Predmet C‑491/15 P

Rainer Typke

protiv

Europske komisije

„Žalba – Pristup dokumentima institucija – Uredba (EZ) br. 1049/2001 – Članak 3. – Pojam dokumenta – Članak 2. stavak 3. – Dokumenti u posjedu institucije – Kvalifikacija podataka sadržanih u bazi podataka – Obveza izrade nepostojećeg dokumenta – Nepostojanje – Postojeći dokumenti koji se mogu izdvojiti iz baze podataka”

Sažetak – Presuda Suda (prvo vijeće) od 11. siječnja 2017.

1.        Sudski postupak – Zahtjev za ponovno otvaranje usmenog dijela postupka – Zahtjev za podnošenje očitovanja u vezi s pravnim pitanjima istaknutima u mišljenju nezavisnog odvjetnika – Pretpostavke za ponovno otvaranje

(Statut Suda, čl. 23.; Poslovnik Suda, čl. 83.)

2.        Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 – Područje primjene – Zahtjev za pristup radi pretraživanja baza podataka – Uključenost – Granice – Priopćavanje informacija koje se postojećim alatima za pretraživanje ne mogu izdvojiti iz tih baza – Isključenost

(Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća, čl. 2. st. 3., čl. 3. t. (a) i čl. 4.)

3.        Žalba – Razlozi – Pogrešna ocjena činjenica i dokaza – Nedopuštenost – Nadzor Suda nad ocjenom činjenica i dokaza – Isključenje osim u slučaju iskrivljavanja

(čl. 256. st. 1. UFEU‑a; Statut Suda, čl. 58. podstavak 1.)

1.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 19.)

2.      Elektronička baza podataka omogućava izdvajanje svih informacija koje ona sadržava. Međutim, mogućnost stvaranja dokumenta iz takve baze ne omogućava zaključak da se taj dokument mora kvalificirati postojećim u smislu Uredbe br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije. Naime, pravo na pristup dokumentima institucija odnosi se samo na postojeće dokumente koji su u posjedu dotične institucije te nije moguće pozivati se na Uredbu br. 1049/2001 radi obvezivanja institucije da izradi dokument koji ne postoji. Iz toga slijedi da zahtjev za pristup koji bi dotičnu instituciju naveo na izradu novog dokumenta, čak i na osnovi elemenata koji se već nalaze u postojećim dokumentima koje ona posjeduje, izlazi iz okvira Uredbe br. 1049/2001.

Što se tiče statičkih dokumenata, osobito u papirnatom obliku ili u obliku obične elektroničke datoteke, dostatno je provjeriti postoje li medij i njegov sadržaj radi utvrđivanja postojanja dokumenta. Nasuprot tomu, dinamičnost elektroničkih baza podataka teško je spojiva s takvim postupanjem, s obzirom na to da dokument koji se vrlo lako može izraditi iz informacija već sadržanih u bazi podataka nije nužno postojeći dokument u uskom smislu riječi. Posljedično, što se tiče elektroničkih baza podataka, razlikovanje između postojećeg i novog dokumenta mora se provesti na temelju kriterija prilagođenog tehničkim osobitostima te baze i u skladu s ciljem Uredbe br. 1049/2001, koja nastoji osigurati najširi mogući pristup dokumentima, kao što to proizlazi iz njezine uvodne izjave 4. i članka 1. točke (a).

U tim se okolnostima sve informacije koje se unaprijed programiranim alatima za pretraživanje mogu izdvojiti iz elektroničke baze podataka u okviru njezine uobičajene uporabe, čak i ako te informacije još nisu bile prikazane u tom obliku ili ih osoblje institucija nikad nije pretraživalo, moraju kvalificirati kao postojeći dokumenti. Iz toga proizlazi da radi ispunjavanja zahtjeva Uredbe br. 1049/2001 institucije mogu biti dovedene do toga da primjenom postojećih alata za pretraživanje izrade dokument iz informacija sadržanih u bazi podataka. Nasuprot tomu, svaka informacija čije izdvajanje iz baze podataka zahtijeva bitan doprinos mora se smatrati novim, a ne postojećim dokumentom. Iz toga slijedi da se svaka informacija čije dobivanje zahtijeva izmjenu organizacije elektroničke baze podataka odnosno alata za pretraživanje koji su trenutačno dostupni za izdvajanje informacija mora smatrati novim dokumentom.

(t. 30., 31., 33.‑35. i 37.‑40.)

3.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 58.)