (d), (g) i (f) tog članka, to jest, one o posebnim mjerama opreza koje je potrebno poštovati prilikom uporabe, sastojcima i funkciji, navesti u poslovnom katalogu koji obuhvaća i druge proizvode, isticanjem na pakiranju simbola određenog u Prilogu VII. točki 1.?”
O prethodnim pitanjima
Prvo pitanje
20 Svojim prvim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li članak 19. stavak 1. točku (f) Uredbe br. 1223/2009 tumačiti na način da navođenje „funkcije kozmetičkog proizvoda” koje se, na temelju te odredbe, mora nalaziti na posudi i ambalaži takvog proizvoda mora biti takve naravi da informira potrošača samo o ciljevima koji se žele postići uporabom proizvoda, kako su navedeni u članku 2. stavku 1. točki (a) te uredbe – to jest čišćenju, parfimiranju, mijenjanju izgleda, zaštiti, održavanju u dobrom stanju i korekciji tjelesnih mirisa – ili i o svim funkcijama koje omogućuju određivanje posebnih svojstava predmetnog proizvoda.
21 U skladu s člankom 19. stavkom 1. točkom (f) Uredbe br. 1223/2009, kozmetički proizvodi stavljaju se na tržište samo ako se na posudi i ambalaži tih proizvoda nalazi ispisana neizbrisivim, jasno čitljivim i vidljivim slovima „funkcija kozmetičkog proizvoda, osim ako to nije jasno iz njegova izgleda”.
22 U svrhu tumačenja izraza „funkcija kozmetičkog proizvoda” u smislu te odredbe valja, u skladu s ustaljenom sudskom praksom, uzeti u obzir ne samo njezin tekst već i kontekst te ciljeve propisa kojeg je ona dio (presuda od 2. travnja 2020., kunsthaus muerz, C‑20/19, EU:C:2020:273, t. 28. i navedena sudska praksa).
23 Kao prvo, u tekstu navedene odredbe ne definira se „funkcija kozmetičkog proizvoda”. Taj se izraz uostalom ne ponavlja u drugim odredbama Uredbe br. 1223/2009.
24 Članak 2. stavak 1. točka (a) te uredbe definira taj proizvod navodeći tri kriterija. Njome se najprije predviđa kriterij koji se odnosi na narav predmetnog proizvoda, odnosno da mora biti riječ o tvari ili smjesi tvari, zatim kriterij koji se odnosi na dijelove ljudskog tijela s kojima je namijenjeno da taj proizvod dođe u dodir i, naposljetku, kriterij koji se odnosi na cilj koji se namjerava postići uporabom navedenog proizvoda (vidjeti u tom smislu presudu od 3. rujna 2015., Colena, C‑321/14, EU:C:2015:540, t. 19.).
25 Kad je riječ o potonjem kriteriju, navedenom se odredbom pojašnjava da kozmetički proizvod, kako bi se definirao kao takav, mora imati isključiv ili glavni cilj čišćenja, parfimiranja, izmjene izgleda, zaštite ili održavanja u dobrom stanju jednog od dijelova tijela navedenih u toj odredbi ili korekcije tjelesnih mirisa.
26 Kao drugo, što se tiče kako konteksta u kojem se nalazi članak 19. stavak 1. Uredbe br. 1223/2009 tako i ciljeva propisa kojeg je on dio, valja istaknuti da taj članak, koji je prvi u Poglavlju VI. te uredbe, naslovljenom „Podaci za potrošače”, sadržava pravila označivanja koja se moraju poštovati za sve kozmetičke proizvode koji se stavljaju na tržište Europske unije.
27 Iz tumačenja svih odredaba Uredbe br. 1223/2009, osobito njezina članka 1., tumačenih u vezi s njezinim uvodnim izjavama 3. i 4., proizlazi da je cilj te uredbe cjelovito usklađivanje pravila koja su na snazi u Uniji radi uspostave unutarnjeg tržišta kozmetičkih proizvoda uz osiguranje postizanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi (vidjeti u tom smislu presudu od 12. travnja 2018., Fédération des entreprises de la beauté, C‑13/17, EU:C:2018:246, t. 23. do 25. i navedenu sudsku praksu).
