Tužba podnesena 30. travnja 2014. – Neue Halberg-Guss protiv Komisije

(Predmet T-308/14)

Jezik postupka: njemački

Stranke

Tužitelj: Neue Halberg-Guss GmbH (Saarbrücken, Njemačka) (zastupnici: D. Greinacher, J. Martin i B. Scholtka, odvjetnici)

Tuženik: Europska komisija

Tužbeni zahtjevi

Tužitelj od Općeg suda zahtijeva da:

u skladu s člankom 263. stavkom 1. UFEU-a poništi Odluku Komisije od 18. prosinca 2013. o pokretanju formalnog istražnog postupka protiv Savezne Republike Njemačke u vezi s poticanjem proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije i jamskog plina prema Zakonu o poticanju obnovljivih izvora energije (Gesetz für den Vorrang erneubarer Energien, u daljnjem tekstu: EEG), kao i zbog ograničavanja nameta na temelju EEG-a u korist energetski intenzivnih poduzeća − državne potpore SA.33995 (2013/C) (ex 2013/NN), objavljenu u Službenom listu EU od 7. veljače 2014., br. C 37, str. 73., u dijelu u kojem Komisija korekcijsko uređenje prema paragrafima 40. i 41. EEG-a tretira kao državnu potporu u smislu članka 107. UFEU-a;

Komisiji naloži snošenje nužnih troškova u skladu s člankom 87. stavkom 3. Poslovnika Općeg suda.

Tužbeni razlozi i glavni argumenti

U prilog osnovanosti tužbe tužitelj ističe tri tužbena razloga.

Prvi tužbeni razlog: povreda članka 107. UFEU-a

Tužitelj tvrdi da je Komisija poticanje obnovljivih izvora energije putem sustava posebnih nameta, kao i posebno korekcijsko uređenje radi ograničenja nameta na temelju EEG-a pogrešno ocijenila kao potpore pa na temelju toga nije smjela pokrenuti formalni istražni postupak.

S tim u svezi, tužitelj ističe da se Komisiji u njezinoj prosudbi potkrala očita pogreška prilikom prethodne ocjene pitanja je li kod posebnog korekcijskog uređenja riječ o potpori, s obzirom na to da posebno korekcijsko uređenje kao iznimka od nameta na temelju EEG-a ne stavlja poduzeća s velikom potrošnjom struje u povoljniji položaj od onoga koji bi ta poduzeća ostvarila u uobičajenim tržišnim uvjetima.

Tužitelj dodaje da se ne koriste nikakva državna sredstva. Budući da sami prihodi od nameta na temelju EEG-a ne predstavljaju državna sredstva, ni u slučaju posebnog režima za poduzeća s velikom potrošnjom struje nije riječ o raspolaganju državnim sredstvima.Tužitelj također tvrdi da posebno korekcijsko uređenje ne narušava tržišno natjecanje. Riječ je u svakom slučaju o uspostavi konkurentskih uvjeta koji bi postojali bez nameta na temelju EEG-a.Drugi tužbeni razlog: povreda načela legitimnih očekivanjaTužitelj tvrdi da je donošenjem odluke Komisija povrijedila i načelo zaštite legitimnih očekivanja. Njemačko pravno uređenje poticanja obnovljivih izvora energije već je bilo predmetom dubinskog ispitivanja u skladu s propisima o državnim potporama. U tom slučaju Komisija je 2002. godine došla do zaključka da navedeno pravno uređenje ne uključuje prijenos državnih sredstava. Budući da EEG iz 2012. ne sadrži bitne izmjene u odnosu na prijašnje stanje propisa, zainteresirani gospodarski subjekti nisu morali očekivati ponov

no ispitivanje, nego su bili ovlašteni osloniti se na nastavak istog pravno uređenja.Treći tužbeni razlog: zlouporaba diskrecijskih ovlastiNa kraju tužitelj smatra da je Komisija zloupotrijeb

ila diskrecijske ovlasti koje joj pripadaju na temelju član

aka 107. i 108. UFEU-a. Otvaranjem istražnog postupka Komisija prvenstveno ima za cilj načelno uskladiti poticanje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora. Ovaj temeljni cilj vidljiv je i u novom nacrtu smjernica za potpore za zaštitu okoliša i energetiku u kojima Komisija po prvi put donosi detaljna pravila u vezi s poticanjem obnovljivih izvora energije. Kako bi postigla usklađivanje Komisija bi u tom slučaju morala primijeniti za to predviđene postupke za približavanje propisa prema članku 116. i 117. UFEU-a.