Predmet T‑657/13

BH Stores BV

protiv

Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) (OHIM)

„Žig Zajednice – Postupak povodom prigovora – Prijava verbalnog žiga Zajednice ALEX – Nacionalni verbalni i figurativni žigovi ALEX – Relativni razlog za odbijanje – Članak 8. stavak 1. točka (b) Uredbe (EZ) br. 207/2009 – Dopuštenost žalbe pred žalbenim vijećem – Obveza obrazlaganja – Članak 75. Uredbe br. 207/2009 – Nepostojanje sličnosti između proizvoda i usluga označenih suprotstavljenim žigovima – Nepostojanje vjerojatnosti dovođenja u zabludu“

Presuda Općeg suda (sedmo prošireno vijeće) od 2. srpnja 2015.?II – 0000

Sažetak – Presuda Općeg suda (sedmo prošireno vijeće) od 2. srpnja 2015.

1.      Žig Zajednice – Tužbeni postupak – Tužba pred sudom Unije – Zakonitost odluke žalbenog vijeća donesene u postupku povodom prigovora – Osporavanje navođenjem novih činjenica – Nedopuštenost – Uzimanje u obzir, u svrhu tumačenja prava Unije, sudske prakse Unije ili nacionalne ili međunarodne sudske prakse na koju se nije pozivalo pred instancijama Ureda – Dopuštenost

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 65.)

2.      Žig Zajednice – Postupovne odredbe – Obrazloženje odluka – Članak 75. prva rečenica Uredbe br. 207/2009 – Opseg istovjetan onom članka 296. UFEU‑a (čl. 296. UFEU‑a; Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 75. prva rečenica)

3.      Žig Zajednice – Odluke Ureda – Načelo jednakog postupanja – Načelo dobre uprave – Ranija praksa Ureda

(Uredba Vijeća br. 207/2009)

4.      Žig Zajednice – Definicija i stjecanje žiga Zajednice – Relativni razlozi za odbijanje – Prigovor nositelja ranijeg istovjetnog ili sličnog žiga registriranog za istovjetne ili slične proizvode ili usluge – Vjerojatnost dovođenja u zabludu zbog ranijeg žiga – Kriteriji za ocjenu

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 8. st. 1. t. (b))

5.      Žig Zajednice – Definicija i stjecanje žiga Zajednice – Relativni razlozi za odbijanje – Prigovor nositelja ranijeg istovjetnog ili sličnog žiga registriranog za istovjetne ili slične proizvode ili usluge – Vjerojatnost dovođenja u zabludu zbog ranijeg žiga – Verbalni žig ALEX i verbalni i figurativni žigovi ALEX

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 8. st. 1. t. (b))

6.      Žig Zajednice – Definicija i stjecanje žiga Zajednice – Relativni razlozi za odbijanje – Prigovor nositelja ranijeg istovjetnog ili sličnog žiga registriranog za istovjetne ili slične proizvode ili usluge – Sličnost između predmetnih proizvoda ili usluga – Preklapanje dviju kategorija proizvoda različitih namjena

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 8. st. 1. t. (b))

1.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 25., 26.)

2.      Na temelju članka 75. prve rečenice Uredbe br. 207/2009 o žigu Zajednice, u odlukama Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) navode se razlozi na kojima se one temelje. Iz stalne sudske prakse proizlazi da ta obveza ima isti opseg kao i ona iz članka 296. drugog podstavka UFEU‑a i da se u razlozima koje zahtijeva navedeni članak mora na jasan i nedvosmislen način navesti shvaćanje tvorca akta. Naime, dvostruki je cilj obveze obrazlaganja OHIM‑ovih odluka, s jedne strane, omogućiti osobama na koje se odnose da se upoznaju s obrazloženjima poduzetih mjera kako bi mogle zaštititi svoja prava i, s druge strane, omogućiti sudu Unije da izvršava nadzor nad zakonitošću odluke.

