Predmet T‑251/11

Republika Austrija

protiv

Europske komisije

„Državne potpore – Električna energija – Potpore u korist poduzeća s visokim energetskom intenzitetom – Austrijski zakon o zelenoj električnoj energiji – Odluka kojom se potpora proglašava nespojivom s unutarnjim tržištem – Pojam državne potpore – Državna sredstva – Pripisivanje državi – Selektivni karakter – Opća uredba o skupnom izuzeću – Prekoračenje ovlasti – Jednako postupanje“

Sažetak – Presuda Općeg suda (peto vijeće) od 11. prosinca 2014.

1.      Sudski postupak – Akt kojim se pokreće postupak – Formalni zahtjevi – Sažeti prikaz iznesenih razloga

(Poslovnik Općeg suda, čl. 44. st. 1.)

2.      Potpore koje dodjeljuju države – Pojam – Potpore iz državnih sredstava – Mehanizam obveznog otkupa zelene električne energije po cijeni višoj od tržišne radi promicanja proizvodnje takve električne energije – Mehanizam kojim upravlja dioničko društvo na temelju državne koncesije – Financiranje koje snose krajnji potrošači – Doprinosi krajnjih potrošača koji se mogu izjednačiti s parafiskalnim nametom – Mjera koja predviđa djelomično izuzimanje poduzeća s visokim energetskim intenzitetom – Mjera koja uključuje uporabu državnih sredstava

(čl. 107. st. 1. UFEU‑a)

3.      Potpore koje dodjeljuju države – Pojam – Dodjeljivanje prednosti koje se može pripisati državi – Mehanizam potpore uspostavljene zakonom – Uključenost

(čl. 107. st. 1. UFEU‑a)

4.      Potpore koje dodjeljuju države – Pojam – Dodjeljivanje prednosti korisnicima – Mjere za kompenzaciju eventualnog lošijeg položaja na tržištu nacionalnih poduzetnika s visokim energetskim intenzitetom u odnosu na druge poduzetnike koji su potrošači električne energije – Uključenost

(čl. 107. st. 1. UFEU‑a)

5.      Potpore koje dodjeljuju države – Pojam – Selektivnost mjere – Odstupanje od općeg poreznog sustava – Opravdanje koje se temelji na naravi i strukturi sustava – Teret dokazivanja

(čl. 107. st. 1. UFEU‑a)

6.      Potpore koje dodjeljuju države – Pojam – Selektivnost mjere – Kriteriji za ocjenu – Uzimanje u obzir ranije prakse – Isključenje – Povreda načela jednakog postupanja – Nepostojanje

(čl. 107. st. 1. UFEU‑a)

7.      Potpore koje dodjeljuju države – Zabrana – Odstupanja – Potpore koje se mogu smatrati spojivima s unutarnjim tržištem – Potpore za zaštitu okoliša – Smjernice o državnim potporama za zaštitu okoliša – Područje primjene – Mehanizam obveznog otkupa zelene električne energije po cijeni višoj od tržišne – Financiranje koje snose krajnji potrošači u obliku poreza koji se može poistovjetiti s parafiskalnim nametom – Mjera koja predviđa djelomično izuzimanje poduzeća s visokim energetskim intenzitetom – Uključenost

(čl. 107. st. 3. UFEU‑a; Priopćenje Komisije 2008/C 82/01, st. 58., 59., 70. i 151.)

8.      Potpore koje dodjeljuju države – Zabrana – Odstupanja – Potpore koje se mogu smatrati spojivima s unutarnjim tržištem – Potpore za zaštitu okoliša – Smjernice o državnim potporama za zaštitu okoliša – Potpore u obliku smanjenja ili oslobođenja od poreza za okoliš – Smanjenja porezâ za okoliš koji nisu dio usklađenog oporezivanja – Komisijino ispitivanje nužnosti i proporcionalnosti potpore i njezinih učinaka – Tužba za poništenje protiv odluke kojom se utvrđuje nespojivost potpore s unutarnjim tržištem – Obveze dokazivanja države članice

(čl. 107. st. 3. UFEU‑a; Priopćenje Komisije 2008/C 82/01, st. 151. do 159.)

9.      Potpore koje dodjeljuju države – Zabrana – Odstupanja – Kategorije potpora koje su utvrđene propisom i koje se mogu smatrati spojivima s unutarnjim tržištem – Uredba br. 800/2008 – Izuzeće predviđeno za potpore u obliku smanjenja poreza za okoliš – Kriteriji primjene – Porezi koji su usklađeni na europskoj razini

(čl. 107. st. 3. UFEU‑a; Uredba Komisije br. 800/2008, čl. 25.)

1.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 26.‑31.)

2.      Kad je riječ o ispitivanju, u smislu članka 107. stavka 1. UFEU‑a, nacionalne mjere namijenjene poticanju proizvodnje zelene električne energije kojom se svakom proizvođaču zelene električne energije, s jedne strane, jamči otkup ukupne količine te električne energije po fiksnoj cijeni višoj od tržišne cijene i, s druge strane, predviđa prijenos tako nastalih troškova distributera električne energije na potrošače električne energije u obliku obvezne doplate povezane s otkupom zelene električne energije, Komisija nije počinila pogrešku kada je smatrala da je prednost, predviđena u korist poduzećâ s visokim energetskim intenzitetom koja na temelju zahtjeva imaju pravo na izuzeće od obveze otkupa zelene električne energije plaćanjem iznosa naknade, uključivala korištenje državnih sredstava, čak i ako tim mehanizmom potpore upravlja centar za regulaciju zelene električne energije čije je izvršavanje zadaća bilo predmet koncesije dodijeljene dioničkom društvu privatnog prava, u kojem su dioničari pod privatnim nadzorom držali 50,4 % dionica.

