Tužba podnesena 17. veljače 2014. – Burazer i drugi protiv Europske unije

(Predmet T-108/14)

Jezik postupka: hrvatski

Stranke

Tužitelji: Drago Burazer (Zagreb, Hrvatska), Nikolina Nežić (Zagreb), Blaženka Bošnjak (Sv. Ivan Zelina, Hrvatska), Bosiljka Grbašić (Križevci, Hrvatska), Tea Tončić (Pula, Hrvatska), Milica Bijelić (Dubrovnik, Hrvatska), Marijana Kruhoberec (Varaždin, Hrvatska) (zastupnik: Mato Krmek, odvjetnik)

Tuženik: Europska unija

Tužbeni zahtjevi

Tužitelji od Općeg suda zahtijevaju da:

donese presudu kojom će utvrditi odgovornost Europske unije za štetu prouzročenu tužiteljima zbog propusta Europske komisije u vršenju nadzora nad provedbom Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, u dijelu koji se odnosi na uvođenje službe javnih ovršitelja u pravni sustav Republike Hrvatske u skladu s člankom 36. Akta o pristupanju (Prilog VII. točka 1.),

do pravomoćnosti te presude zastane s raspravljanjem o visini tužbenog zahtjeva,

odluku o troškovima ostavi za kasniju presudu.

Tužbeni razlozi i glavni argumenti

U prilog osnovanosti tužbe tužitelj ističe sljedeće tužbene razloge:

Time što je propustila spriječiti ukidanje propisa kojima se uvodi i regulira javnoovršiteljska služba, a koje je Republika Hrvatska usvojila tijekom pregovora o pristupanju Europskoj uniji, Europska komisija povrijedila je obveze koje ima na temelju članka 36. Akta o pristupanju (Prilog VII. točka 1.), koji je sastavni dio Ugovora o pristupanju Europskoj uniji sklopljenog između Republike Hrvatske i država članica Europske unije (Narodne novine – Međunarodni ugovori broj 2/12). Članak 36. Akta o pristupanju ovlašćuje Komisiju na praćenje (monitoring) svih obveza koje je Republika Hrvatska preuzela tijekom pregovora o pristupanju Europskoj uniji, pa tako i preuzete pravne obveze Republike Hrvatske da ustroji službu javnih ovršitelja te stvori sve uvjete potrebne za punu implementaciju te službe u hrvatski pravni poredak do 1. siječnja 2012. Europska komisija nema, međutim, ovlast odobriti jednostranu izmjenu tako preuzete obveze Republike Hrvatske. Navedenom povredom Europska komisija je izravno nanijela štetu tužiteljima, koji su bili imenovani na mjesta javnih ovršitelja i čija su legitimna očekivanja bila da će započeti s radom 1. siječnja 2012.Komisija je povredom svojih obveza očito i teško zanemarila granice diskrecije koje su joj postavljene i time je podnositeljima (imenovanim javnim ovršiteljima), suprotno njihovim legitimnim očekivanjima, uzrokovala znatnu imovinsku i neimovinsku štetu, koju je Europska unija dužna naknaditi temeljem članka 340. stavka 2. UFEU-a.