Zahtjev za prethodnu odluku koji je 30. prosinca 2020. uputio Upper Tribunal (Tax and Chancery Chamber) (Ujedinjena Kraljevina) – Gallaher Limited/The Commissioners for Her Majesty's Revenue & Customs

(predmet C-707/20)

Jezik postupka: engleski

Sud koji je uputio zahtjev

Upper Tribunal (Tax and Chancery Chamber)

Stranke glavnog postupka

Tužitelj: Gallaher Limited

Tuženik: The Commissioners for Her Majesty's Revenue & Customs

Prethodna pitanja

Je li članak 63. UFEU-a primjenjiv u odnosu na domaće zakonodavne propise koji se primjenjuju samo na skupine društava, kao što su pravila o prijenosu imovine unutar skupine društava?

Ako članak 63. UFEU-a nije načelno primjenjiv u odnosu na pravila o prijenosu imovine unutar skupine društava, je li ipak primjenjiv:

u odnosu na prijenos kapitala s društva majke koje ima poslovni nastan u državi članici Unije na društvo kćer koje ima poslovni nastan u Švicarskoj, pri čemu je društvo majka isključivi vlasnik i društva kćeri koje ima poslovni nastan u Švicarskoj i društva kćeri koje ima poslovni nastan u Ujedinjenoj Kraljevini a koje je obveznik odnosnog poreza?

u odnosu na prijenos kapitala s društva kćeri koje ima poslovni nastan u Ujedinjenoj Kraljevini na društvo kćer koje ima poslovni nastan u Švicarskoj, koja su oba u isključivom vlasništvu istog društva majke koje ima poslovni nastan u drugoj državi članici Unije, s obzirom na to da su navedena društva kćeri međusobno u sestrinskom odnosu, a ne u odnosu društva majke i društva kćeri?

Čini li zakonodavstvo, kao što su to pravila o prijenosu imovine unutar skupine društava koja nameću porez na prijenos imovine s društva koje ima poslovni nastan u Ujedinjenoj Kraljevini na sestrinsko društvo koje ima poslovni nastan u Švicarskoj (i ne posluje putem stalne poslovne jedinice u Ujedinjenoj Kraljevini), pri čemu su oba ta društva društva kćeri koja su u isključivom vlasništvu zajedničkog društva majke koje ima poslovni nastan u drugoj državi članici, u okolnostima u kojima bi se takav prijenos provodio na neutralnoj poreznoj osnovi da i sestrinsko društvo ima poslovni nastan (ili posluje putem stalne poslovne jedinice u Ujedinjenoj Kraljevini), ograničenje slobode poslovnog nastana društva majke predviđene u članku 49. UFEU-a ili, ako je relevantna, slobode kretanja kapitala predviđene u članku 63. UFEU-a?

Ako je članak 63. UFEU-a primjenjiv:

čini li prijenos žigova i povezane imovine s društva GL na društvo JTISA, uz naknadu zamišljenu da odražava tržišnu vrijednost tih žigova, kretanje kapitala u smislu članka 63. UFEU-a?

čini li prijenos kapitala društva JTIH na društvo JTISA, njegovo društvo kćer koje ima poslovni nastan u Švicarskoj, izravna ulaganja u smislu članka 64. UFEU-a?

budući da se članak 64. UFEU-a primjenjuje samo na određene vrste kretanja kapitala, je li on primjenjiv u okolnostima u kojima se kretanja kapitala mogu smatrati i izravnim ulaganjima (koja se spominju u tom članku) i drugom vrstom kretanja kapitala kakva se u tom članku ne spominju?

Ako se radi o ograničenju, pri čemu je nesporno da ga načelno opravdavaju važni razlozi u općem interesu (to jest potreba da se očuva uravnotežena raspodjela poreznih ovlasti), je li ono nužno i proporcionalno u smislu sudske prakse Suda EU-a, osobito ako je odnosni porezni obveznik prijenosom imovine ostvario prihod jednak punoj tržišnoj vrijednosti te imovine?

Ako se radi o povredi slobode poslovnog nastana i/ili prava na slobodno kretanje kapitala:

zahtijeva li pravo Unije da se domaće pravo tumači ili izuzme iz primjene na način koji društvu GL omogućuje odgodu plaćanja poreza;

ako je odgovor na to pitanje potvrdan, zahtijeva li pravo Unije da se domaće pravo tumači ili izuzme iz primjene na način koji društvu GL omogućuje odgodu plaćanja poreza do prijenosa imovine izvan podskupine u kojoj društvo koje ima poslovni nastan u drugoj državi članici čini društvo majku (odnosno na osnovi prijenosa) ili mogućnost obročnog plaćanja poreza (odnosno na osnovi obročnog plaćanja) može činiti proporcionalan pravni lijek;

ako mogućnost obročnog plaćanja poreza načelno može činiti proporcionalan pravni lijek:

vrijedi li to samo ako domaće pravo tu mogućnost predviđa u trenutku prijenosa imovine ili je u skladu s pravom Unije da se takva mogućnost kao pravni lijek predvidi naknadno (na način da je nacionalni sud pruži naknadno primjenom tumačenja sukladnog pravu Unije ili izuzimanjem zakonodavstva iz primjene);

nalaže li pravo Unije nacionalnim sudovima da osiguraju pravni lijek koji u najmanjoj mogućoj mjeri zadire u relevantnu slobodu predviđenu pravom Unije ili je dovoljno da nacionalni sudovi osiguraju pravni lijek koji, iako je proporcionalan, u najmanjoj mogućoj mjeri odstupa od postojećeg nacionalnog prava;

koje je razdoblje obročne otplate potrebno; te

protivi li se pravu Unije pravni lijek u obliku obročne otplate u okviru koje obroci dospijevaju prije nego što stranke konačno riješe međusobni spor, to jest mora li dospijeće obroka biti u budućnosti?

____________