Zahtjev za prethodnu odluku koji je 17. listopada 2023. uputila Kúria (Mađarska) – ZH i KN/AxFina Hungary Zrt.
(predmet C-630/23, AxFina Hungary)
Jezik postupka: mađarski
Sud koji je uputio zahtjev
Kúria
Stranke glavnog postupka
Žalitelji u kasacijskom postupku: ZH, KN
Druga stranka u kasacijskom postupku: AxFina Hungary Zrt.
Prethodna pitanja
1. Je li pravilno izraz „[ugovor] je u stanju nastaviti važiti i bez tih nepoštenih odredaba” iz članka 6. stavka 1. Direktive Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima [odredbama] u potrošačkim ugovorima (u daljnjem tekstu: Direktiva 93/13)1 tumačiti na način da potrošački ugovor izražen u stranoj valuti može nastaviti važiti bez ugovorne odredbe koja je obuhvaćena glavnom činidbom ugovora i kojom se na potrošača neograničeno stavlja rizik promjene tečaja, s obzirom na to da je u pravu države članice obveznim zakonskim odredbama uređen mehanizam konverzije valute?
Je li u skladu s člankom 1. stavkom 2., člankom 6. stavkom 1. i člankom 7. stavkom 1. Direktive 93/13 sudska praksa države članice (koja se temelji na tumačenju prava države članice s obzirom na Direktivu i kojom se poštuju načela tumačenja Suda Europske unije) u skladu s kojom se, uzimajući u obzir načelo stjecanja bez osnove,
(a) nalaže povrat potrošaču (ili poravnanje računa u njegovu korist) iznosa koje je vjerovnik naplatio na temelju odredbe koja je proglašena nepoštenom, ali se navedeni nalog ne izdaje u okviru restitutio in integrum, jer se posebnom odredbom nacionalnog prava isključuje ta moguća pravna posljedica nevaljanosti, niti se pravila o stjecanju bez osnove primjenjuju samostalno, jer se nacionalnim pravom ne predviđa takva pravna posljedica u slučaju nevaljanosti ugovora, nego se potrošača oslobađa od osobito štetnih posljedica te se istodobno ponovno uspostavlja ugovorna ravnoteža između ugovornih strana primjenom glavne pravne posljedice koja se predviđa u pravu države članice u pogledu ništavosti, a to je proglašenje ugovora važećim, tako da se nepoštenim odredbama potrošaču ne nalaže nikakva obveza, ali su ostali elementi (koji nisu nepošteni) ugovora (uključujući ugovorne kamate i druge troškove) i dalje obvezujući za strane u istim uvjetima?
(b) ako proglašenje ugovora važećim nije moguće, utvrđuju pravne posljedice nevaljanosti na način da se u svrhu poravnanja računa ugovor zadrži na snazi do donošenja presude, pri čemu se poravnanje računa između strana izvršava uz primjenu načela stjecanja bez osnove?
2. Može li se prilikom utvrđivanja pravnih posljedica ugovora koji je nevaljan zbog prethodno navedenog razloga izuzeti iz primjene zakonska odredba države članice koja je naknadno stupila na snagu i kojom je tada uvedena obvezna konverzija u mađarske forinte, s obzirom na to da se tom odredbom, kao rezultat utvrđivanja tečaja, određeni dio rizika promjene tečaja stavlja na potrošača, koji bi zbog nepoštene ugovorne odredbe trebao biti u potpunosti oslobođen od tog rizika?
3. Ako se, u skladu s pravom Unije, pravne posljedice nevaljanosti ne mogu utvrditi ni proglašenjem ugovora važećim ni njegovim zadržavanjem na snazi, koje pravne posljedice, s njihovom odgovarajućom osnovom u pravnoj teoriji, ipak treba utvrditi contra legem, neovisno o propisu države članice koji se odnosi na pravne posljedice i isključivo na temelju prava Unije, uzimajući u obzir činjenicu da se Direktivom 93/13 ne uređuju pravne posljedice nevaljanosti?
____________
1 SL 1993., L 95, str. 29.