28 U tom je pogledu potrebno, kao što je to pojašnjeno u uvodnoj izjavi 9. Uredbe br. 1223/2009, da kozmetički proizvodi mogu biti sigurni u uobičajenim ili razumno predvidivim uvjetima uporabe. Međutim, kao što to proizlazi iz članka 3. prvog stavka točaka (a) i (b) te uredbe, kozmetički proizvod koji se stavlja na tržište siguran je za zdravlje ljudi kada se koristi „u uobičajenim ili razumno predvidivim uvjetima uporabe”, osobito uzimajući u obzir elemente koji se odnose na prezentaciju i označivanje. Tako postoji uska veza između, s jedne strane, sigurnosti kozmetičkih proizvoda stavljenih na tržište i, s druge strane, zahtjeva koji se odnose na njihovo predstavljanje i označivanje.
29 Članak 19. Uredbe br. 1223/2009 stoga teži cjelovitom usklađivanju pravila koja se odnose na ambalažu i označivanje kozmetičkih proizvoda jer, osim činjenice da olakšava ostvarenje cilja stavljanja kozmetičkih proizvoda na tržište unutar Unije, takvo usklađivanje također ima za cilj zaštitu zdravlja ljudi u smislu da informacija koja bi potrošača mogla dovesti u zabludu o obilježjima kozmetičkog proizvoda također može utjecati na zdravlje ljudi.
30 Iz svih tih razmatranja proizlazi da se obveza pružanja informacija na posudi i ambalaži kozmetičkih proizvoda, ispisanih neizbrisivim, jasno čitljivim i vidljivim slovima, o funkciji kozmetičkog proizvoda, predviđena člankom 19. stavkom 1. točkom (f) Uredbe br. 1223/2009, ne može ograničiti na navođenje ciljeva koji se žele ostvariti proizvodom iz članka 2. stavka 1. točke (a) te uredbe, odnosno onima čišćenja, parfimiranja, izmjene izgleda, zaštite ili održavanja u dobrom stanju jednog od dijelova tijela navedenih u toj odredbi ili korekcije tjelesnih mirisa.
31 Iz toga također slijedi da se – iako je na temelju tih ciljeva moguće utvrditi može li se određeni proizvod, ovisno o njegovoj uporabi i svrsi, kvalificirati kao kozmetički proizvod (vidjeti u tom smislu presudu od 3. rujna 2015., Colena, C‑321/14, EU:C:2015:540, t. 19. i 22.) te može li ga se stoga, kao što to proizlazi iz uvodne izjave 6. te uredbe, razlikovati od drugih proizvoda koji nisu obuhvaćeni područjem primjene Uredbe br. 1223/2009 – „funkcija kozmetičkog proizvoda” u smislu članka 19. stavka 1. točke (f) te uredbe odnosi na navođenje specifičnijih obilježja tog proizvoda.
32 Ovi potonji podaci moraju, ako to jasno ne proizlazi iz izgleda proizvoda, omogućiti potrošaču da dobije potpuniju informaciju o posudi i ambalaži tog proizvoda u pogledu njegove uporabe i načina primjene. Ti podaci stoga omogućuju potrošaču da odabere proizvod uz potpuno poznavanje činjenica, čime se izbjegava dovođenje u zabludu te se omogućava njegovo korištenje na primjeren način kako bi se ostvario cilj osiguranja visoke razine zaštite zdravlja ljudi.
33 Pojam „funkcije kozmetičkog proizvoda” u smislu članka 19. stavka 1. točke (f) Uredbe br. 1223/2009 ne smije se miješati ni s „tvrdnjama na proizvodima” iz članka 20. te uredbe, u pogledu kojih su posebna pravila utvrđena u Uredbi Komisije (EU) br. 655/2013 od 10. srpnja 2013. o utvrđivanju zajedničkih kriterija za opravdanje tvrdnji koje se koriste u vezi s kozmetičkim proizvodima (SL 2013., L 190, str. 31.) s obzirom na to da te „tvrdnje” za cilj imaju pružanje što značajnije količine informacija o obilježjima ili svojstvima tih proizvoda.
34 Stoga, u odgovoru na posebna pitanja suda koji je uputio zahtjev, valja reći da se među podacima koje treba navesti kao „funkcije kozmetičkog proizvoda” predviđene člankom 19. stavkom 1. točkom (f) Uredbe br. 1223/2009, ne nalaze detaljne informacije o svojstvima kozmetičkog proizvoda, osobito o traženom učinku i ciljanoj skupini korisnika proizvoda.
