Language of document : ECLI:EU:T:2015:186

Predmet T‑378/13

Apple and Pear Australia Ltd

i

Star Fruits Diffusion

protiv

Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) (OHIM)

„Žig Zajednice – Postupak povodom prigovora – Prijava verbalnog žiga Zajednice English pink – Raniji verbalni žig Zajednice PINK LADY i raniji figurativni žigovi Zajednice Pink Lady – Obveza obrazlaganja – Dužna pažnja – Odluka suda o žigu Zajednice – Nepostojanje pravomoćne sudske presude“

Sažetak – Presuda Općeg suda (četvrto vijeće) od 25. ožujka 2015.

1.      Žig Zajednice – Postupovne odredbe – Obrazloženje na kojem se temelje odluke – Članak 75., prva rečenica Uredbe br. 207/2009 – Opseg koji je jednak onomu članka 296. UFEU‑a

(čl. 296. UFEU‑a; Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 75., 1.. rečenica)

2.      Žig Zajednice –Žalbeni postupak – Žalba protiv odluke Odjela za prigovore Ureda – Ispitivanje od strane žalbenog vijeća – Opseg – Činjenice i dokazi koji nisu podneseni u prilog prigovoru u propisanom roku – Uzimanje u obzir – Diskrecijska ovlast žalbenog vijeća – Nepostojanje suprotne odredbe

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 76. st. 2.)

3.      Žig Zajednice – Sporovi u vezi s povredom i valjanosti žigova Zajednice – Međunarodna nadležnost u slučaju povrede

(Uredba VIjeća br. 207/2009, uvodne izjave 16. i 17. i čl. 95. i 96.)

4.      Akti institucija – Obrazloženje – Obveza – Opseg – Otklanjanje nedostatka obrazloženja tijekom sudskog postupka – Nedopuštenost

(čl. 296. UFEU‑a)

5.      Žig Zajednice – Postupovne odredbe – Ispitivanje činjeničnog stanja po službenoj dužnosti – Dužna pažnja – Stvarna uporaba ranijeg žiga

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 76. st. 1.)

6.      Žig Zajednice –Žalbeni postupak – Tužba pred sudom Unije – Nadležnost Općeg suda – Izmjena odluke Ureda – Pretpostavke – Odluka suda o žigu Zajednice – Nepostojanje pravomoćne sudske presude

(Uredba Vijeća br. 207/2009, uvodne izjave 16. i 17. i čl. 65. st. 3.)

1.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 22.)

2.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 23.)

3.      Članak 95. Uredbe br. 207/2009 predviđa da države članice na svojem državnom području određuju nacionalne sudove koji preuzimaju ulogu „sudova za žig Zajednice“. Ti sudovi su zaduženi za obavljanje funkcija koje su im dodijeljene tom uredbom. U tom pogledu, članak 96. Uredbe br. 207/2009 određuje da sudovi za žig Zajednice imaju isključivu nadležnost za postupke povodom tužbe zbog povrede i za postupke povodom protutužbe za opoziv ili za proglašavanje žiga Zajednice ništavim.

Prema uvodnoj izjavi 16. Uredbe br. 207/2009, „odluke u vezi s valjanošću i povredom žigova Zajednice moraju imati učinak na i pokrivati cijelo područje Zajednice, s obzirom da je to jedini način sprečavanja donošenja nedosljednih odluka od strane sudova i Ureda, te osiguranja da se neće narušiti jedinstveni karakter žigova Zajednice“. Jednako tako, u uvodnoj izjavi 17. Uredbe br. 207/2009 ističe se kako bi trebalo izbjegavati proturječne presude u postupcima u koje su uključene iste stranke, o istim činjenicama na temelju žiga Zajednice i usporednih nacionalnih žigova. Mehanizmi koje ustanovljava Uredba br. 207/2009 imaju prema tome za cilj zajamčiti jedinstvenu zaštitu žiga Zajednice na području cijele Unije. Zakonodavac na taj način potvrđuje jedinstveni karakter žiga Zajednice.

Sud za žig Zajednice nadležan je za izricanje zabrana povreda ili opasnosti od povreda žigova Zajednice koje se protežu na cijelo područje Unije. Sustav predviđen Uredbom br. 207/2009 omogućuje ograničenje takvog spora na jedan postupak kako bi se zajamčila jedinstvena zaštita žiga Zajednice na čitavom području Unije.

(t. 24.‑26.)

4.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 35.)

5.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 46.)