Iz sudske prakse proizlazi da se pitanje ispunjava li obrazloženje odluke te zahtjeve mora ocijeniti ne samo u pogledu njegova teksta već i u pogledu konteksta i svih pravnih pravila koja uređuju pitanje o kojem je riječ.

Iz stalne sudske prakse proizlazi da se ne može zahtijevati od žalbenih vijeća Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) da iznesu iscrpno očitovanje o svim navodima koje su pred njima iznijele stranke. Dakle, obrazloženje može biti implicitno pod uvjetom da omogućava osobama na koje se odnosi da se upoznaju s razlozima zbog kojih je donesena odluka žalbenog vijeća i nadležnom tijelu da raspolaže dostatnim podacima kako bi izvršavalo nadzor. Dostatno je da žalbeno vijeće izloži činjenice i pravna shvaćanja koja imaju ključnu važnost u strukturi odluke.

(t. 29. – 31.)

3.      Odluke koje žalbena vijeća trebaju donijeti na temelju Uredbe br. 207/2009 donose u odnosu na registraciju znaka kao žiga Zajednice na temelju ograničenih ovlaštenja, a ne diskrecijskih ovlasti. Stoga se zakonitost odluka žalbenih vijeća treba ocjenjivati samo na temelju te uredbe kako je tumače sudovi u Europskoj uniji, a ne na temelju ranije prakse navedenih vijeća.

S obzirom na to, treba podsjetiti da je Ured dužan izvršavati svoje ovlasti u skladu s općim načelima prava Unije, kao što su načelo jednakosti postupanja i načelo dobre uprave. U pogledu tih dvaju načela, Ured treba u okviru upute za zahtjev za registraciju žiga Zajednice uzimati u obzir odluke koje su već donesene o sličnim zahtjevima i s posebnom pažnjom raspraviti pitanje treba li donijeti odluku u tom smislu. Međutim, načela jednakosti postupanja i dobre uprave moraju se uskladiti s poštovanjem zakonitosti. Sukladno tomu, nijedna stranka u postupku pred Uredom ne može se u svoju korist pozvati na nezakonitost koja je eventualno počinjena u korist nekog drugoga kako bi ishodila istovjetnu odluku. Uostalom, radi pravne sigurnosti i dobre uprave, ispitivanje svakog zahtjeva za registraciju treba biti temeljito i potpuno i treba se provesti u svakom pojedinom slučaju.

Osim toga, žigovni režim Zajednice je autonoman sustav koji se sastoji od skupa pravila i koji nastoji ostvariti ciljeve koji su posebni i koji se primjenjuje neovisno o bilo kojem nacionalnom sustavu. Iz ustaljene sudske prakse proizlazi da registracije koje su već izvršene u državama članicama nisu ništa drugo nego elementi koji se samo mogu uzeti u obzir a da pritom nisu odlučujući u svrhu registracije žiga Zajednice.

(t. 42., 90., 92.)

4.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 48., 49., 95.)

5.      Za široku javnost u Njemačkoj ne postoji opasnost dovođenja u zabludu u smislu članka 8. stavka 1. točke (b) Uredbe br. 207/2009 o žigu Zajednice između verbalnog znaka ALEX, čija je registracija kao žiga Zajednice zatražena za „dječje igračke za kupanje“ i „igre aktivnosti za obrazovanje i razvoj djece“ iz razreda 28. Nicanskog sporazuma, i verbalnih i figurativnih žigova ALEX, koji su ranije registrirani u Njemačkoj te „sportske predmete“ iz istog razreda, s obzirom na to da proizvodi nisu slični.

