Predmet T‑240/10

Mađarska

protiv

Europske komisije

„Približavanje zakonodavstava – Namjerno ispuštanje GMO‑a u okoliš – Postupak odobravanja za stavljanje na tržište – Znanstvena mišljenja EFSA‑e – Komitologija – Regulatorni postupak – Bitna povreda postupka – Isticanje po službenoj dužnosti“ 

Sažetak – Presuda Općeg suda (prvo prošireno vijeće) od 13. prosinca 2013.

1.      Tužba za poništenje – Tužbeni razlozi – Bitna povreda postupka – Nenadležnost institucije koja je donijela pobijani akt – Sudsko ispitivanje po službenoj dužnosti – Pretpostavka – Poštovanje načela kontradiktornosti

(čl. 263. UFEU‑a)

2.      Tužba za poništenje – Tužbeni razlozi – Bitna povreda postupka – Doseg – Povreda postupovnih odredaba – Postupak odobravanja stavljanja genetski modificiranih organizama na tržište – Komisijino nepodnošenje izmijenjenih nacrta odluka o odobravanju nadležnim regulatornim odborima – Uključenost – Posljedica – Ništavost navedenih odluka o odobravanju

(čl. 263. st. 2. UFEU‑a i čl. 264. st. 1. UFEU‑a; Uredba br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća; Direktiva 2001/18 Europskog parlamenta i Vijeća; Odluka Vijeća 1999/468, čl. 5.)

3.      Pravo Europske unije – Tumačenje – Akti institucija – Obrazloženje – Uzimanje u obzir – Odluke utemeljene na mišljenjima znanstvenog tijela – Uključenje navedenih mišljenja u obrazloženje tih odluka

1.      Bitna povreda postupka, u smislu članka 263. UFEU‑a, predstavlja razlog kogentne prirode koji sudac Unije treba istaknuti po službenoj dužnosti. Isto vrijedi i za nenadležnost, u smislu tog članka. Usto, obveza suca Unije da po službenoj dužnosti istakne razlog kogentne prirode treba se ispunjavati s obzirom na načelo kontradiktornosti.

(t. 70., 71.)

2.      Povredu bitnih odredaba postupaka predstavlja, među ostalim, nepoštovanje postupovnog pravila ako bi, u slučaju poštovanja tog pravila, ishod postupka ili sadržaj donesenog akta mogao biti bitno drukčiji.

Što se tiče mjera koje je predložila Komisija u vezi sa stavljanjem na tržište genetski modificiranih organizama, one se trebaju usvojiti u skladu s regulatornim postupkom, kako je utvrđen u članku 5. Odluke 1999/468 o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti danih Komisiji. Taj postupak predviđa obvezu za Komisiju da podnese nacrt mjera nadležnom regulatornom odboru.

Prema tome, ako treba smatrati da je ishod postupka odobravanja stavljanja na tržište genetski modificiranih organizama ili sadržaj donesenih odluka o odobravanju mogao biti bitno drukčiji da je Komisija poštovala postupak predviđen članom 5. Odluke 1999/468, Komisija, kada usvaja odluke o odobravanju stavljanja na tržište bez podnošenja nadležnim regulatornim odborima izmijenjenih nacrta tih odluka o odobravanju, povređuje svoje postupovne obveze na temelju članka 5. Odluke 1999/468 kao i odredbe Direktive 2001/18 o namjernom ispuštanju genetski modificiranih organizama u okoliš i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220 te Uredbe br. 1829/2003 o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje koje na nju upućuju i time čini bitnu povredu postupka u smislu članka 263. drugog stavka UFEU‑a, što je Opći sud dužan istaknuti po službenoj dužnosti. Prema tome, te su odluke, u skladu s člankom 264. prvim stavkom UFEU‑a, ništave u cijelosti.

(t. 80., 84., 85., 87.)

3.      Izreku akta treba čitati s obzirom na razloge koji su doveli do njegova donošenja i s kojima je izreka nerazdvojno povezana. Institucija, oslanjajući se u svojim odlukama na mišljenja znanstvenog tijela, inkorporira sadržaj tih mišljenja u ocjenu koja dovodi do usvajanja tih odluka i u njihovo obrazloženje.

(t. 90., 91.)