Naime, nacionalni je zakon zadužio navedeno dioničko društvo da upravlja sustavom potpora za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Sustav predviđen tim zakonom može se definirati kao da predstavlja državnu koncesiju, pri čemu se predmetna sredstva isplaćuju isključivo u svrhu javnog interesa koju definira nacionalni zakonodavac. Usto, obvezna doplata povezana s otkupom zelene električne energije može se izjednačiti s parafiskalnim nametom kojim je opterećena električna energija i koji određuje javno tijelo, u javnom interesu i prema objektivnom kriteriju. Stoga je moguće predmetne iznose kvalificirati kao sredstva koja potječu od državnih sredstava, koja se mogu izjednačiti s parafiskalnim nametom.

Osim toga, iako tijelo zaduženo za upravljanje sustavom potpora za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora ima oblik dioničkog društva privatnog prava, djelovanje tog tijela u okviru koncesije za obavljanje zadaća centra za reguliranje zelene električne energije ipak nije djelovanje gospodarskog subjekta koji slobodno djeluje na tržištu radi ostvarivanja dobiti, nego je djelovanje koje je odredio nacionalni zakonodavac, ograničivši ga u pogledu izvršavanja predmetne koncesije. U tom pogledu, postojanje strogog nadzora nad usklađenošću djelovanja navedenog tijela s predviđenim zakonodavnim okvirom, koje provode različita državna tijela na višestrukim razinama, potkrepljuje zaključak da navedeno tijelo ne djeluje slobodno i za svoj vlastiti račun, nego kao upravitelj koji u izvršavanju koncesije upravlja potporom dodijeljenom putem državnih sredstava.

U tim okolnostima Komisija je pravilno tvrdila da je prednost predviđena u korist poduzećâ s visokim energetskim intenzitetom u ovom slučaju slična dodatnom trošku za državu jer se svako smanjivanje iznosa poreza, čiji su ona obveznici, može smatrati gubitkom u državnim prihodima.

(t. 67., 68., 70., 72., 75., 76., 83.)

3.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 85.‑87.)

4.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 94., 111.‑116.)

5.      Pojam državne potpore ne odnosi se na državne mjere koje uvode razliku između poduzetnika te su time a priori selektivne kada ta razlika potječe iz prirode ili strukture sustava čiji su one dio. Nasuprot tomu, porezna oslobođenja koja ne dijele cilj poreznog sustava kojeg su dio podliježu zahtjevima iz članka 107. stavka 1. UFEU‑a.

Osim toga, određivanje referentnog okvira za ispitivanje selektivnosti prednosti uspostavljene poreznom mjerom od temeljne je važnosti jer se sâmo postojanje prednosti može utvrditi jedino u odnosu na takozvano „uobičajeno“ oporezivanje. Tako kvalifikacija nacionalne porezne mjere kao „selektivne“ podrazumijeva, prije svega, preliminarnu identifikaciju i ispitivanje zajedničkog ili „uobičajenog“ poreznog sustava primjenjivog u dotičnoj državi članici. U odnosu na zajednički ili „uobičajeni“ porezni sustav potrebno je, nadalje, ocijeniti i utvrditi mogući selektivni karakter prednosti dodijeljene predmetnom poreznom mjerom te dokazati da ona odstupa od navedenog zajedničkog sustava jer uvodi razlikovanje među subjektima koji su, glede cilja poreznog sustava te države članice, u usporedivom činjeničnom i pravnom položaju.

U tom pogledu država koja je uvela razlikovanje između poduzetnika na području davanja mora dokazati da je ona u stvari opravdana prirodom ili strukturom predmetnog sustava.

(t. 96., 97., 117.)

6.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 123.‑130.)

7.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 155.‑165.)

8.      Što se tiče potpora dodijeljenih u obliku smanjenja ili izuzeća od poreza za zaštitu okoliša, iz točke 152. et seq Smjernica o državnim potporama za zaštitu okoliša proizlazi da su njima predviđene dvije vrste ispitivanja spojivosti smanjenja poreza za zaštitu okoliša s unutarnjim tržištem, posebice ovisno o postojanju usklađenosti predmetnih poreza i poštovanja najniže stope oporezivanja u Zajednici.

Kad je riječ o potporama u obliku smanjenja poreza za zaštitu okoliša koje nisu dio usklađenih poreznih propisa, iz točaka 154. do 159. navedenih smjernica proizlazi da se Komisija prilikom ispitivanja spojivosti navedenih potpora s unutarnjim tržištem oslanja na obavijesti koje su dostavile države članice Unije kako bi ocijenila predmetne porezne sustave radi analiziranja nužnosti i proporcionalnosti potpora kao i njihove učinke na razini predmetnih gospodarskih sektora.

Ako Komisija s obzirom na dokaze kojima raspolaže zaključi da je potpora dodijeljena u obliku smanjenja poreza za zaštitu okoliša nespojiva s unutarnjim tržištem, na državi je članici dokazivanje da je navedenu potporu trebalo izuzeti. Kako bi se utvrdilo da je Komisija počinila očitu pogrešku u ocjeni pri ispitivanju činjenica koja bi opravdala poništenje predmetne odluke, država članica mora predočiti dovoljno dokaza kako bi osporila utemeljenost ocjene činjenica iz navedene odluke.

(t. 167., 178.‑180.)

9.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 200.‑203.)