Presuda Općeg suda od 23. listopada 2017. – CEAHR protiv Komisije

(predmet T-712/14)¹

(„Tržišno natjecanje – Zabranjeni sporazumi – Zloporaba vladajućeg položaja – Sustav selektivnog popravljanja – Odbijanje proizvođača švicarskih satova da nezavisne urare opskrbljuju rezervnim dijelovima – Primarno tržište i poslijeprodajno tržište – Sprječavanje svakog oblika stvarnog tržišnog natjecanja – Odluka o odbijanju pritužbe”)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Tužitelj: Confédération européenne des associations d’horlogers-réparateurs (CEAHR) (Bruxelles, Belgija) (zastupnici: u početku P. Mathijsen i P. Dyrberg, zatim M. Sánchez Rydelski te naposljetku P. Benczek, odvjetnici)

Tuženik: Europska komisija (zastupnici: u početku F. Ronkes Agerbeek, M. Farley i C. Urraca Caviedes, zatim A. Dawes, F. Ronkes Agerbeek i J. Norris-Usher, agenti)

Intervenijenti u potporu tuženiku: LVMH Moët Hennessy-Louis Vuitton SA (Pariz, Francuska) (zastupnici: C. Froitzheim, odvjetnik i R. Subiotto, QC), Rolex, SA (Ženeva, Švicarska) (zastupnik: M. Araujo Boyd, odvjetnik) i The Swatch Group SA (Neuchâtel, Švicarska) (zastupnici: u početku A. Israel i M. Jakobs, zatim A. Israel i J. Lang, odvjetnici)

Predmet

Zahtjev na temelju članka 263. UFEU-a za poništenje odluke Komisije C(2014) 5462 final od 29. srpnja 2014., kojom je Komisija odbila tužiteljevu pritužbu koja se odnosi na navodne povrede članaka 101. i 102. UFEU-a (predmet AT.39097 – Popravak satova).

Izreka

Tužba se odbija.

Confédération européenne des associations d’horlogers-réparateurs (CEAHR) nalaže se snošenje troškova.

____________

¹ SL C 7, 12. 1. 2015.