Predmet T-163/20 DEP
Isopix SA
protiv
Europskog parlamenta
Rješenje Općeg suda (četvrto vijeće) od 7. rujna 2021.
„Postupak – Odmjeravanje troškova”
1. Sudski postupak – Troškovi – Odmjeravanje – Troškovi čiju je naknadu moguće tražiti – Pojam – Nužni troškovi stranaka – Elementi koji se moraju uzeti u obzir
(Poslovnik Općeg suda, čl. 140. t. (b))
(t. 20., 22., 23.)
2. Sudski postupak – Troškovi – Odmjeravanje – Troškovi čiju je naknadu moguće tražiti – Elementi koji se moraju uzeti u obzir – Nagrade za rad koje stranke duguju vlastitim odvjetnicima – Utvrđivanje nagrada za rad čiju se naknadu može tražiti od stranke kojoj je naloženo snošenje troškova – Odmjeravanje na temelju preciznih podataka koje je podnio podnositelj zahtjeva ili, ako ih nije podnio, na temelju stroge ocjene suda Unije
(Poslovnik Općeg suda, čl. 140. t. (b))
(t. 21., 32., 33.)
3. Sudski postupak – Troškovi – Odmjeravanje – Troškovi čiju je naknadu moguće tražiti – Uključivanje više odvjetnika – Nepostojanje utjecaja – Ocjena ponajprije s obzirom na ukupan broj radnih sati koji su objektivno nužni u svrhe postupka
(Poslovnik Općeg suda, čl. 140. t. (b))
(t. 36.)
4. Sudski postupak – Troškovi – Odmjeravanje – Troškovi čiju je naknadu moguće tražiti – Nužni troškovi stranaka – Nagrade za rad koje je društvo isplatilo svojemu odvjetniku – Uključenost – Elementi koje treba uzeti u obzir prilikom odmjeravanja – Važnost spora sa stajališta prava Unije i složenosti predmeta – Čimbenici relevantni za njihovu ocjenu
(Poslovnik Općeg suda, čl. 140. t. (b))
(t. 40.-42.)
5. Sudski postupak – Troškovi – Odmjeravanje – Troškovi čiju je naknadu moguće tražiti – Nužni troškovi stranaka – Kurirski troškovi u svrhu otvaranja računa e-Curia – Isključenost
(Poslovnik Općeg suda, čl. 140. t. (b))
(t. 61.-63.)
Kratak prikaz
Tužitelj, društvo Isopix SA, podnio je tužbu kojom je primarno zahtijevao poništenje dvaju akata Europskog parlamenta kojima se odbija njegova ponuda u okviru postupka javne nabave i dodjeljuje taj ugovor o javnoj drugom ponuditelju.
Nakon dvaju tužiteljevih zahtjeva za privremenu pravnu zaštitu, predsjednik Općeg suda 25. svibnja 2020.(1) u biti je naložio suspenziju primjene jednog od dvaju akata do donošenja odluke kojom se okončava glavni postupak.
Međutim, nakon što je Parlament poništio predmetni postupak javne nabave, Opći sud je 29. listopada 2020.(2) odlučio obustaviti postupak po tužiteljevoj tužbi. Osim toga, naložio je Parlamentu snošenje vlastitih troškova i troškova tužitelja u okviru glavnog postupka i postupaka privremene pravne zaštite koji su se vodili.
Budući da se stranke nisu dogovorile o iznosu troškova čiju je naknadu moguće tražiti, tužitelj je Općem sudu podnio zahtjev za odmjeravanje troškova(3).
Ovim rješenjem Opći sud utvrđuje ukupan iznos troškova koje Parlament mora nadoknaditi tužitelju. Po prvi put odlučuje o određenim pitanjima koja se odnose na odmjeravanje troškova čiju je naknadu moguće tražiti u postupku koji se pred njim vodi(4).
Ocjena Općeg suda
Najprije, Opći sud podsjeća da, kad je riječ o troškovima čiju je naknadu moguće tražiti, koji su ograničeni na nužne troškove postupka, on mora slobodno ocijeniti podatke o kojima je riječ, uzimajući u obzir predmet i prirodu spora, njegovu važnost sa stajališta prava Unije kao i složenost predmeta, opseg posla koji je sudski postupak mogao prouzročiti agentima ili savjetnicima uključenima u postupak i ekonomske interese koje spor predstavlja za stranke.
Kao prvo, Opći sud ističe da je u ovom slučaju važnost spora sa stajališta prava Unije bila ograničena s obzirom na to da glavni postupak i postupci privremene pravne zaštite nisu postavljali ni nova, ni osobito složena pitanja. Njihovo razmatranje nije bilo relevantno ni za razvoj prava Unije. Činjenica da je neuobičajeno da predsjednik Općeg suda donosi odluke o suspenziji primjene akta institucije Unije ne može sama po sebi biti obilježje toga da sa stajališta prava Unije predmet ima posebnu važnost.
Usto, navodna neuobičajenost tih odluka o privremenoj pravnoj zaštiti značila bi samo da su izgledi za prihvaćanje zahtjeva za suspenziju primjene manji od mogućnosti da se zahtjev za suspenziju odbije, ali to se ne bi nužno odrazilo kao poteškoća za odvjetnike u pogledu opsega posla ili složenosti pravnih pitanja postavljenih u okviru predmeta o kojima je riječ.
Isto tako, iako su tužiteljevi odvjetnici morali raditi u kratkim rokovima, to ne može utjecati na opseg njihova posla ni na složenost postavljenih pravnih pitanja.
Kao drugo, Opći sud smatra da se kurirski troškovi za slanje tajništvu Općeg suda dokumenata za otvaranje računa e-Curia koje je snosio tužitelj ne mogu smatrati nužnima za glavni postupak (T 163/20) i postupak privremene pravne zaštite (T 163/20 R). Ističe da je otvaranje takvog računa uvjetovano, među ostalim, profesionalnim svojstvom agenata i odvjetnika ovlaštenih zastupati pred nacionalnim sudom. Taj račun otvara se u ime odvjetnika koji je zatražio to otvaranje i on se koristi za svaki predmet pokrenut pred Sudom Europske unije.
U ovom slučaju tužitelj je tajništvu Općeg suda mogao dostaviti dokumente potrebne za završetak otvaranja njegova računa e-Curia nakon podnošenja tužbe i zahtjeva za privremenu pravnu zaštitu. Naime, uvjeti korištenja aplikacije e-Curia(5) predviđaju poseban postupak koji omogućuje otvaranje privremenog računa e-Curia radi podnošenja postupovnih akata Općem sudu. Stoga, ako zastupnik nije pravodobno poduzeo potrebne korake za to otvaranje prije isteka roka određenog za podnošenje postupovnog akta Općem sudu, on može otvoriti privremeni račun za izvršenje tog podnošenja. Kako bi tajništvo Općeg suda potvrdilo otvaranje tog računa, zastupnik mu mora dostaviti zatražene dokumente u roku od deset dana od podnošenja postupovnog akta putem aplikacije e-Curia.