6.      Ovlast Općeg suda za izmjenu ne daje mu mogućnost za ocjenu o nečemu o čemu se žalbeno vijeće još nije izjasnilo. Izvršavanje ovlasti za izmjenu stoga treba biti ograničeno u načelu na situacije u kojima Opći sud može donijeti, nakon izvršene ocjene spomenutog vijeća, na temelju već utvrđenih činjeničnih i pravnih elemenata, odluku koju je žalbeno vijeće trebalo donijeti.

Valja napomenuti kako odluka nacionalnog suda koji postupa kao sud za žig Zajednice u okviru tužbe zbog povrede žiga Zajednice nema snagu pravomoćne sudske odluke u odnosu na odluke Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) u okviru postupka prigovora protiv registracije žiga Zajednice iako je identičan nacionalnom žigu koji je predmet povrede. Iz toga proizlazi da je posljedica postojanja takve odluke da, čak i ako je postala konačna, ona sama po sebi nije dovoljna da bi Opći sud mogao odrediti kakvu je odluku trebalo donijeti žalbeno vijeće.

Istina je da je zakonodavac Unije, putem Uredbe br. 207/2009 uspostavio mehanizme čiji je cilj zajamčiti jedinstvenu zaštitu žiga Zajednice na području cijele Unije, potvrđujući tako jedinstveni karakter žiga Zajednice. U tom kontekstu, on je uspostavio sudove za žig Zajednice kojima je dana nadležnost za izricanje zabrana povreda ili opasnosti od povreda žiga Zajednice koje se protežu na cijelo područje Unije.

Međutim, prema ustaljenoj sudskoj praksi, zakonitost odluka žalbenih vijeća ocjenjuje se isključivo na temelju Uredbe br. 207/2009, koju tumače sudovi Unije, a ne na temelju prethodne prakse odlučivanja što također vrijedi i za postupak povodom prigovora pokrenut na temelju članka 8. stavka 1. točke (b) Uredbe br. 207/2009. To tim više vrijedi i za učinak ranijih nacionalnih odluka na rješenje dotičnog spora. Naime, pravni sustav žiga Zajednice samostalan je sustav sastavljen od skupine pravila, koji teži ostvarenju vlastitih specifičnih ciljeva, dok je njegova primjena neovisna o bilo kojem nacionalnom sustavu. Iz tog slijedi da se odbijanje registracije mora ocjenjivati samo na temelju relevantnih propisa Unije te da ranije nacionalne odluke ni u kojem slučaju ne mogu dovesti u pitanje zakonitost sporne odluke.

Jednako tako valja istaknuti da Uredba br. 207/2009 ne sadrži ni jednu odredbu na temelju koje bi OHIM bio vezan odlukom suda za žig Zajednice donesenom u okviru postupka zbog povrede prilikom izvršavanja svoje isključive nadležnosti u području registracije žigova Zajednice i prilikom, u tom kontekstu, ispitivanja prigovora protiv prijava žigova Zajednice. Odredbe Uredbe br. 207/2009 kojima se primjenjuje načelo pravomoćno presuđene stvari tiču se, naime, drugih situacija.

Nadalje, zahtjev jedinstvenoga karaktera žiga Zajednice, kako je istaknut u uvodnim izjavama 16. i 17. Uredbe br. 207/2009, ne podrazumijeva da tijela Ureda i, posljedično, suda Unije ne mogu u ime načela pravomoćno presuđene stvari ispitati eventualno postojanje vjerojatnosti dovođenja u zabludu u okviru postupka prigovora protiv registracije novog žiga Zajednice čak i kad je identičan nacionalnom žigu za koji je sud za žig Zajednice presudio da povređuje raniji žig Zajednice.

Valja, naime, istaknuti kako je Ured jedino tijelo koje je zakonodavac Unije ovlastio za ispitivanje zahtjeva za registraciju i, prema tome, za odobravanje ili odbijanje registracije žiga Zajednice. Odluke koje žalbena vijeća donose u okviru te nadležnosti, primjenjujući Uredbu br. 207/2009 u pogledu registracije ili zaštite znaka kao žiga Zajednice, pripadaju izvršavanju povezane nadležnosti, a ne izvršavanju diskrecijske ovlasti. Zbog toga zakonitost odluka žalbenih vijeća treba ocjenjivati samo na temelju te uredbe kako je tumači sud Unije. Međutim, Uredba br. 207/2009 ne predviđa odredbu koja Uredu nameće usklađivanje, uslijed načela pravomoćno presuđene stvari, s odlukom suda za žig Zajednice kojom je utvrđena povreda žiga Zajednice nacionalnim žigom.

(t. 56.‑63.)