Predmet T‑3/12

Heinrich Kreyenberg

protiv

Ureda za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) (OHIM)

„Žig Zajednice – Postupak za proglašavanje žiga ništavim – Figurativni žig Zajednice MEMBER OF €e euro experts – Apsolutni razlog za odbijanje – Amblemi Unije i područje njihove primjene – Simbol eura – Članak 7. stavak 1. točka (i) Uredbe Vijeća (EZ) br. 207/2009“

Sažetak – Presuda Općeg suda (treće vijeće) od 10. srpnja 2013.

1.      Žig Zajednice – Definicija i stjecanje žiga Zajednice – Apsolutni razlozi za odbijanje – Žigovi koje treba odbiti na temelju Pariške konvencije – Zaštita amblema država i međunarodnih organizacija – Imitacija s heraldičkog gledišta – Uvjet zaštite amblema međunarodnih organizacija

(Uredba Vijeća (EZ) br. 207/2009, čl. 7. st. 1. t. (h))

2.      Žig Zajednice – Definicija i stjecanje žiga Zajednice – Apsolutni razlozi za odbijanje – Žigovi koji sadržavaju službene znakove, ambleme ili grbove koji nisu obuhvaćeni člankom 6.ter Pariške konvencije – Uvjeti za zaštitu

(Uredba Vijeća (EZ) br. 207/2009, čl. 7. st. 1. t. (h) i (i))

3.      Žig Zajednice – Definicija i stjecanje žiga Zajednice – Apsolutni razlozi za odbijanje – Žigovi koji sadržavaju službene znakove, ambleme ili grbove koji nisu obuhvaćeni člankom 6.ter Pariške konvencije – Opseg zaštite – Simbol eura

(Uredba Vijeća (EZ) br. 207/2009, čl. 7. st. 1. t. (h) i (i))

4.      Žig Zajednice – Odricanje, opoziv i ništavost – Registracija u suprotnosti s člankom 7. stavkom 1. točkom (i) Uredbe br. 207/2009 – Figurativni žig MEMBER OF €e euro experts

(Uredba Vijeća (EZ) br. 207/2009, čl. 7. st. 1. t. (i))

1.      Članak 7. stavak 1. točka (h) Uredbe br. 207/2009 o žigu Zajednice, u vezi s člankom 6.ter Pariške konvencije, na koju se poziva, štiti dvije kategorije amblema.

Kao prvo, ta odredba zabranjuje registraciju državnih amblema ne samo kao žigova, nego i kao elemenata žigova, neovisno o tome jesu li ti amblemi prikazani istovjetno ili su samo predmet imitacije s heraldičkog gledišta. Kako bi se utvrdilo sadržava li neki žig imitaciju amblema s heraldičkog gledišta, potrebno je uzeti u obzir heraldički opis tog amblema. Međutim, prosječni potrošač neće nužno uočiti svaku razliku između navedenog žiga i amblema koju je učio stručnjak za heraldiku, pa bi on, usprkos razlikama na razini pojedinih heraldičkih detalja, mogao u žigu vidjeti imitaciju amblema o kojem je riječ.

Kao drugo, člankom 7. stavkom 1. točkom (h) Uredbe br. 207/2009 zabranjeno je registrirati žig koji sadržava prikaz ili imitaciju, s heraldičkog stajališta, amblema međunarodne međuvladine organizacije, ako je on priopćen državama strankama Pariške konvencije putem Međunarodnog ureda Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo. Ta se zabrana primjenjuje ipak samo u slučaju predviđenom u članku 6.ter stavku 1. točki (c) Pariške konvencije, dakle kada žig o kojemu je riječ, gledano u cjelini, u javnosti pobuđuje misao da postoji veza između nositelja ili korisnika žiga s jedne strane i međunarodne nevladine organizacije o kojoj je riječ s druge strane, ili dovodi javnost u zabludu o postojanju takve veze.

(t. 28.‑31.)

2.      Članak 7. stavak 1. točku (i) Uredbe br. 207/2009 o žigu Zajednice treba tumačiti na način da se kao žigovi ili elementi žigova zabranjuje registracija amblema različitih od onih iz članka 7. stavka 1. točke (h) te uredbe, bilo da su ti amblemi prikazani istovjetno ili su samo predmetom imitacije.

Štoviše, potrebno je najprije navesti da člankom 7. stavkom 1. točkom (i) Uredbe br. 207/2009 nije izričito ograničeno područje zabrane koje je utvrđeno za žigove kojima je istovjetno prikazan amblem. Tekst te odredbe omogućuje nam tumačiti ga kao da zabranjuje ne samo istovjetni prikaz, nego i imitaciju amblema nekim žigom. Ako se takvo tumačenje ne prihvati, praktični učinak članka 7. stavka 1. točke (i) Uredbe br. 207/2009 bit će vjerojatno znatno umanjen: da bi se amblem registrirao kao žig ili element žiga, bilo bi dostatno da se tek neznatno promijeni, čak i na način neprepoznatljiv za osobu koja nije stručnjak za heraldiku.

