Predmet T-540/15

Emilio De Capitani

protiv

Europskog parlamenta

„Pristup dokumentima – Uredba (EZ) br. 1049/2001 – Dokumenti koji se odnose na zakonodavni postupak u tijeku – Trijalozi – Tablice s četiri stupca koje se odnose na prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europolu i o stavljanju izvan snage odluka 2009/371/PUP i 2005/681/PUP – Djelomično odbijanje pristupa – Tužba za poništenje – Pravni interes – Dopuštenost – Članak 4. stavak 3. prvi podstavak Uredbe br. 1049/2001 – Izuzeće koje se odnosi na zaštitu procesa odlučivanja – Nepostojanje opće pretpostavke odbijanja pristupa tablicama s četiri stupca utvrđenima u okviru trijaloga”

Sažetak – Presuda Općeg suda (sedmo prošireno vijeće) od 22. ožujka 2018.

1.      Tužba za poništenje – Fizičke ili pravne osobe – Pravni interes – Tužba protiv odluke institucije kojom se odobrava samo djelomični pristup dokumentima koji se odnose na zakonodavni postupak u tijeku  – Stavljanje na raspolaganje predmetnih dokumenata nakon okončanja zakonodavnog postupka – Zadržavanje pravnog interesa – Dopuštenost – Pretpostavke

(Čl. 266. st. 1. UFEU-a ; Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 1049/2001, čl. 4.)

2.      Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 – Izuzeća od prava na pristup dokumentima – Obveza obrazlaganja – Doseg

(Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 1049/2001, uvodna izjava 11. i čl. 4. st. 3. podst. 1.)

3.      Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 – Izuzeća od prava na pristup dokumentima – Zaštita procesa odlučivanja – Pretpostavke – Konkretno, stvarno i ozbiljno ugrožavanje navedenog procesa – Mogućnost institucije da se pozove na opće presumpcije koje se primjenjuju na određene kategorije dokumenata – Granice

(Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 1049/2001, čl. 4. st. 3. podst. 1.)

4.      Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 – Izuzeća od prava na pristup dokumentima – Zaštita procesa odlučivanja – Pojam – Doseg – Specifičnost zakonodavnog procesa – Načela javnosti i transparentnosti

(Čl. 15. st. 2. UFEU-a i čl. 294. st. 1. UFEU-a ; Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 1049/2001, uvodna izjava 6. i čl. 4. st. 3. podst. 1.)

5.      Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 – Izuzeća od prava na pristup dokumentima – Zaštita procesa odlučivanja – Doseg – Odbijanje pristupa koje se temelji na potrebi zaštite procesa protiv vanjskih pritisaka – Teret dokazivanja

(Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 1049/2001, čl. 4. st. 3. podst. 1.)

6.      Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 – Izuzeća od prava na pristup dokumentima – Zaštita procesa odlučivanja – Doseg – Dokumenti koji se odnose na zakonodavni postupak u tijeku utvrđeni u okviru trijaloga – Odbijanje pristupa koje se temelji na privremenom karakteru informacija koje se nalaze u tim dokumentima – Nedopuštenost

(Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 1049/2001, čl. 4. st. 3. podst. 1.)

7.      Institucije Europske unije – Pravo na javni pristup dokumentima – Uredba br. 1049/2001 – Izuzeća od prava na pristup dokumentima – Zaštita procesa odlučivanja – Doseg – Dokumenti koji se odnose na zakonodavni postupak u tijeku utvrđeni u okviru trijaloga – Odbijanje pristupa koje se temelji na mogućnosti pogoršanja lojalne suradnje između institucija – Teret dokazivanja

(Čl. 4. st. 3. podst. 1. UEU-a i čl. 13. st. 2. UEU-a; Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 1049/2001, čl. 4. st. 3. podst. 1.)

1.      Tužba za poništenje koju podiže fizička ili pravna osoba je dopuštena samo pod pretpostavkom da tužitelj ima interes da pobijani akt bude poništen.

U tom pogledu tužitelj zadržava pravni interes za zahtijevanje poništenja akta institucije Unije kako bi izbjegao da se njegova navodna nezakonitost ponovno pojavi u budućnosti. Taj pravni interes međutim postoji samo ako se navodna nezakonitost može ponovno pojaviti u budućnosti neovisno o okolnostima predmeta koji je dao povoda tužbi koju je tužitelj podnio.