35 Što se tiče naravi i opsega informacija o funkciji kozmetičkog proizvoda koje trebaju biti navedene na posudi ili ambalaži tog proizvoda na temelju te odredbe, treba ih u svakom slučaju ocijeniti u odnosu na obilježja i svojstva svakog dotičnog proizvoda uzimajući u obzir pretpostavljeno očekivanje prosječnog potrošača, koji je uobičajeno obaviješten, razumno pažljiv i oprezan (vidjeti u tom smislu presude od 13. siječnja 2000., Estée Lauder, C‑220/98, EU:C:2000:8, t. 27. i 28. i navedenu sudsku praksu i od 24. listopada 2002., Linhart i Biffl, C‑99/01, EU:C:2002:618, t. 31.).
36 Navedena odredba zahtijeva da informacije koje se nalaze na posudi i ambalaži kozmetičkog proizvoda, koje su, ovisno o slučaju, svedene na običan generički naziv predmetnog proizvoda ili njegov uobičajeni naziv, budu takve naravi da jasno informiraju prosječnog potrošača, uobičajeno obaviještenog i razumno pažljivog i opreznog, o funkciji dotičnog proizvoda kako ne bi bio doveden u zabludu u pogledu njegove uporabe i načina njegove primjene te da se njime koristi na način kojim ne šteti svojem zdravlju.
37 S obzirom na prethodna razmatranja, na prvo pitanje valja odgovoriti tako da članak 19. stavak 1. točku (f) Uredbe br. 1223/2009 treba tumačiti na način da navođenje „funkcije kozmetičkog proizvoda” koja se u skladu s tom odredbom mora navesti na posudi i ambalaži takvog proizvoda mora biti takve naravi da jasno informira potrošača o uporabi i načinu primjene proizvoda kako bi se osiguralo da ga potrošači mogu koristiti na siguran način koji ne ugrožava njihovo zdravlje te, stoga, ne može biti ograničeno na navođenje ciljeva koji se žele ostvariti uporabom proizvoda, kako su navedeni u članku 2. stavku 1. točki (a) te uredbe. Na sudu koji je uputio zahtjev je da provjeri, s obzirom na karakteristike i svojstva dotičnog proizvoda, kao i očekivanje prosječnog potrošača, koji je uobičajeno obaviješten, razumno pažljiv i oprezan, narav i opseg informacija koje se u tom pogledu moraju navesti na posudi i ambalaži proizvoda kako bi ga se moglo koristiti bez opasnosti za zdravlje ljudi.
Drugo pitanje
38 Svojim drugim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li članak 19. stavak 2. Uredbe br. 1223/2009 tumačiti na način da se podaci iz članka 19. stavka 1. točaka (d), (f) i (g) te uredbe, odnosno oni koji se odnose na posebne mjere opreza za uporabu kozmetičkog proizvoda, funkciju tog proizvoda i njegove sastojke, mogu nalaziti u poslovnom katalogu koji također sadržava druge proizvode, ako je na ambalaži ili posudi kozmetičkog proizvoda istaknut simbol predviđen u točki 1. Priloga VII. navedenoj uredbi.
39 Članak 19. stavak 2. Uredbe br. 1223/2009 predviđa da se podaci o informacijama o posebnim mjerama opreza koje je potrebno poštovati prilikom uporabe i sastojcima, predviđeni točkama (d) i (g) članka 19. stavka 1. te uredbe navode „na priloženom ili pričvršćenom listiću, naljepnici, traci, markici ili kartici” ako ih zbog praktičnih razloga nije moguće navesti na oznaci. U tom slučaju, tom se odredbom nalaže da se, osim ako to zbog praktičnih razloga nije moguće, ti podaci navedu u skraćenom obliku ili putem simbola iz točke 1. Priloga VII. toj uredbi, koji se moraju nalaziti na posudi ili ambalaži za podatke iz točke (d), a samo na ambalaži za podatke iz točke (g).
40 Iz toga slijedi, kao prvo, da treba napraviti razliku između, s jedne strane, navoda koji se odnosi na funkciju proizvoda, kako je predviđena člankom 19. stavkom 1. točkom (f) Uredbe br. 1223/2009, i, s druge strane, navoda o mjerama opreza koje je potrebno poštovati prilikom uporabe i sastojcima iz točaka (d) i (g) članka 19. stavka 1. navedene uredbe, pri čemu se samo potonji mogu nalaziti na mediju različitom od oznake proizvoda, pod uvjetima predviđenima u stavku 2. tog članka.