Kao drugo, potrebno je naglasiti da zakonodavac Unije nije uopće precizirao da se na temelju članka 7. stavka 1. točke (i) Uredbe br. 207/2009 može zabraniti samo žig koji se sastoji isključivo od amblema. Upotrijebivši glagol „sadržavati“ u članku 7. stavku 1. točki (i) Uredbe br. 207/2009, naglasio je da je, pod uvjetima predviđenima navedenom odredbom, upotreba amblema različitih od onih iz članka 7. stavka 1. točke (h) Uredbe br. 207/2009 zabranjena ne samo kao žiga, nego i kao elementa žiga. To je također u skladu s praktičnim učinkom navedene odredbe, kojom se želi osigurati najpotpunija zaštita amblema na koje se odnosi.

Međutim, takva zabrana nije bezuvjetna.

Amblemi međunarodnih međuvladinih organizacija koji se državama strankama Pariške konvencije redovno priopćavaju, zaštićeni su člankom 7. stavkom 1. točkom (h) Uredbe br. 207/2009, kada žig o kojemu je riječ, gledano u cjelini, u javnosti pobuđuje misao da postoji veza između nositelja ili korisnika žiga s jedne strane i predmetne međunarodne nevladine organizacije s druge strane. Ako bi zaštita određena člankom 7. stavkom 1. točkom (i) Uredbe br. 207/2009 mogla biti učinkovita, čak i kada ovaj posljednji uvjet nije ispunjen, bila bi šira od one iz stavka 1. točke (h) istog članka, koja se odnosi na ambleme međunarodnih međuvladinih organizacija koji se državama strankama Pariške konvencije redovno priopćavaju.

Međutim, nema naznaka da je zakonodavac Unije namjeravao za ambleme iz članka 7. stavka 1. točke (i) Uredbe br. 207/2009 osigurati veću zaštitu nego za ambleme iz članka 7. stavka 1. točke (h) iste uredbe, tako da opseg zaštite iz članka 7. stavka 1. točke (i) Uredbe br. 207/2009 ne može biti veći od opsega zaštite iz članka 7. stavka 1. točke (h) te uredbe.

Zaštita osigurana za ambleme iz članka 7. stavka 1. točke (i) Uredbe br. 207/2009 može se stoga primijeniti samo kada, uzevši u cjelini, žig koji sadržava takav amblem može dovesti javnost u zabludu glede postojanja veze između, s jedne strane, njegova nositelja ili korisnika i, s druge strane, tijela na koje se odnosi amblem o kojem je riječ.

(t. 34.‑40.)

3.      Članak 7. stavak 1. točka (i) Uredbe br. 207/2009 o žigu Zajednice štiti ambleme, osim onih iz članka 7. stavka 1. točke (h) te uredbe, to jest, ambleme različite od amblema država i međunarodnih međuvladinih organizacija koji se državama strankama Pariške konvencije redovno priopćavaju, pod uvjetom da su takvi grbovi od posebnog javnog interesa. S obzirom na široku formulaciju članka 7. stavka 1. točke (i) Uredbe br. 207/2009, treba uzeti u obzir da ona ne štiti samo ambleme međunarodnih međuvladinih organizacija koji nisu priopćeni državama strankama Pariške konvencije, nego i ambleme koji, unatoč tome što ne označavaju ukupnost djelatnosti međunarodne međuvladine organizacije, predstavljaju ipak posebnu vezu s jednom od tih djelatnosti. Naime, činjenica da je amblem povezan s jednom od djelatnosti međunarodne međuvladine organizacije dostatna je da se pokaže kako je njegova zaštita u javnom interesu.

Stoga treba uzeti u obzir da su člankom 7. stavkom 1. točkom (i) Uredbe br. 207/2009 zaštićeni, osobito, uz uvjet usklađenosti s drugim uvjetima propisanim tom odredbom, ne samo amblemi Europske unije kao takvi, nego i amblemi koji samo podsjećaju na jedno od područja djelovanja Unije.

Nadalje, stavak 2. članak 7. Uredbe br. 207/2009 propisuje da će se stavak 1. toga članka primjenjivati neovisno o tome što razlozi nemogućnosti registracije postoje samo u jednom dijelu Europske unije. Treba stoga shvatiti da javni interes na koji se odnosi članak 7. stavak 1. točka (i) te uredbe ne treba postojati na cijelom području Unije. Dovoljno je da postoji na jednom njegovom dijelu. U tim okolnostima treba utvrditi da članak 7. stavak 1. točka (i) navedene uredbe štiti osobito sve ambleme koji se, ne označavajući Uniju u cjelini, odnose na djelatnost koju ona obavlja, čak i kada se navedena djelatnost odnosi samo na neke države članice Europske unije.

U svezi s tim, članak 3. stavak 4. UEU‑a propisuje da „Unija uspostavlja ekonomsku i monetarnu uniju čija je valuta euro“. Simbol eura stoga je nedvojbeno simbol djelatnosti Europske unije. Dakle, iz same činjenice da pojedine članice Europske unije nemaju euro kao svoju valutu ne može se zaključiti da je taj simbol, za koji nijedan dokaz iz spisa ne ukazuje na to da je redovito priopćavan državama strankama Pariške konvencije, isključen iz područja zaštite koju pruža članak 7. stavak 1. točka (i) Uredbe br. 207/2009.

(t. 44.‑47.)

4.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 107.‑114.)