Kao prvo, igračke obuhvaćene zahtijevanim žigom imaju drukčiju narav od „sportskih proizvoda“ obuhvaćenih ranijim žigovima. Posebno, postojanje pojednostavnjenog oblika i smanjene veličine za „igre aktivnosti za obrazovanje i razvoj djece“ omogućuje da ih se pravilno razlikuje od „sportskih predmeta“ i da ih se ne zamjenjuje s potonjima. „Igre aktivnosti za obrazovanje i razvoj djece“, kao što to navodi njihov naziv, namijenjene su relativno mlađoj djeci i razlikuju se od „sportskih predmeta“ (iako ih oponašaju) nižom razinom izvedbe, različitim izgledom (smanjenom veličinom, manjom masom), sigurnošću prilagođenom djeci u skladu s Direktivom 2009/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o sigurnosti igračaka i općenito nižom cijenom. Paket minigolfa, uzet kao primjer proizvoda koji je označen zahtijevanim žigom koji je naveo tužitelj, bit će prilagođen visini djeteta i palice za golf neće imati preciznost kao u pravim golfskim klubovima te će biti izrađene od lagane plastike. To se shvaćanje a fortiori primjenjuje na „dječje igračke za kupanje“ koje nemaju „sportski“ ekvivalent.

Kao drugo, namjena proizvoda koji su označeni suprotstavljenim žigovima je u biti različita. „Sportski predmeti“ namijenjeni su treniranju tijela fizičkom snagom, a „igre aktivnosti za obrazovanje i razvoj djece“ aktivnostima obrazovanja i razvoja djece te zabavi i obrazovanju djece. Nadalje, „igračke za kupanje“ namijenjene su jedino tomu da se zabave mlada djeca. Naime, isključivi cilj zabave u slučaju „dječjih igračaka za kupanje“ još je očitiji nego za „igračke za aktivnosti obrazovanja i razvoja djece“.

Iako su narav i namjena proizvoda koji su obuhvaćeni suprotstavljenim žigovima različiti, oni nisu zamjenjivi i, dakle, nisu konkurentski. U svakom slučaju, iako katkad, u slučaju potrebe, može postojati određena zamjenjivost između predmetnih proizvoda, ona postoji samo u jednom smislu, odnosno samo se korisnici određenih igračaka, koje su označene zahtijevanim žigom, mogu usmjeriti prema „sportskim predmetima“, koji su označeni ranijim žigovima, u slučaju povećanja cijene navedenih igračaka. Očito je da, čak i kad bi se cijena „sportskih predmeta“ povećala, njihovi korisnici još se ne bi usmjerili prema tim igračkama kako bi zamijenili prave „sportske predmete“.

Kao treće, distribucijski i proizvodni kanali proizvoda koji su označeni suprotstavljenim žigovima su različiti.

U slučaju nepostojanja sličnosti između proizvoda koji su obuhvaćeni suprotstavljenim žigovima ne može postojati ni opasnost dovođenja u zabludu, čak i kad se uzima u obzir istovjetnost znakova, s obzirom na to da nije ispunjen neophodni uvjet za primjenu članka 8. stavka 1. točke (b) Uredbe br. 207/2009, a to je uvjet istovjetnosti ili sličnosti proizvoda.

(t. 50., 51., 59., 61., 67., 70., 71., 74., 80., 97.)

6.      Činjenica da jedna namjena (primjerice fizička aktivnost) ne isključuje drugu (primjerice zabavu) i da se dvije namjene mogu „izmiješati“ u proizvodu, kao što to ističe tužitelj, ne sprečava to da se može identificirati pretežna ili, drukčije rečeno, „prva“ svrha proizvoda. Stoga, da pod „upotrebom“ treba razumjeti upotrebu koja je općenito propisana za proizvod, a ne zloupotrebu ili povremenu upotrebu. Iz toga slijedi da postojanje određenog „fluidnog prijelaza“ ili područja preklapanja između dviju kategorija proizvoda čija je namjena u biti različita ne znači nužno da su predmetni proizvodi iz tih kategorija slični. Usto, činjenica da dva proizvoda u određenoj mjeri mogu zadovoljiti istu potrebu ne sprečava relevantnog kupca da ih može shvaćati kao različite proizvode.

(t. 64. – 66.)