To je slučaj kada se - kada je riječ o tužbi protiv odbijanja pristupa dokumentima o zakonodavnom postupku koji je u tijeku – navodna nezakonitost temelji na tumačenju jednog od izuzeća predviđenih u Uredbi br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, koje bi institucija kojoj je podnesen zahtjev za pristup vrlo vjerojatno mogla ponoviti prilikom novog zahtjeva, tim više što se dio razloga za odbijanje pristupa navedenih u pobijanoj odluci horizontalno primjenjuje na sve zahtjeve za pristup aktivnostima u okviru trijaloga u tijeku.

Osim toga, s obzirom da je tužitelj prvotnim zahtjevom i ponovljenim zahtjevom izričito tražio da mu se proslijedi određeni broj dokumenata koji se odnose na zakonodavne postupke u tijeku, a dotična mu je institucija odobrila samo djelomični pristup tim dokumentima, tužitelj, s obzirom na predmet njegovih zahtjeva, nije dobio potpunu zadovoljštinu time što su se predmetni dokumenti stavili na raspolaganje javnosti nakon završetka zakonodavnog postupka na koji su se odnosili, tako da zadržava pravni interes za zahtijevanje poništenja pobijane odluke.

(t. 29., 32., 33.)

2.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 59.-62.)

3.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 63.-67.)

4.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 77., 84.)

5.      Iako se opasnost od vanjskog pritiska može smatrati legitimnim razlogom za ograničavanje pristupa dokumentima koji se odnose na proces odlučivanja, ipak je potrebno da je vanjski pritisak sa sigurnošću utvrđen i da se dostave dokazi o postojanju razumno predvidivog rizika da vanjski pritisak znatno utječe na odluku koja se treba donijeti.

(t. 99.)

6.      Kada je riječ o zahtjevu za pristup dokumentima koji su nastali u okviru trijaloga koji se odvijaju tijekom redovnog zakonodavnog postupka, preliminarna narav privremenog dogovora ili preliminarnog stajališta predsjedništva Vijeća u odnosu na izmjene koje predlaže Parlament, u smislu da se njihov sadržaj može mijenjati usporedno s napretkom rada u okviru tih trijaloga, ne može kao takva opravdati primjenu izuzeća predviđenih u članku 4. stavku 3. prvom podstavku Uredbe br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, jer se u toj odredbi ne pravi razlika s obzirom na stanje napretka rasprava. Tom se odredbom općenito predviđaju dokumenti koji se odnose na pitanje o kojem dotična institucija „nije odlučivala”, za razliku od članka 4. stavka 3. drugog podstavka navedene uredbe, kojim se predviđa slučaj u kojem je dotična institucija donijela odluku.

U tom pogledu nije relevantno jesu li predmetni dokumenti bili sastavljeni ili zaprimljeni u početnoj, kasnijoj ili konačnoj fazi procesa odlučivanja. Isto tako, na tumačenje izuzeća predviđenog u članku 4. stavku 3. prvom podstavku Uredbe br. 1049/2001 ne utječe činjenica da su dokumenti sastavljeni ili zaprimljeni u formalnom odnosno neformalnom kontekstu.

Osim toga, Opći sud već je imao priliku istaknuti da se prijedlog po svojoj naravi podnosi da bi se o njemu raspravljalo i da ne bi trebao ostati nepromijenjen nakon te rasprave. Javnost je sasvim sposobna razumjeti da bi autor prijedloga kasnije mogao izmijeniti njegov sadržaj. Upravo je iz tih razloga autor zahtjeva za pristup dokumentima koji se odnose na trijalog u tijeku u potpunosti svjestan privremene naravi tih informacija. On je isto tako sasvim sposoban razumjeti da bi se, u skladu s načelom prema kojem „ništa nije dogovoreno dok sve nije dogovoreno”, informacije iz traženog dokumenta mogle mijenjati tijekom cijelog trajanja rasprava u okviru trijaloga, sve dok se ne postigne dogovor u pogledu cijelog teksta.

(t. 100.-102.)

7.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 103., 104.)