Language of document :

Žalba koju je 15. travnja 2022. podnio Arysta LifeScience Great Britain Ltd. protiv presude Općeg suda (sedmo vijeće) od 9. veljače 2022. u predmetu T-740/18, Taminco i Arysta LifeScience Great Britain/Komisija

(predmet C-259/22 P)

Jezik postupka: engleski

Stranke

Žalitelj: Arysta LifeScience Great Britain Ltd (zastupnik: C. Mereu, avocat)

Druge stranke u postupku: Europska komisija, Taminco BVBA

Žalbeni zahtjev

Žalitelj od Suda zahtijeva da:

ukine pobijanu presudu; i

poništi pobijanu uredbu1 i naloži snošenje žaliteljevih troškova u ovom postupku i postupku pred Općim sudom ili naloži snošenje žaliteljevih troškova i vrati predmet Općem sudu na ponovno odlučivanje.

Žalbeni razlozi i glavni argumenti

Opći sud počinio je pogrešku koja se tiče prava jer je smatrao da su žaliteljeva prava obrane ograničena na posebne odredbe predviđene u članku 12. stavku 3. i članku 14. stavku 1. Uredbe 844/2012. Opći sud počinio je pogrešku koja se tiče prava jer nije uzeo u obzir činjenicu da je postupak produljenja odobrenja tvari administrativne prirode i da stoga žalitelj može ostvarivati svoja prava obrane izvan odredbi navedenih u relevantnom pravnom okviru kojim se izričito predviđaju takva prava (primjerice uredbe 1107/20091 i 844/20122 ).

Opći sud počinio je pogrešku koja se tiče prava jer je smatrao da žalitelj ne može povući jednu od svojih reprezentativnih uporaba iz dosjea za prijavu tvari. U skladu s uredbama 1107/2009 i 844/2012, sloboda izbora reprezentativnih uporaba na početku postupka produljenja odražava i nužno sadržava slobodu njihova povlačenja tijekom takvog postupka.

Opći sud je također počinio pogrešku koja se tiče prava jer je smatrao da su primjenjive administrativne smjernice Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA). Postupak produljenja je jedinstven postupak koji objedinjuje dvije međusobno povezane faze. Stoga nije relevantno to što se EFSA-ine administrativne smjernice odnose na postupak koji počinje „podnošenjem zahtjeva i završava donošenjem i objavom EFSA-inih zaključaka”, i da, posljedično, do povlačenja može doći samo u prvoj fazi pred EFSA-om.

Opći sud počinio je pogrešku koja se tiče prava i/ili iskrivio dokaze zbog čega je izveo pogrešan pravni zaključak, time što je uputio na folijarnu primjenu tvari kako bi opravdao zaključke o uporabi za tretiranje sjemena. Nedosljedno je upućivao na pitanja povezana s folijarnom primjenom – koju je žalitelj povukao – da bi zaključio da „Komisija nije bila dužna pobijanu provedbenu uredbu temeljiti samo na razlozima povezanima s uporabom tirama za tretiranje sjemena”.

Usto, Opći sud počinio je pogrešku koja se tiče prava i/ili iskrivio dokaze jer je smatrao da je Komisija pravilno izmijenila pobijanu uredbu kako bi se odrazilo povlačenje folijarne primjene. Pobijana uredba nastavlja podupirati neproduljenje odobrenja za tiram na temelju pitanja u vezi s folijarnom primjenom (primjerice uvodna izjava 8. pobijane uredbe glasi: „Agencija je utvrdila visok akutni rizik za potrošače i radnike od primjene tirama folijarnim prskanjem.”), koju je žalitelj povukao.

Opći sud počinio je pogrešku koja se tiče prava, iskrivio dokaze i/ili temeljio svoje zaključke na nedosljednom obrazloženju/ili nedostatnom obrazloženju kad je smatrao da je metabolit M1 relevantan za ocjenu uporabe za tretiranje sjemena. Bilo koje upućivanje na metabolit M1 – izravno povezano s folijarnom primjenom – Opći sud nije trebao razmatrati zbog povlačenja takve uporabe.

Opći sud je učinio isto kad je smatrao da postoji rizik za uporabu za tretiranje sjemena zbog prisutnosti metabolita DMCS. Rizik treba smatrati prihvatljivim za tretiranje sjemenom u pogledu metabolita DMCS jer su vrijednosti mnogo niže za tretiranje sjemenom i utvrđene su ispod praga koji uzrokuje zabrinutost.

Opći sud je pogrešno protumačio načelo opreznosti i/ili počinio pogrešku koja se tiče prava i/ili iskrivio dokaze u spisu i stoga došao do pogrešnog pravnog zaključka kad je smatrao da je Komisija provela pravilnu analizu učinka u skladu s načelom opreznosti. Komisija nije provela nikakvu analizu učinka, nego je samo zaključila „da utvrđeni rizici i problemi nadmašuju utjecaj mogućeg gubitka tvari”. Komisija je barem mogla navesti elemente koje je navodno uzela u obzir kako bi se došlo do tog zaključka.

____________

1 Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1500 оd 9. listopada 2018. o neproduljenju odobrenja aktivne tvari tiram i zabrani uporabe i prodaje sjemena tretiranog sredstvima za zaštitu bilja koja sadržavaju tiram, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 540/2011 (SL 2018., L 254, str. 1.)

1 Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL 2009., L 309, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 3., svezak 61., str. 52.)

1 Provedbena uredba Komisije (EU) br. 844/2012 od 18. rujna 2012. o određivanju odredaba potrebnih za provedbu postupka obnavljanja odobrenja za aktivne tvari, kako je predviđeno Uredbom br. 1107/2009 (SL 2012., L 252, str. 26.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 3., svezak 69., str. 213.)