41 Kao drugo, odstupanje predviđeno člankom 19. stavkom 2. Uredbe br. 1223/2009 od obveza u području označivanja utvrđenih u stavku 1. tog članka treba tumačiti s obzirom na uvodnu izjavu 46. te uredbe, u kojoj se navodi da je, „[a]ko iz praktičnih razloga nije moguće navesti sastojke na ambalaži, te podatke potrebno priložiti na način kako bi oni bili dostupni potrošaču”.
42 Člankom 19. stavkom 2. Uredbe br. 1223/2009 tako se uspostavlja sustav odstupanja od općeg sustava označivanja i stoga ga treba usko tumačiti (vidjeti po analogiji presudu od 13. rujna 2001., Schwarzkopf, C‑169/99, EU:C:2001:439, t. 31.).
43 Što se tiče predmeta u glavnom postupku, isključivo je na sudu koji je uputio zahtjev da u svakom pojedinom slučaju, s obzirom na činjenice u predmetu koji se pred njim vodi, utvrdi jesu li ispunjeni uvjeti za primjenu te odredbe. Međutim, može se istaknuti da upućivanje na „zaseban katalog poduzetnika s više proizvoda”, kao što je onaj koji je bio isporučen prilikom prodaje predmetnih proizvoda, nije u skladu s odredbama Uredbe br. 1223/2009.
44 Kao prvo, kada je riječ o takvom upućivanju, na temelju članka 19. stavka 2. te uredbe, kao vanjski medij kozmetičkog proizvoda može se koristiti samo „priloženi ili pričvršćeni listić, naljepnica, traka, markica ili kartica”. Prilog VII. navedenoj uredbi, u kojem se nalaze tri simbola koji se mogu otisnuti na ambalažu ili posudu tog proizvoda, izričito predviđa, kao što to proizlazi iz naslova njegove točke 1., „[U]putu na priložene informacije” kojoj odgovara simbol koji prikazuje ruku s otvorenom knjigom. Poslovni katalog koji se daje zasebno i koji sadržava opis predmetnog kozmetičkog proizvoda, ali i druge proizvode iz asortimana koje proizvođač nudi, nije priložen ili pričvršćen uz određeni proizvod.
45 Kao drugo, iz članka 19. stavka 2. Uredbe br. 1223/2009 proizlazi da je isticanje navoda iz stavka 1. tog članka na vanjskom mediju kozmetičkog proizvoda dopušteno samo ako ih „zbog praktičnih razloga” nije moguće navesti na oznaci. Ta nemogućnost upućuje na slučajeve u kojima zbog same naravi i izgleda proizvoda fizički nije moguće navesti određene podatke.
46 U tom kontekstu, činjenica, koju navodi sud koji je uputio zahtjev, da su predmetni kozmetički proizvodi uvezeni, što, uzimajući u obzir zahtjev za navođenje zahtijevanih podataka na jeziku određenom na temelju članka 19. stavka 5. Uredbe br. 1223/2009, može dovesti do poteškoća organizacijske i financijske naravi, povezanih s potrebom prevođenja određenih informacija i provođenjem postupaka ponovnog označivanja, pa čak i ponovnog pakiranja, sama po sebi ne znači da ih je praktično nemoguće navesti na oznaci. Troškovi novog označavanja tih proizvoda na drugom jeziku, radi njihova stavljanja na tržište u drugim državama članicama ni u kojem se slučaju ne mogu smatrati razlogom koji opravdava nepotpuno označivanje proizvoda na posudi i na ambalaži.
