Predmet T‑20/16

M/S. Indeutsch International

protiv

Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo

„Žig Europske unije – Postupak za proglašavanje žiga ništavim – Figurativni žig Europske unije koji prikazuje ponavljajuće krivulje između dviju usporednih crta – Razlikovni karakter – Članak 7. stavak 1. točka (b) Uredbe (EZ) br. 207/2009 – Ispitivanje žiga kako je registriran”

Sažetak – Presuda Općeg suda (peto vijeće) od 21. lipnja 2017.

1.      Žig Europske unije – Definicija i stjecanje žiga Europske unije – Apsolutni razlozi za odbijanje – Žigovi koji nemaju razlikovni karakter – Figurativni žig koji se sastoji od prikaza ponavljajućih krivulja između dviju usporednih crta – Razlikovni karakter – Kriteriji za ocjenu

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 7. st. 1. t. (b))

2.      Žig Europske unije – Odricanje, opoziv i ništavost – Apsolutni razlozi za ništavost – Registracija protivna članku 7. stavku 1. točki (b) Uredbe br. 207/2009 – Figurativni žig unije koji prikazuje ponavljajuće krivulje između dviju usporednih crta

(Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 7. st. 1. t. (b))

1.      Kada se prijavljeni ili registrirani žig sastoji od dvodimenzionalnog ili trodimenzionalnog prikaza proizvoda koji označuje, njegov razlikovni karakter ovisi o pitanju odstupa li on znatno od norme ili običaja sektora i zato može ispuniti svoju osnovnu funkciju označavanja podrijetla proizvoda.

Takav je i slučaj žiga koji se dijelom sastoji od oblika proizvoda koji označava, s obzirom na to da će ga relevantna javnost odmah i bez posebnog razmišljanja percipirati kao prikaz detalja odnosnog proizvoda. U takvom slučaju odlučujući element nije kvalifikacija odnosnog znaka kao figurativnog znaka, trodimenzionalnog ili drugog, nego činjenica da se zamjenjuje s izgledom označenog proizvoda.

Naime, ako se u takvom slučaju ocjena razlikovnog karaktera žiga nije obavila pozivanjem na mjeru u kojoj odstupa od normi ili običaja sektora označenih proizvoda, dovoljno bi bilo prijaviti registraciju znaka koji se neposredno percipira kao dio označenog proizvoda kako bi se povećala mogućnost da ga se registrira i da se tako gotovo automatski dodijeli zaštita izgledu ili obliku samog proizvoda. Međutim, budući da prosječni potrošači nemaju običaj pretpostavljati podrijetlo proizvoda na temelju njihova izgleda ili oblika, ta bi mogućnost predstavljala znatan rizik od zaobilaženja članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe br. 207/2009 te bi se njome stoga sabotirao javni interes koji ta odredba štiti.

Glede žigova koji se sastoje od oblika proizvoda koje označavaju, nadležno tijelo ima mogućnost utvrditi njihove bitne značajke ispitivanjem samog proizvoda. Naime, takvo ispitivanje potrebno je kada je utvrđivanje bitne značajke žiga potrebno radi utvrđivanja točne naravi elemenata koji čine dio grafičkog prikaza i možebitnih opisa danih prilikom podnošenja prijave za registraciju, i time zaštite javnog interesa na temelju članka 7. stavka 1. točke (e) podtočke ii. Uredbe br. 207/2009. Taj interes sastoji se u zabrani gospodarskom subjektu da neopravdano prisvoji znak koji se sastoji od oblika proizvoda i uključuje tehničko rješenje. Ta se problematika pojavljuje, po definiciji, kod žiga koji se sastoji od oblika konkretnog proizvoda, a ne apstraktnog oblika.

(t. 37.‑40.)

2.      Vidjeti tekst odluke.

(t. 41.‑47.)