47 Zahtjev iz potonje odredbe, prema kojem se informacije iz tog članka 19. stavka 1. točaka (b) do (d) i (f) kao i stavci 2. do 4. tog članka navode na jeziku koji je propisan zakonodavstvom države članice u kojoj je proizvod dostupan krajnjem korisniku, osigurava visoku razinu zaštite potrošača. Naime, zaštita zdravlja ljudi ne bi se mogla u potpunosti osigurati ako potrošači ne bi mogli u potpunosti znati i razumjeti, među ostalim, navod koji se odnosi na funkciju predmetnog kozmetičkog proizvoda i posebne mjere opreza koje treba poštovati prilikom njegove uporabe. Informacije koje proizvođači ili distributeri kozmetičkih proizvoda iz Uredbe br. 1223/2009 imaju obvezu navesti na posudi i ambalaži proizvoda, osim ako ih se može učinkovito prenijeti korištenjem piktograma ili znakova različitih od riječi, nemaju praktičnu korist ako nisu formulirane na jeziku koji je razumljiv osobama kojima su namijenjene (vidjeti po analogiji presudu od 13. rujna 2001., Schwarzkopf, C‑169/99, EU:C:2001:439, t. 40. i navedenu sudsku praksu).
48 Isto tako, činjenica da je označivanje kozmetičkih proizvoda na trećoj osobi koja nije stranka ugovora o prodaji o kojem je riječ u glavnom postupku, odnosno proizvođaču tih proizvoda, a ne distributeru tih proizvoda, također ne znači da je zahtijevane podatke praktično nemoguće navesti na oznaci navedenih proizvoda. U tom pogledu, kao što je to Sud pojasnio, volja proizvođača ili distributera takvih proizvoda da olakšaju njihovo kretanje unutar Unije nije sama po sebi dovoljna da bi opravdala nepotpuno navođenje obveznih informacija. Budući da se pojam „nemogućnost” općenito odnosi na činjenični podatak na koji onaj koji se na njega poziva ne može utjecati, on se ne može shvatiti na način da proizvođaču ili distributeru kozmetičkih proizvoda, zbog broja jezika, neovisno o tome je li riječ o jezicima Unije, bez obzira na to koji odabire, omogućuje da se kada mu to odgovara pozove na slučaj „praktične nemogućnosti” u smislu članka 19. stavka 2. Uredbe br. 1223/2009 (vidjeti po analogiji presudu od 13. rujna 2001., Schwarzkopf, C‑169/99, EU:C:2001:439, t. 35.).
49 Stoga na drugo pitanje valja odgovoriti tako da članak 19. stavak 2. Uredbe br. 1223/2009 treba tumačiti na način da se podaci iz članka 19. stavka 1. točaka (d), (f) i (g) te uredbe, odnosno oni koji se odnose na posebne mjere opreza koje je potrebno poštovati prilikom uporabe kozmetičkog proizvoda te funkciju tog proizvoda i njegove sastojke, ne mogu nalaziti u poslovnom katalogu na koji upućuje simbol iz točke 1. Priloga VII. navedenoj uredbi koji se nalazi na ambalaži ili posudi navedenog proizvoda.
Troškovi
50 Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.
Slijedom navedenoga, Sud (treće vijeće) odlučuje:
1. Članak 19. stavak 1. točku (f) Uredbe (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o kozmetičkim proizvodima treba tumačiti na način da navođenje „funkcije kozmetičkog proizvoda”, koja se u skladu s tom odredbom mora navesti na posudi i ambalaži takvog proizvoda mora biti takve naravi da jasno informira potrošača o uporabi i načinu primjene proizvoda kako bi se osiguralo da ga potrošači mogu koristiti na siguran način koji ne ugrožava njihovo zdravlje te, stoga, ne može biti ograničeno na navođenje ciljeva koji se žele ostvariti uporabom proizvoda, kako su navedeni u članku 2. stavku 1. točki (a) te uredbe. Na sudu koji je uputio zahtjev je da provjeri, s obzirom na karakteristike i svojstva dotičnog proizvoda, kao i očekivanje prosječnog potrošača, koji je uobičajeno obaviješten, razumno pažljiv i oprezan, narav i opseg informacija koje se u tom pogledu moraju navesti na posudi i ambalaži proizvoda kako bi ga se moglo koristiti bez opasnosti za zdravlje ljudi.
2. Članak 19. stavak 2. Uredbe br. 1223/2009 treba tumačiti na način da se podaci iz članka 19. stavka 1. točaka (d), (f) i (g) te uredbe, odnosno oni koji se odnose na posebne mjere opreza koje je potrebno poštovati prilikom uporabe kozmetičkog proizvoda te funkciju tog proizvoda i njegove sastojke, ne mogu nalaziti u poslovnom katalogu na koji upućuje simbol iz točke 1. Priloga VII. navedenoj uredbi koji se nalazi na ambalaži ili posudi navedenog proizvoda.
Potpisi